Proizvodnja vina u svijetu mogla bi ove godine pasti na najnižu razinu od 1961. jer su loše vremenske prilike u zapadnoj Europi oštetile vinograde najvećeg proizvodnog područja u svijetu, priopćila je Međunarodna organizacija za proizvodnju vina OIV.
U prvoj procjeni za ovu godinu ta organizacija sa sjedištem u Parizu očekuje da će svjetska proizvodnja pasti na godišnjoj razini za osam posto, na 246,7 milijuna hektolitara.
Globalni pad odražava pad proizvodnje u Europskoj uniji, u kojoj se nalaze tri najveća svjetska proizvođača - Italija, Francuska i Španjolska – od kojih je svaki najavio oštar pad proizvodnje vina, objavio je OIV.
U Europskoj komisiji procjenjuju da će urod grožđa u 2017. biti najmanji u proteklih 36 godina zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, uključujući proljetne mrazeve i ljetne vrućine.
U Francuskoj je vrijeme negativno utjecalo u većinu glavnih vinskih regija, uključujući Bordeaux i Champagne, te u vladi procjenjuju da će proizvodnja potonuti na najnižu razinu u više desetljeća.
Prema OIV-ovim projekcijama, koje isključuju sok od grožđa i mošt (novo vino), talijanska proizvodnja vina bit će smanjena za 23 posto na 39,3 milijuna hektolitara, francuska za 19 posto na 36,7 milijuna, a španjolska za 15 posto na 33,5 milijuna.
Manja globalna proizvodnja mogla bi smanjiti višak ponude u odnosu na potražnju iz proteklih godina kada su potrošnju ograničile posljedice svjetske financijske krize u 2008. godini.
Iz OIV-a navode da su u početku procjenjivali potrošnju na 240,5 do 245,8 milijuna hektolitara, na osnovu srednjeročnih i dugoročnih trendova, upozoravajući da još nemaju čvrste podatke o potražnji u 2017. godini.
Međutim, u kojoj će mjeri smanjena proizvodnja utjecati na stvarnu ponudu i na cijene, ovisi o razinama zaliha iz ranijih godina te kvaliteti vina ključnih vinskih regija.
Proizvođači najvećeg svjetskog izvoznika po vrijednosti Francuske poručuju da očekuju dobru kvalitetu vina u 2017.
U Sjedinjenim Državama, četvrtom po veličini svjetskom proizvođaču i najvećem potrošaču, proizvodnja bi trebala stagnirati, na 23,3 milijuna hektolitara, što je za jedan posto ispod prošlogodišnje proizvodnje, objavio je OIV.
Australska bi proizvodnja trebala porasti šest posto, na 13,9 milijuna hektolitara, dok se za Argentinu predviđa 25-postotni skok, na 11,8 milijuna hektolitara, nakon slabih rezultata u 2016. zbog loših vremenskih prilika.
U prve svjetske procjene nisu uključeni podaci nekih zemalja, primjerice Kine, gdje OIV očekuje sličnu razinu proizvodnje kao u prošloj godini, od 11,4 milijuna hektolitara.
