Kao što se već pisalo proteklih dana, Hrvatska narodna banka (HNB) želi uvesti reda u dosadašnja pravila banaka po kojima su davali tzv. prešutne minuse klijentima na tekućim računima. Onima koji koriste minus na tekućem računu banke bi trebale naplaćivati kamatnu stopu od najviše 7,61 posto, ali one su našle način kako da to bude gotovo deset posto i da bude prešutno, a da zaduženi klijenti toga nisu ni svjesni, piše Jutarnji list.
Čak 1,7 milijuna građana plaća veću kamatu nego što treba
Oko 1,82 milijuna građana Hrvatske može koristiti minus na tekućem računu. Od toga oko 95 tisuća ima ugovoren dopušteni minus i plaća najviše dopuštenu efektivnu kamatnu stopu (EKS), dok preostalih 1,7 milijuna za korištenje minusa plaćaju veću kamatu nego što bi trebali.
Za građane je 'odlazak u minus' najskuplje zaduživanje, a tomu u prilog govore i podaci HNB-a: ukupni iznos prekoračenja po transakcijskim računima u lipnju je iznosio 6,3 milijarde kuna i u posljednjih pet godina smanjio se za 1,5 milijardi kuna. Uz pretpostavku da u prosjeku 'minus' iznosi 10.000 kuna, proizlazi da više od pola milijuna ljudi koristi taj prešutni minus. Jutarnji list piše kako gruba računica govori da su oni godišnje bankama platili oko 140 milijuna kuna više nego što su trebali. U dvije i pol godine, koliko se masovno koristi praksa prešutnih minusa, to bilo oko 350 milijuna kuna.
'Na kraju su to veliki iznosi, banke dobro znaju matematiku'
"Ljudi misle da viša kamatna stopa za jedan ili dva postotna boda nije vrijedna gubljenja vremena, ali to na kraju ispadaju jako veliki iznosi. Banke dobro znaju matematiku", kazao je za Jutarnji list Denis Smajo iz Udruge Potrošač.
On smatra da bi i ovaj slučaj mogao završiti na sudu.
"Ljudi bi svojim bankama trebali početi postavljati pitanja o ovoj nepoštenoj praksi i povratu više naplaćenog novca. Jer, svaka praksa u kojoj banke posluju netransparentno i ostvaruju ekstrazaradu na štetu svojih korisnika je nepoštena, pa su i odluke o uvećavanju kamatnih stopa iznad zakonskih ograničenja ništetne", ističe Smajo te dodaje kako je to u suprotnosti s više zakona.
Ako klijenti banaka budu razmišljali o tužbi, Smajo podsjeća da za nepoštenu praksu ne postoji zastara potraživanja.
HNB reagirao tek kada su prešutni minusi dosegli udio od 95%
Povodom prošlotjedne najave HNB-a da će pokrenuti zakonske izmjene i ograničenje korištenja spornog proizvoda, banke su tek poručile da "svakako podržavaju sve inicijative koje će omogućiti unaprjeđenje sustava zaštite potrošača te dodatno spriječiti prekomjerno zaduživanje". Viceguverner HNB-a Bojan Fras nedavno je kazao da su prešutna prekoračenja "znatno oskudnije regulirana i za njih se ne primjenjuje ograničena mjera najvišeg iznosa kamata", a konačni je rezultat da su i 30 posto skuplja od onih u režimu dopuštenih. Iako tako nije trebalo biti, dva proizvoda, dopušteno i prešutno prekoračenje, stopila su se u jedan tako da omogućuju primjerenu zaštitu potrošača. Jutarnji list postavlja pitanje zašto je HNB reagirao tek kada su prešutni minusi dosegnuli udio od 95 posto.
U HNB-u pojašnjavaju da su ispitivanje bankovne prakse proveli prošle godine te da je nakon toga uslijedila koordinacija s Ministarstvom financija, od kojeg je podrška za zakonsku izmjenu stigla u lipnju ove godine. No, ključnim smatraju da u vezi s prešutnim prekoračenjima nisu primili veći broj prigovora. Relativno mali broj prigovora, kažu u HNB-u, govori u prilog tome da većina korisnika i nije svjesna promjene koja je nastupila. Sada kad su postali svjesni, očekuje se i velik broj prigovora.
