Brojni građani uopće ne znaju da postoji nešto što se zove prešutni minus. Navikli su na dopuštene, tu su s pravilima igre uglavnom upoznati, međutim dobar dio njih nema pojma da su ti prešutni 30 posto skuplji i da gotovo uopće nisu regulirani propisima.
Povrh svega, postali su dominantna pojava, a to je upravo potvrdio i viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras.
"Danas iznose 95 posto svih prekoračenja koja postoje na tekućim računima građana", izjavio je za NovuTV, a Hrvatska narodna banka upozorila je da su u zadnje tri godine dopuštena prekoračenja gotovo u potpunosti zamijenila ta prešutna i skuplja.
Banke ih daju ih samoinicijativno, bez sklapanja ugovora i procjene kreditne sposobnosti, a problem je i u tome što nema ograničenja naknada, baš kao ni kamate. Da danas je odobreno 1,7 milijuna prešutnih ograničenja, a građani ih uglavnom postanu svjesni jednom kada stigne poziv iz banke:
"Nazovu građane i zatraže od njih da odjedanput uplate iznos preostalih dugovanja. Građani tek tada shvate da pravo, i to ono za koje su bili uvjereni da ga imaju, da preostali iznos uplate kroz 12 jednakih mjesečnih rata, praktički više ne postoji", naglasio je Fras.
Sve bi to trebalo biti promijenjeno izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju, a Hrvatska narodna banka predlaže da se prešutni minus ograniči na 1500 kuna na 90 dana uz mogućnost obročne otplate na 12 rata i uz maksimalnu kamatu od 7,6 posto.
Hrvatska udruga banaka još se nije očitovala o tom prijedlogu, a bankama se za minuse u ovome trenutku duguje šest milijardi kuna.
