Prije dvije godine je Europa odlučila ukinuti pomicanje sata. Po tom velikom planu, sat bismo zadnji put trebali pomaknuti ove nedjelje. Naravno, ako bismo ostali na ljetnom računanju. 2021. je trebala biti ta godina, nitko naravno nije znao da će doći korona i da više nikog u Europi neće biti briga za micanje sata.
Idemo s dva na tri. Manje ćemo spavati jedan sat ali će nam biti duži dan.
Zagrebački urar Ivo Samardžić - dva puta na godinu ima dvostruko više posla nego inače.
"Što se tiče profesionalne strane to je dobro. Malo se povećao posao, malo više ljudi dolazi, ulazi, mijenjamo krunice, dihtunge", kazao je majstor urar Ivo Samardžić za RTL Direkt.
No, prelazak na ljetno vrijeme uzrokuje više zdravstvenih smetnji. Gubitak jednog sata spavanja za neke je samo manja gnjavaža, no na ranjive ima ozbiljniji učinak.
U danima nakon promjene, neispavani vozači uzrokuju više prometnih nesreća, a ozljede na radu brojnije su i teže.
Rizik od srčanog udara raste u prva tri dana nakon prelaska na ljetno vrijeme, a u tom je razdoblju uočena i viša stopa spontanih pobačaja kod umjetno oplođenih žena, piše Ozren Podnar za ljekarnički portal Adiva.hr.
Tijekom ljetnog računanja vremena, kasno svitanje bilo bi problem za one koji moraju rano ustajati, ali bi više popodnevnog svjetla štitilo od depresije i potaklo mnoge da budu na otvorenom poslije posla ili škole.
I trgovci imaju koristi od trajnog ljetnog računanja vremena. Ljudi ne idu u kupovinu prije, nego poslije posla pa im odgovara da dan traje duže.
- Promjene u računanju vremena ne mijenjaju količinu dnevnog svjetla, ali utječu na satnicu izlazaka i zalazaka sunca.
- Gotovo 1,6 milijardi ljudi u 70 država dvaput godišnje pomiče sat, što znači da ta praksa ima globalne posljedice po zdravlje.
- Istraživanja naznačuju da dvostruko pomicanje sata godišnje izbacuje tjelesni sat iz ritma i bar privremeno škodi zdravlju i sigurnosti.
