počeci početaka / Najnovija teorija o tome kako je (možda) nastao život na Zemlji

Image
Foto: PIXSELL

Znanstvenici su procijenili da se svake godine tijekom zemljinih početaka dogodilo oko 1 do 5 milijardi bljeskova munje

20.3.2021.
9:00
PIXSELL
VOYO logo

Pitanje kako je započeo život na Zemlji oduvijek intrigira ljude, ali posebno zanstvenike. Nova istraživanja sugeriraju da su gromovi mogli igrati presudnu ulogu u pokretanju života na planetu, piše Science Alert.

Image
Novo istraživanje /

Otkriven nastanak čovječanstva!? 'Život se razvio u svemiru, a na Zemlju je došao slučajno'

Image
Novo istraživanje /

Otkriven nastanak čovječanstva!? 'Život se razvio u svemiru, a na Zemlju je došao slučajno'

Fosfor je možda ključan element za početak života na Zemlji

Bitna komponenta ove ideje je način na koji munje stvaraju posebne nakupine zvane fulguriti kad udare u tlo. Fulguriti sadrže fosfor, jedan od ključnih sastojaka za stvaranje života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postoji mogućnost da je u prošlosti Zemlja doživjela dovoljno udara gromova tijekom dovoljno dugog razdoblja da oslobodi potrebnu količinu reaktivnog fosfora za početak života. Zapravo, isti proces se mogao dogoditi i na drugim planetima.

"Ovo nam  pomaže da shvatimo kako je život možda nastao na Zemlji i kako se još uvijek može oblikovati na drugim planetama sličnim Zemlji", kaže znanstvenik  Benjamin Hess sa sveučilišta Yale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da se reaktivni fosfor može naći u topljivom mineralu koji se naziva schreibersit, smatra se da su meteoriti bogati schreibersitom, možda odgovorni za isporuku fosfora na naš planet. Međutim, u doba kad je život prvi put počeo klijati nije bilo mnogo meteoritskih pogodaka Zemlje.

Sličan proces je ostvariv i na drugim planetima

Koristeći se raznim tehnikama snimanja, istraživači su otkrili da se schreibersite također može naći unutar fulgurita, ili okamenjenih munja, koje nastanu kada grom pogodi određene vrste tla bogatih glinom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici su procijenili da se svake godine tijekom Zemljinih početaka dogodilo između jedne i pet milijardi bljeskova munje. Danas imamo samo oko 560 milijuna godišnjih bljeskova.

Proširite to kroz milijardu godina i mnogobrojni gromovi su tada mogli pomoći u stvaranju DNA, RNA i ostalih biomolekula. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovakav kemijski signal možemo tražiti i u ostatku svemira jer ako je pokrenuo lančanu reakciju koja je dovela do života ovdje na Zemlji, onda bi se isti slijed događaja mogao događati i drugdje.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo