Ministar financija Marko Primorac komentirao je za N1 najvažnija ekonomska pitanja u 2023. godini.
Podsjetio je da će od 1. siječnja plaće biti veće svim građanima. Kazao je kako je prepuštanje autonomije jedinicama lokalne samouprave - da utvrđuju stope poreza na dohodak - značajan iskorak koji će trajno donijeti smanjenje poreznog opterećenja na rad. Kazao je i kako je ovo odgovor svima koji su bili skeptični i reformu nazivali "kvazi-reformom" jer su mislili da će se nedostatak prireza kompenzirati povećanjem stopa poreza na dohodak na njihovu maksimalnu razinu.
"Jedan veliki broj jedinica lokalne samouprave je odlučio ne kompenzirati prirez, a neke su i spustile stope poreza na dohodak i ispod onih prijašnjim zakonom utvrđenih stopa od 20 i 30 posto. To je i jedna inovacija u sustavu mirovinskog osiguranja gdje smo ugrađivanjem izdatka za obračunavanje doprinosa u prvom stupu omogućili građanima s najnižim primanjima da također osjete povećanje neto plaće", kazao je Primorac podsjetivši da se do sada uglavnom povećavao iznos osnovnog osobnog odbitka te građani, kojima je porezna osnovica bila manja od iznosa osnovnog osobnog odbitka, to nisu ni osjećali.
"Dugo smo razmišljali na koji način pomoći upravo tim građanima koji imaju najniže plaće i najniže dohotke te je ovo bila jedina mogućnost koju smo imali u sustavu obračuna plaća, da kroz obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu osiguramo taj izdatak", dodao je Primorac.
Kazao je kako nije razočaran što neki gradovi, poput Zagreba, nisu supstituirali prirez porezom na dohodak niti smanjili stope.
"Nisam razočaran jer ono što je bio cilj Vlade je omogućiti jedinicama lokalne samouprave tu autonomiju i vidjet ćete kroz jedan srednji ili dulji rok da će većina jedinica lokalne samouprave težiti tome da smanje porezno opterećenje. Ono što me posebno veseli je, ne samo činjenica da dolazi do smanjenja poreznog opterećenja kada govorimo o oporezivanju rada, već i činjenica da se mijenja struktura poreznog opterećenja, a to je nešto što je na neki način bila i naša intencija", kazao je Primorac.
Smatra da se daljnje reforme u okviru poreznog sustava trebaju temeljiti na preraspodjeli poreznog tereta i povećanju pravednosti poreznog sustava, što bi značilo postupno umanjivanje poreznog tereta na rad.
O uvođenju poreza na nekretnine
Ranije kada sam vas pitao hoće li ova Vlada, HDZ, uvoditi porez na nekretnine rekli ste da to nije bilo u izbornom programu i da neće, ali ste isto tako rekli da vi osobno niste protiv toga. Hoćete li preporučiti premijeru da se u izborni program za predstojeće parlamentarne izbora ta mjera uvede?
"Smatram da je porez na nekretnine, tekući porez koji se obračunava na vrijednost nekretnina, najbolji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave. Međutim kod nas je pitanje poreza na nekretnine postalo vrlo diskutabilno zbog brojnih pokušaja uvođenja poreza i komunikacijske kampanje koja je bila takva da je ostavljala dvojbu kod građana i strah što će se dogoditi kada se taj porez eventualno uvede", kazao je Primorac na pitanje postoji li mogućnost da se ova mjera uvede u izborni program za predstojeće parlamentarne izbore.
"U proteklih godinu, godinu i pol dana, učinili smo određene iskorake u pogledu dominantnijeg oporezivanja imovine u odnosu na rad. To potvrđuje kako postižemo željene učinke, a to je dominantnije oporezivanje imovine u odnosu na rad kroz drugačije mjere, otvaranje konkurencije među jedinicama lokalne samouprave i tako postižemo željene učinke bez da nešto namećemo ili uvodimo preko "koljena". Naravno da ćemo razgovarati o tome, općenito struktura financiranja jedinica lokalne samouprave i struktura poreznog opterećenja su dva povezana aspekta fiskalnog sustava i nešto što treba sagledati cjelovito. O tome ćemo razgovarati i sagledati mjere koje je u tom kontekstu potrebno uvesti", dodao je ministar te napomenuo kako pitanje uvođenja tog poreza ne postoji jednostavan odgovor.
"Morate uzeti u obzir da primjerice porezna kuća za odmor iako se smatra nametom i obračunava se na vikendice blizu mora, vi kada pročitate zakon možete vidjeti da se porezna kuća za odmor obračunava na građevinu ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. To znači da je porez koji se obračunava ili treba obračunavati na sve one građevine, bili to apartmani, stanovi ili nekakvi drugi objekti koji se ne koriste trajno odnosno u kojima se ne živi ili koji nisu u dugoročnom najmu. Mi već sada imamo jedan porez koji bi trebao obuhvatiti veći dio tih nekretnina osim onih nekretnina u kojima se ne živi i koje se trajno ne iznajmljuju", kazao je Primorac.
O uspjesima u 2023. godini
Na pitanje, čime se najviše ponosi u 2023. godini, kazao je kako su to ulazak u eurozonu i šengensko područje.
"Meni je kao ministru financija posebno drago što je Ministarstvo financija dalo veliki doprinos tim procesima kako ulasku u eurozonu, makroekonomskoj i fiskalnoj stabilizaciji, tako i u kontekstu pristupanja šengenskom prostoru. Ali moram priznati da mi je, ako gledamo s pozicije upravljanja financijama u javnom sektoru uz fiskalnu konsolidaciju, posebno drago što smo ove godine otvorili tržište javnog duga hrvatskim građanima tako da je u narodnu obveznicu koja je izdana u ožujku 2023. godine uložilo oko 45 tisuća građana", kazao je Primorac podsjećajući da je uslijedilo izdavanje trezorskog zapisa u koji je uložilo oko 35 tisuća građana.
Na pitanje, smatra li da će biti potrebe za njegovim angažmanom i nakon predstojećih izbora, kazao je kako o tome odlučuje predsjednik Vlade, ali da će njemu biti drago ako će moći dati svoj doprinos, napominjući da doprinos može nastaviti davati i kao znanstvenik na Ekonomskom fakultetu.
POGLEDAJTE VIDEO: Guverner u RTL-u dao sjajne prognoze: 'Da, živjet čemo bolje u 2024. Plaće će rasti brže od inflacije'
