Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 je komentirao izjavu ministra financija Marka Primorca kako porez na nekretnine "ne bi trebao biti na repertoaru Vlade" u nadolazećem periodu.
"Ministar Primorac očito odustaje od poreza na nekretnine koji je zagovarao kao znanstvenik i počinje govoriti kao političar koji ima kratkoročan pogled. Porez na nekretnine kao porezni oblik kojim se dugoročno osiguravaju prihodi jedinica lokalne samouprave imaju uvedene sve zemlje članice EU, pa čak i Srbija. U pravilu se primjenjuju porezi na nekretnine ad valorem, dakle prema vrijednosti nekretnina", rekao je Novotny te dodao da je u Hrvatskoj prevladalo javno mišljenje kako su ulaganja u nekretnine štednja.
'Ulaganja u nekretnine nisu štednja'
"U Hrvatskoj je prevladalo javno mišljenje kako su ulaganja u nekretnine štednja, što je dakako potpuno netočno. U suštini se radi o pogodovanju razvoju sive rentijerske ekonomije, koja plaća niske ili nikakve poreze, a uživa rentu položaja (u Jadranskoj Hrvatskoj i Zagrebu). Argumenti da se zbog nesređenih zemljišnih knjiga ne može uvesti ovaj porezni oblik su također potpuno neprimjereni. Grčka vlada za vrijeme Aleksisa Tsiprasa je, pod pritiskom međunarodnih kreditora, dodatne prihode ostvarivala upravo iz ovog poreznog oblika", pojašnjava Novotny te dodaje kako u Grčkoj bogati vlasnici nekretnina, uključujući Grčku pravoslavnu crkvu, jednostavno nisu plaćali poreze te da su tehnologije snimanja iz zraka pomogle utvrđivanju obveznika poreza na nekretnine. Naveo je i primjer Njemačke.
"Njemačka vlada je nedavno utvrdila rok do kojeg porezni obveznici dužni poreznoj administraciji prokazati svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu gdje god se ona nalazila i tako omogućiti razrezivanje poreza na imovinu, ne samo na nekretnine", rekao je te dodao da bi se porez na imovinu morao naći na repertoaru Vlade u kratkom roku, kako bi se mogao rasteretiti rad (manji doprinosi i veće neto plaće) te potrošnja (snižavanje PDV-a na hranu).
'Vrijeme niskih kamatnih stopa je iza nas'
Novotny ističe kako u Hrvatskoj ne vidi naznake recesije jer je potražnja još uvijek snažna. Upozorava ipak da bi nestašica plina na tržištu EU ove zime mogla dovesti do obustavljanja proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama Njemačke, što može izazvati opći pad ekonomskih aktivnosti u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. "Osobno me recesija onog tipa koju smo vidjeli u 2020. godini, dakle nagli pad ekonomskih aktivnosti i brzi oporavak, ne bi zabrinjavao. Neusporedivo je veća opasnost tzv. stagflacija, odnosno dugoročna stagnacija uz rast cijena" rekao je Novotny te upozorio da je vrijeme niskih kamatnih stopa iza nas.
"U narednim godinama možemo očekivati rast primarnih pa tako i sekundarnih kamatnih stope te smanjivanje ponude novca. To je nužnost ako želimo zaustaviti inflaciju i stagflaciju, odnosno dugoročnu sekularnu stagnaciju. Unatoč zagovaranju nastavka politike povećavanja ponude novca i ekspanzivne fiskalne intervencije od strane nekih zemalja – članica europodručja (Italija), Europska središnja banka će morati radikalnije podizati kamatne stope te tako "klasičnom ekonomskom politikom (štednje) ostvarivati ekonomski rast nakon kratkoročne recesije", rekao je.
'Zamrzavanje cijena će povećati špekulativnu potražnju i povećati rast cijena'
Novotny je Vladinu politiku intervencije u cijene goriva ocijenio pogrešnom. "Inflacija je monetarni problem i ne može se zaustavljati vladinim intervencijama na tržištu. Bilo kakvo zamrzavanje cijena će povećati špekulativnu potražnju, smanjiti količinu roba na tržištu i u konačnici povećati rast cijena", rekao je te naveo za primjer Srbiju u kojoj je, nakon vladinog zamrzavanja cijena šećera, taj proizvod nestao s s tržišta jer su ga pokupovali špekulanti.
"Metoda regulacije cijene motornih goriva i vezivanje za kretanja na mediteranskom tržištu naftnih derivata je potpuno pogrešno, ako znamo da se s tog kratkoročnog tržišta tek manje količine goriva uvoze u Hrvatsku. Cijene sirove nafte su već tjednima u padu, na nekim tržištima su pale ispod 100 dolara za jedan barel, dok se cijene derivata zbog kratkoročne snažnije potražnje snižavaju. Niska razina konkurentnosti i praktični oligopol dva opskrbljivača hrvatskog tržišta (INA/MOL i Petrol) derivatima mora zabrinuti vladu", rekao je Novotny te upozorio da Vlada mora prestati s limitiranjem cijena, a poticati veću konkurenciju na tržištu goriva te prepustiti tržišnom mehanizmu uspostavu ravnoteže cijena.
Dodao je da unatoč visokim cijenama derifava potražnja za motornim gorivima u Hrvatskoj nije smanjena. "To znači da su potrošači spremni platiti visoku cijenu. Zbog toga intervencija u cijene naftnih derivata nema ekonomskog smisla", poručio je Novotny.
'Gotovo je vrijeme jeftinog ruskog plina'
Europska komisija predložila je smanjenje potrošnje plina za 15 posto, to je rezultat višegodišnjeg oslanjanja na ruski plin, kaže Novotny. "Europa, ali i Hrvatska, je desetljećima vjerovala kako će vrijeme jeftinog ruskog plina beskonačno trajati. Unatoč desetljećima zagovaranja zemnog plina kao jeftinog energenta, u čemu su sudjelovali i hrvatski znanstvenici (plinifikacija Hrvatske je započela 1970-tih) , danas je vrijeme punog zakreta prema obnovljivim izvorima energije koji su lokalno dostupni.
Smanjivanje potrošnje za 15 posto u EU će zasigurno utjecati na smanjivanje cijene ruskog plina – Gazprom jednostavno mora puštati plin prema Europi kako bi izbjegao oštećenja plinovodne infrastrukture tijekom zime. Smanjena potrošnja plina u kratkom roku će izazvati velike probleme kod industrija koje su ovisne o ruskom plinu, poput njemačkog kemijskog konglomerata BASF ili hrvatske Petrokemije. Kućanstva će se lakše prilagoditi”, rekao je Novotny.
