Ulazak Hrvatske u eurozonu doveo je do ukidanja valutnog rizika, relativno nižih kamatnih stopa, nižih transakcijskih troškova i do veće otpornosti na financijske krize i šokove, što se i očekivalo, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić na panelu pod nazivom "Kako ubrzati zeleni, otporan i uključiv globalni rast" na Svjetskom ekonomskom forumu koji se održava u Davosu.
"U Hrvatskoj je privatni sektor već osjetio pozitivne učinke eura na uvjete financiranja – došlo je manje izraženog povećanja kamatnih stopa na kredite nefinancijskim društvima i stambene kredite u usporedbi s državama članicama izvan eurozone. Kamatne stope u Hrvatskoj porasle su jednako kamatnim stopama u europodručju, a za stanovništvo i manje, što je znatno niže povećanje u odnosu na Mađarsku, Češku Republiku ili Poljsku – te države imaju prilično veću inflaciju i kamate u odnosu na Hrvatsku", rekao je guverner.
Naveo je da ulazak Hrvatske u europodručje pokazuje da je euro privlačan, pogotovo malim otvorenim europskim zemljama, a "složeno vanjsko okruženje, napeti geopolitički kontekst i nepovoljni šokovi, npr. pandemija i inflacija, koje utječu na naša gospodarstva čine jedinstvenu valutu još privlačnijom". Vujčić je kazao da sudjelovanje u europodručju poboljšava gospodarsku konkurentnost zemlje i jamči veći stupanj otpornosti na šokove.
"Figurativno govoreći, mnogo je sigurnije ploviti olujnim morima na velikom brodu, nego na malom brodu. U krizama tržišta prvo biraju manje zemlje i, rečeno stručnim žargonom, šortaju vas", rekao je Vujčić.
Očekuje nastavak jačanja nacionalnih protekcionističkih politika
Na panelu se raspravljalo o političkim, fiskalnim i monetarnim promjenama potrebnim za ubrzanje globalnog rasta te kako gospodarski rast učiniti zelenijim, otpornijim i uključivim, navode iz HNB-a. Uz guvernera na panelu su govorili svjetski priznati znanstvenici i stručnjaci, dr. Keyu Jin, izvanredni profesor ekonomije, London School of Economics, dr. Kenneth Rogoff, profesor ekonomije i predstojnik Katedre za međunarodnu ekonomiju Maurits C. Sveučilišta u Harvardu i dr. Beata Javorcik, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj. Moderator panela bio je Marcin Piątkowski, profesor Kozminski Sveučilišta i viši ekonomist Svjetske banke.
Odgovarajući na pitanje o geopolitičkim trendovima deglobalizacije i jačanja nacionalnih protekcionističkih politika Boris Vujčić je rekao da se nastavak tih trendova može očekivati u srednjoročnom periodu.
"Naravno, politike koje dovode do fragmentacije svjetskih trgovinskih tokova i tokova stranih izravnih investicija mogu dovesti do veće inflacije i većih kamata, ali to je nešto s čim ćemo se morati nositi u predstojećem periodu, uključujući i nas iz centralno-bankarskog sektora", istaknuo je Vujčić.
Politika 'pametne imigracije'
Na pitanje o tome u kojem pravcu bi se mogle razvijati Europska unija i eurozona guverner HNB-a je odgovorio kako je činjenica da Europska monetarna unija (EMU) ima asimetričnu strukturu, što podrazumijeva zajedničku monetarnu politiku, ali nacionalne fiskalne politike te će stoga za tješnju suradnju u fiskalnom području trebati vjerojatno neki duži period.
"Osim zajedničke fiskalne politike, postoji problem preniske razine podjele rizika u EMU-u, posebno kada je riječ o tržišnoj podjeli rizika, jer tržišta kapitala u EMU-u imaju mnogo manju ulogu u podjeli rizika nego drugdje. Iako smo već svjedočili primjeru gotovo potpunog pada prekograničnih tokova kapitala u europodručju u vrijeme krize, napredak prema kapitalnoj uniji prilično je skroman", tvrdi guverner.
Odgovarajući na pitanje o demografskim problemima razvijenih država, Vujčić je kazao kako taj problem sa sobom donosi i potrebu donošenja politike "pametne imigracije". "Pritom se svako društvo mora odlučiti hoće li više poticati rješavanje nedostatka radne snage uvozom stranih radnika iz inozemstva ili povećanjem stope zaposlenosti, uključujući i veći angažman starije populacije", naglasio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska zauzela drugo mjesto na ljestvici zemalja s najvišom inflacijom u Eurozoni. Ima li Vlada rješenje?
