Ruski predsjednik Vladimir Putin dan prije prve godišnjice invazije na Ukrajinu rekao je da će Rusija zadržati povećani fokus na jačanju svojih nuklearnih snaga. Izjavio je to nakon suspenzije bilateralnog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin je suspendirao sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START, optuživši Washington da rat u Ukrajini pretvara u globalno naoružavanje Ukrajine.
"Kao i do sada, povećanu pozornost usmjerit ćemo prema jačanju nuklearne trijade", rekao je Putin, misleći na tri načina lansiranja nuklearnih projektila.
Rekao je i da će ove godine prvi put biti raspoređene interkontinentalne balističke rakete Sarmat. To oružje može nositi više nuklearnih bojevih glava. Dodao je kako će Rusija "nastaviti masovnu proizvodnju" aerobalističke hipersonične rakete Kinžal, dok će započeti masovnu proizvodnju produbrodskog hipersoničnog projektila Cirkon.
Najsnažnije oružje
Zbog svega toga svijet strahuje od ruskog nuklearnog naoružanja te se pita može li Putinu pasti na pamet ideja o upotrebi istog. Ponajprije, zastrašujuće najsnažnije oružje - Car bombu odnosno bombu "AN602", “Velikog Ivana” ili ”The Tsar bomb” kako je Zapad naziva.
Riječ je o bombi koja ima ogromnu razornu moć, te su je američki znanstvenici procijenili na 100 megatona TNT, što je tri tisuće puta više od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki, a deset puta jače od svog streljiva korištenog tijekom Drugog svjetskog rata.
To je najjače nuklearno oružje ikad detonirano. Bomba je testirana 30. listopada 1961. godine u 11.32 po lokalnom vremenu na arhipelagu Novaja Zemlja. Bomba je bila teška 27 tona i bila je tako velika da nije mogla stati u najveći bombarder tog vremena, zbog čega su na zrakoplovu napravljene određene izmjene. Bačena je sa visine od oko 10,5 km, a detonirana je na četiri kilometra iznad zemlje.
Razoreno područje u radijusu od 35 kilometara
Vatrena kugla koja je tada nastala bila je široka osam kilometara, a gljiva nastala nakon eksplozije bila je visoka 65 kilometara dok je pri dnu bila široka oko 40 km. Područje u radijusu od 35 km oko bombe bilo je potpuno razoreno. Nikada nije ušla u vojnu upotrebu i bila je samo demonstracija sovjetske moći i tehnologije u to vrijeme.
Eksplozija je izazvala podrhtavanje tla koje je zabilježio seizmološki ured u Švedskoj. Neposredno nakon testiranja 87 država je zamolilo Rusiju da poštedi svijet daljnjih "Car bombi" zbog opasnosti za zdravlje milijuna ljudi.
Unatoč svemu navedenom, svijet nije mogao svjedočiti ovim užasima, niti vidjeti mnoge detalje onoga što se dogodilo. Sve do 4. kolovoza 2020. godine, kada je Rusija objavila videosnimak koji dokumentira trenutak eksplozije u 30-minutnom isječku, kako bi svijet uvidio koliko je ta eksplozija bila masivna i zastrašujuća.
Britanci navode kako bi eksplozija takve bombe u današnje vrijeme mogla sravniti milijunski grad te ubiti šest milijuna stanovnika dok bi ih oko 3,5 milijuna bilo ranjeno. Stravične posljedice radijacije zadesile bi pak stanovnike u krugu od 60 kilometara. Iznijeli su te podatke na primjeru gusto naseljenog Londona.
