Primorsko-goranska županija ima sustav videonadzora koji omogućava praćenje situacije u stvarnom vremenu – i upravo ovakav pristup trebao bi postati standard u cijeloj Hrvatskoj. Doktorica Slađana Srdoč je specijalistica hitne medicine s 30 godina iskustva u Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.

„Posao u hitnoj medicini je dinamičan, pun adrenalina. Na početku, svaki liječnik, tehničar i sestra suočava se s velikim stresom i ogromnom odgovornošću. No, s vremenom, iskustvo pomaže u suočavanju s tim izazovima“, ističe doktorica Srdoč.

U Hrvatskoj trenutno postoje prijedlozi za poboljšanje uvjeta rada u hitnoj pomoći. Hrvatska udruga bolničkih liječnika, u suradnji s 12 zdravstvenih organizacija, predlaže uvođenje psihološke pomoći za medicinske radnike uz beneficirani radni staž. To je nužno s obzirom na svakodnevnu izloženost traumama, stresnim situacijama, ali i emocionalnim pritiscima obitelji pacijenata.

Upravo su gužve u hitnoj pomoći postale jedan od ključnih problema. Kako su izvijestili iz KBC-a Zagreb, zbog renovacije bolnice trenutno imaju 40% manje kreveta, što dovodi do velikih gužvi i čekanja. Samo prošlog dana kroz hitnu službu prošlo je čak 400 pacijenata, a stanje se stabiliziralo tek kasnije.

Opsadno stanje! /

Strašne gužve vozila Hitne na Rebru: 'Čekali su po tri sata da predaju hitne pacijente'

„Za hitnu pomoć je ključno da svaki pacijent bude zbrinut unutar minute-dvije. Svaka odgoda može imati ozbiljne posljedice“, objašnjava Milivoj Novak, v.d. zamjenika ravnatelja KBC-a Zagreb. Međutim, kad je riječ o gužvama, čak i mala kašnjenja mogu dovesti do zastoja.

Među prijedlozima reforme, telefonske linije za konzultacije prije nego pacijent stigne u hitnu pomoć mogli bi biti ključni za smanjenje stresa i gužvi. Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, ističe da bi takve linije omogućile bržu i efikasniju procjenu slučajeva i rasteretile osoblje.

Radni tjedan s 40 na 32 sata

No, problem s nedostatkom stručnog kadra također je prisutan. Dragan Soldo, liječniku obiteljske medicine ističe da čak petina liječnika trenutno ima manje od godinu dana iskustva, što stvara dodatne pritiske na sustav.

Zanimljivo je da svaka četvrta bolnica u Hrvatskoj već ima zaštitare, a mnogi pozivaju na to da ih treba uvesti u sve ustanove. Također, predloženo je da se skraćuje radni tjedan s 40 na 32 sata, te povećavaju koeficijenti plaća kako bi se privukli i zadržali kvalificirani radnici.

Samuel Jelušić iz inicijative „Hitna uživo 194“ upozorava na loše uvjete rada, navodeći kako su vozila hitne pomoći često neadekvatno opremljena, s prokišnjavanjem u vozilima i nepravilnostima u nabavi opreme. Liječnici s terena traže hitne reforme kako bi sustav hitne pomoći postao učinkovitiji.

'OLAKŠAJTE NAM' /

'Prehlada nije za hitnu': Zašto Hrvati pune čekaonice? Otkrivena druga strana priče...

„Ključno je poboljšati kadrovsku situaciju u hitnoj medicini“, tvrdi Maša Sorić, specijalistica hitne medicine. „Moramo privući nove kadrove i zadržati iskusne liječnike i medicinske tehničare kako bi sustav mogao bolje funkcionirati“.

Iako je prijedlog dokumenta koji uključuje ove promjene već poslan Ministarstvu zdravstva, dosad još nije bilo službenog odgovora. Stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za hitne korake jer trenutna situacija izuzetno opterećuje sustav hitne medicinske pomoći.

Odgovor Ministarstva zdravstva

Stiže i odgovor Ministarstva zdravstva - poručuju da su osnovali Radnu skupinu koja okuplja sve relevantne dionike kako bi izradili najbolji model organizacije hitne medicine.

Namjeravaju kroz izmjene Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijediti uvjete rada. Liječnici koji su predložili nacrt reforme hitne dodaju da nitko od njih nije u spomenutoj radnoj skupini.