Osim što su, na početku 'lockdowna' zbog pandemije koronavirusa, banke odobravale moratorije na kredite u trajanju od tri do šest mjeseci, moratoriji su bili stavljeni i na obračun minusa po tekućim računima građana, tzv. prešutnim prekoračenjima koje banke, bez da klijenta prethodno pitaju, odobravaju u visini do tri prosječne plaće.

No i ta vrsta kredita, jer "minus" na tekućim računima također je kredit, nije predviđena za trajno korištenje zbog visokih kamata, a banke jednkm ili dvalut godišnje ažuriraju te "minuse", ako se nekome plaća u međuvremenu smanji. Stoga će, piše Novi list, klijentima kojima su prihodi tijekom koronakrize obustavljeni ili smanjeni, po isteku moratorija izračunavati novo dopušteno prekoračenje.

U eri niskih kamata 'minusi' su najskuplji krediti

Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku. To znači da će građani koji su u minusu, odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna.

Ako je nekome, primjerice, plaća bila 7000 kuna, a prešutno prekoračenje na tekućem računu 21.000 kuna, no u koronakrizi mu se plaća smanjila na 5000 kuna, novi dozvoljeni minus bit će 15.000, što znači da će 6000 kuna trebati automatski namiriti. Dakako, pod uvjetom da je koristio taj "minus". Novi list piše kako je dio banaka već započeo ta ažuriranja, a klijentima koji se nađu u takvim situacijama nemajući sredstava da sami namire razliku, odobravaju – novi kredit.

Minusi po tekućim su inače najskuplji krediti, kamate im idu i do devet posto, što je u eri niskih kamata jako puno. Stoga bi refinanciranje ovog kredita novim bilo čak i isplativo kada bi banke za tu svrhu nudile kredite s nižim kamatama, kakve su na tržištu. No, doznaje se da će nove kredite namijenjene zatvaranju minusa neke banke ponuditi uz istu ili tek nešto nižu kamatnu stopu.

Neke banke već nude kredite za zatvaranje minusa

Konkretno, u Zagrebačkoj banci kažu da će "u slučaju smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja klijenta o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja".

U Erste banci kažu da su još sredinom ožujka donijeli odluku o produljenju dopuštenih prekoračenja građana po tekućim računima, koji su dospijevali do kraja lipnja, i to na dodatnih tri do šest mjeseci, pod istim uvjetima koji su vrijedili i do tada. Istekom prvih prolongacija, još sredinom srpnja, Erste banka je ponovno započela s primjenom standardnih i redovnih uvjeta prilikom (re)odobravanja prešutnih prekoračenja.

"U slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, što ne mora biti i nije uvijek slučaj prilikom reodobravanja, banka klijente o tome obavještava najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili eventualnog ukidanja prešutnog prekoračenja. U takvim situacijama banka klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u stopostotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz kamatnu stopu od 7,5 posto, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada", kažu u Ersteu.

Bankama nije u interesu da se rješavaju 'minusa'

U RBA su tek kratko naveli da prešutna prekoračenja trenutno ne smanjuju, osim ako to njihovi klijenti sami ne zatraže, a sličan odgovor dali su i u PBZ-u koji također nije započeo s obnavljanjem prekoračenja sukladno prosjeku primanja, odnosno još uvijek je na snazi Covid mjera kojom su prekoračenja zadržana u istom iznosu. U OTP banci kažu da klijenti mogu tražiti produljenje već ugovorenih moratorija, a konkretno u slučaju smanjenja dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu, ako klijent u roku od 30 dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na razinu novo-najavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja, banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike. Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška, zaključuju. O visini kamata ne govore.

Na koncu, Novi list piše kako je novih kredita sve manje, jer je sve manje i kreditno sposobnih klijenata pa banke onda ubiru maržu prije svega na starim kreditima koji se još redovno otplaćuju. Pritom su 'minusi' vrlo izdašan i stabilan izvor prihoda pa bankama nije u interesu da ih se rješavaju. A ako već moraju, onda će to nadomjestiti – jednako skupim kreditom.