Predstavnici misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Hrvatskoj završili su redovite godišnje konzultacije s hratskim vlastima i iznijeli svoju ocjenu stanja uz preporuke.
Želi li ubrzati ekonomski rast i sustići zemlje EU, Hrvatska bi morala barem udvostručiti stopu rasta. MMF smatra da bi se najvažnije promjene trebale dogoditi u javnoj upravi i pravosuđu, piše Jutarnji list.
"Dinamičnija država može olakšati trajan rast"
"Dinamičnija država može olakšati trajan rast. U odnosu na usporedive zemlje regije, rashodi koji se odnose na ukupno zaposlene u javnom sektoru su, s obzirom na veličinu gospodarstva u Hrvatskoj, među najvećim", stoji u zaključnoj izjavi MMF-a.
Pritom pojašnjavaju da smanjenje rashoda ne znači nužno niže, nego smanjenje broja zaposlenih na određenim poslovima u administraciji. Štoviše, plaće bi trebalo povećati onima koji to zaslužuju pri čemu MMF ocjenjuje kako je Vladin Nacrt zakona o određivanju plaća državnih službenika na temelju učinkovitosti prvi korak k djelotvornijim javnim službama, s tim da bi trebao biti dopunjen “odgovarajućim smanjenjem ukupnih rashoda za zaposlene kako bi se stvorio prostor za povećanje plaća produktivnijih zaposlenih". Veći broj zaposlenika trebalo bi angažirati na povećanju povlačenja sredstava iz fondova EU, a dobra dopuna restrukturiranju javne uprave trebala bi biti i reforma sudskih i pravnih postupaka, piše Jutarnji list.
Uvesti "hibrid" ugovora na određeno i neodređeno
Nadalje, MMF je uglavnom zadovoljan i mirovinskom reformom, iako smatraju da bi bilo dobro i jače destimuliranje prijevremenog umirovljenja, a prostor za poboljšanje vide ponajprije u preispitivanju slabosti 2. mirovinskog stup. Nužnima smatraju i promjene na području tržišta rada zagovarajući oprezan pristup "kako bi se uravnotežili interesi poslodavaca i zaposlenika".
Kao jedno od rješenja preporučuju "hibrid" između sadašnjih ugovora na određeno i neodređeno na način da se zaposlenicima ponudi početni probni rok, pa obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme. MMF smatra da bi trebalo potaknuti prelazak zaposlenih iz javnog u privatni sektor "uz primjerene, ali privremene sigurnosne mehanizme".
Dodatne napore, ističu, trebalo bi poduzeti i u fiskalnoj politici kako bi se smanjila ranjivost državnih financija u slučaju promjene globalnih uvjeta. Među glavne prioritete navode i povećanje javnih ulaganja, smanjenje ukupnih rashoda za zaposlene i bolje usmjeravanje socijalnih davanja. Što se tiče prihoda, preporučuju uvođenje suvremenog poreza na nekretnine, čime se stvorio prostor za smanjenje drugih poreza. Podsjećaju i na nužnost veće učinkovitosti zdravstva te bolje upravljanje državnim poduzećima.
