Može li redovita tjelovježba biti ključ u borbi protiv raka? Ako je to točno, koliko je fizičke aktivnosti potrebno kako bi njezine dobrobiti postale vidljive kod djece i odraslih?
Zahvaljujući medicinskom napretku oboljeli od raka, i mladi i stari mogu očekivati bolju kvalitetu života. Međutim, unatoč cjelokupnom napretku, brojke su i dalje obeshrabrujuće. Posebice je to slučaj kod djece i adolescenata. Prema podacima Europskog društva za pedijatrijsku onkologiju svakih 15 minuta jedna obitelj u Europi primi šokantnu vijest da je njihovo dijete oboljelo od raka.
Dokazi su tu. Tjelovježba je jedan od načina hvatanja u koštac s ovim ozbiljnim problemom. Međutim, osobi kojoj je dijagnosticiran rak vjerojatno je to jedna od zadnjih stvari na pameti.
Može li tjelovježba postati jedna od najvažnijih oblika liječenja za mlade, odnosno može li ih se tjelovježbom osnažiti kako bi žvijeli duže i zdravije?
Fizička neaktivnost jedna je od najučestalijih popratnih pojava liječenja raka kod djece i adolescenata. Kod odraslih se ta popratna pojava rješava terapijom prilogođenim vježbama za onkološke bolesnike (eng. Execise Oncology) koje postaju sve priznatije kao oblik liječenja.
Ova se terapija usredotočuje na čitavo tijelo te uključuje veliki niz tehnika, od disanja, uspostave ravnoteže i aerobnih vježbi do istesanja i trenina snage.
Terapija vježbom i digitalna zdravstvena tehnologija
"Studije intervencija vježbanjem kod odraslih onkoloških bolesnika pokazale su blagotvorne učinke tjelovježbe na njihove mišićne i kardiorespiratorne sustave tijekom i nakon medicinskog liječenja", kaže prof. dr. Jörg Faber, voditelj Centra za rak u dječjoj dobi Sveučilišnog medicinskog centra Mainz, Njemačka:
"Te se prednosti povezuju sa značajnim poboljšanjem tjelesnog i mentalnog zdravlja bolesnika tijekom vremena te smanjenjem učestalih popratnih pojava, uključujući umor."
Unatoč uspjehu kod odraslih, koncept vježbi za onkološke bolesnike nije prilagođen mlađim bolesnicima.
Što je još važnije, malo je dokaza o tome mogu li vježbe za onkološke bolesnike poboljšati živote djece i adolescenata oboljelih od raka. Prema mišljenju Sandre Stössel, znanstvenice za tjelovježbu i koordinatorice programa tjelovježbe za pedijatrijske onkologije bolesnike u Centru za rak u dječjoj dobi, provedeno je nekoliko znanstvenih istraživanja o tome kako tjelovježba utječe na tjelesnu i mentalnu dobrobit pacijenata oboljelih od raka u dječjoj dobi.
Mnogi oboljeli od raka u dječjoj dobi u EU-u nemaju pristup prilagođenom vježbama kako bi postigli dovoljnu razinu tjelesne aktivnosti.
Jedno istraživanje provedeno u Sveučilišnom medicinskom centru Mainz pokazalo je da tjelovježbe za onkološke bolesnike mogu imati pozitivne učinke.
"Mnogi oboljeli od raka u dječjoj dobi u EU-u nemaju pristup prilagođenom vježbama kako bi postigli dovoljnu razinu tjelesne aktivnosti", kaže dr. Marie Neu, kooordinatorica u Centru za rak u dječjoj dobi:
Vježbe za djecu prilagođene njihovim tijelima
"Tjelovježba mora biti prilagođena drugačijoj fiziologiji i društvenom okruženju djece."
Dr. Faber i njegovih dvoje kolega provode do sada najveće istraživanje o učincima tjelovježbe na uspješno liječenje djece oboljele od raka u sklopu projekta FORTEe. Oni nastoje utvrditi pravu dozu tjelovježbe – intenzitet i učestalost koje je potrebno pojedinačno prilagoditi.
U ispitivanju će sudjelovati 450 ispitanika u dobi između 4 i 21 godina, oboljelih od neke vrste raka, a tijekom intenzivnog liječenja.
Partneri u projektu - Sveučilište Oxford Brookes i njemačke tvrtke Nurogames i Pixformance Sports - razvili su aplikaciju za tjelovježbu koje će se prilagoditi i upotrijebiti u ispitivanju.
Devet bolnica u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji provodit će personalizirani program vježbanja s oboljelima od raka.
"Ovo je bitan korak prema provedbi personalizirane tjelovježbe za onkološke bolesnike kao važne, nove potporne terapije za oboljele od raka. Moguće je i poboljšanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djece, adolescenata i mladih odraslih osoba u EU-u i šire", rekao je prof. dr. Faber:
"Potencijalno će u budućnosti terapija tjelovježbom biti uspostavljena kao standard skrbi za ove onkološke bolesnike."
Tijekom 2020. u EU-u je od raka debelog crijeva (CRC) umrlo više od 156.000 ljudi. Radi se u drugom najčešćem obliku raka. Bente Klarlund Pedersen, profesorica integrativne medicine na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj, dokazuje da redovita tjelovježba može odgoditi ili smanjiti rizik od pojave tumora u bolesnika s CRC-om koji razviju metastaze na jetri.
Brojni su podaci koji ovo potkrepljuju, ali je problem to što su dostupni samo za pretklinička ispitivanja.
"Pred nama je još zadatak da prenesemo obećavajuća zapažanja u specifična klinička okruženja", rekla je prof. Pedersen:
"Uvođenje tjelovježbe u standardno liječenje među ovom populacijom bolesnika može se pokazati kao neiskorištena mogućnost za poboljšanje ishoda bolesti, može utjecati na različite simptome koji se kod oboljelih javljaju, te može utjceati i na kvalitetu života", pojasnila je prof. Pedersen.
Vježbanjem ciljaju 13 vrsta raka
Oboljeli od raka debelog crijeva sudjelovat će u šestomjesečnom programu tjelovježbe koji uključuje 300 ili 150 minuta vježbanja tjedno. Procjenjivat će se promjene u njihovoj ukupnoj tjelesnoj spremnosti i imunološkom sustavu prije i nakon ovog razdoblja treninga. Jednako tako će se procjenjivati i sporije stvaranje novih tumora tijekom tog razdoblja.
"Vježba može pomoći u održavanju mišićne mase i snage bolesnika", istaknula je prof. Pedersen: "Znamo da se vježbanjem smanjuje rizik od 13 različitih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva i rak dojke. No, do sada je provedeno malo istraživanja kojima bi se pokazalo sprječava li se vježbanjem vraćanje raka nakon uklanjanja tumora."
Istraživanja spomenuta iz ovog članka financirao je EU. Članak je izvorno objavljen u Horizonu, časopisu EU-a za istraživanje i inovacije.
