Zima je oduvijek bila doba misterija i strahopoštovanja. Duge, mračne noći i hladnoća koja se uvlačila u kosti nisu samo otežavali život, već su u umovima naših predaka budili vjerovanja o zlim duhovima i silama koje vrebaju iz tame.

Kako bi se zaštitili od nesreće i osigurali blagostanje, razvili su čitav niz pravila i tabua - stvari koje se nikako nisu smjele raditi. Iako danas imamo centralno grijanje i znanstvena objašnjenja za pojave u prirodi, mnoga od tih vjerovanja ostala su utkana u našu kulturu kao zanimljiv podsjetnik na prošla vremena.

Opasnosti koje vrebaju u dugim zimskim noćima

Za naše pretke, zima je bila opasno razdoblje. Vjerovalo se da je upravo tada granica između našeg i duhovnog svijeta najtanja, dopuštajući duhovima i zlim silama da slobodno lutaju. Zbog toga su postojala opća pravila opreza.

Primjerice, smatralo se izrazito lošim znakom ako bi ljetno cvijeće, poput geranija, procvjetalo usred zime. To je, navodno, predviđalo godinu ispunjenu bolestima i smrtnim slučajevima.

Slično tome, vjerovalo se da lonci u kući noću ne smiju ostati nepoklopljeni, jer bi to ukućanima donijelo nemiran san i nesanicu.

Zimski solsticij: Najkraći dan, najveći oprez

Vrhunac duhovne ranjivosti bio je zimski solsticij, najkraći dan u godini. Taj se dan smatrao toliko rizičnim da su se mnoge aktivnosti odgađale. Prema starim vjerovanjima, na dan solsticija trebalo je izbjegavati:

Putovanja: Smatrala su se iznimno opasnima.

Potpisivanje ugovora: Vjerovalo se da će svaki dogovor sklopljen na taj dan biti osuđen na propast.

Velike kupovine i investicije: Rizik od lošeg ulaganja bio je prevelik.

Prihvaćanje poslovnih ponuda: Novi posao započet na ovaj dan navodno bi donio neuspjeh.

Ukratko, savjet je bio držati se rutine i ne poduzimati nikakve rizike, čekajući da prođe taj duhovno ranjiv dan.

Foto: Shutterstock

Božićna pravila za sreću i blagostanje

Mnoga poganska vjerovanja vezana uz zimske festivale kasnije su prilagođena i uklopljena u božićne običaje. Cilj je ostao isti: zaštititi dom i obitelj od zla te prizvati sreću u nadolazećoj godini. Stoga su postojala stroga pravila o tome što se ne smije raditi.

SVETI NIKOLA STIŽE /

Ove darove nikako ne stavljajte u čizmicu: Vjeruje se da donose nesreću i siromaštvo

Rad i kućanski poslovi

Božić je bio dan posvećen slavlju, a ne radu. Vjerovalo se da je obavljanje bilo kakvih "običnih" poslova na taj sveti dan iznimno nesretno.

To se posebno odnosilo na predenje, šivanje ili mljevenje žita na Badnjak. Zanimljivo, jedno je pravilo bilo suprotno - smatralo se nesretnim ne oprati suđe na Badnjak, vjerojatno iz praktičnih razloga pripreme za božićnu gozbu.

Foto: Shutterstock

Vatra, svjetlost i dekoracije

Vatra je bila ključni simbol zaštite. Badnjak, veliki panj koji se unosio u kuću, morao je gorjeti tijekom cijele božićne noći, a idealno i svih dvanaest dana Božića.

Ako bi se vatra ugasila, to bi donijelo nesreću cijeloj obitelji. Slično tome, svijeće upaljene na Badnjak morale su gorjeti do jutra.

Postojala su i stroga pravila o ukrašavanju. Iako danas mnogi ukrase postavljaju već u studenom, tradicija nalaže da se zimzelene biljke ne unose u kuću prije Badnjaka.

Vjerovalo se da bi prerano kićenje moglo razljutiti duhove i privući nesreću. Jednako važno bilo je i uklanjanje ukrasa - morali su biti skinuti do Sveta tri kralja. U suprotnom, vjerovalo se da će se u njima nastaniti zli duhovi ili goblini koji donose bolest i smrt.