Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impresivan skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka. Većina ekonomista zasada iz tih podataka ne iščitava neku pretjeranu zabrinutost građana i poduzeća, odnosno pripremu za dolazak težih dana
Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impozantni skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka. Tako u RBa ističu kako su depoziti tijekom lipnja, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, narasli za čak 41,9 milijardi kuna, ili 12,3 posto! Samo u odnosu na svibanj ove godine depoziti su narasli 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto. Što se događa? Zbog čega Hrvati hrle u banke u ubrzavaju rast depozita - depozitnog novca, štednih i oročenih depozita, i to već treći mjesec zaredom?
Većina ekonomista, piše Jutarnji list, zasada iz tih podataka ne iščitava pretjeranu zabrinutost građana i poduzeća, odnosno pripremu za dolazak težih dana nakon razdoblja ekstremno visoke neizvjesnosti. To što su ukupni depoziti poslovnih banaka narasli od početka godine do kraja lipnja, za čak 18,6 milijardi kuna ili 4,9 posto, analitičari RBA pripisuju prvenstveno rastu depozitnog novca odnosno, novca koji se nalazi na transakcijskim računima, uključujući obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjena za novčana sredstva u platnom prometu.
Suzdržavanje od potrošnje i dobra turistička sezona
Trend rasta depozita počeo je tijekom covid pandemije kada su građani postali oprezni i počeli se suzdržavati od potrošnje. U to vrijeme mnogi su se opekli ulaganjima u fondove pa su se prebacili na štednju, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić. Kada je pak riječ o trendu rasta štednje posljednjih mjeseci, određeni utjecaj može imati osjećaj neizvjesnosti zbog geopolitičke napetosti i očekivanja energetskih problema, dodaje je Šošić, ali objašnjava da kategorija depozitnog novca raste već desetak godina kao i da vrlo dobra turistička sezona također utječe na stanje novca u bankama.
Depozitni novac - sredstva na žiro i tekućim računima te ostalim računima - dosegnuo je velikih 162,9 milijardi kuna, ili oko 42 posto ukupnih depozita. Samo od početka godine depozitni novac porastao je 6,5 posto ili 10 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, pak, taj rast iznosi visokih 17,4 posto, odnosno 24 milijarde kuna.
Vrlo visoko euroizirana zemlja
Jedno od objašnjenja visokog rasta kategorije depozitnog novca je i da u eri jeftinog novca građani i kompanije nemaju potrebe držati novac kao štedne, odnosno oročene, depozite, jer od toga nemaju naročite koristi. Dapače, štediše su na visoke iznose štednih depozita dobivali negativne kamate ili, jednostavnije rečeno, gubili su novac, pa je bilo logičnije imati neku vrstu ekvivalenta cashu na običnom tekućem ili žiroračunu, ili, pak, gomilati novac "u madracima". Tome treba dodati i da Hrvati nisu skloni alternativnim vrstama ulaganja, pa se depozitni novac gomilao prirodnom inercijom. Odnosno, ukupni štedni i oročeni depoziti također rasli lijepih 17,8 milijardi kuna u odnosu na lanjski lipanj, ili 8,8 posto. U nastavku godine očekuje se da će se ovaj trend nastaviti.
U posljednjem kvartalu čeka nas mijenjanje kuna za eure te se zbog toga očekuje novi priljev u hrvatske banke. Logično, zabilježen je stoga značajan pad kunskih štednih i oročenih depozita od 11,7 posto godišnje, ili 3,8 milijardi kuna. No, kako devizni štedni i oročeni depoziti čine čak 87 posto ukupne strukture štednih i oročenih depoznta, jasno je da je Hrvatska bila vrlo euroizirana zemlja čak i prije ulaska u eurozonu.
Visoka likvidnost
"Rast ukupnih likvidnih sredstava odraz je relativno snažnog porasta ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države). Taj je rast generirao ponajprije porast plasmana stanovništvu pod utjecajem programa subvencioniranja stambenih kredita te, u manjoj mjeri, rast plasmana poduzećima", glavni je naglasak komentara monetarnih kretanja u lipnju 2022. koji pripremaju stručnjaci HNB-a. U tom komentaru zapažaju kako "…se ponajviše izdvojio rast depozitnog novca nefinancijskih poduzeća i stanovništva. Povećanje je zabilježeno i kod kvazinovca, i to za 6,7 milijardi kuna (3,1%, na temelju transakcija), s obzirom na to da su osim kunskih depozita na transakcijskim računima snažno porasli i devizni depoziti poduzeća te u manjoj mjeri stanovništva".
