Godinama istražujući vatikanske arhive, hrvatski povjesničar, dominikanac Stjepan Krasić došao je, za mnoge, do senzacionalnog otkrića. A to je da je hrvatski jezik u 16. i 17. stoljeću bio međunarodni jezik. Ovaj znanstveni rad sada je publicirao časopis ST-Open Sveučilišta u Splitu.

U njemu ovaj profesor crkvene povijesti u Rimu otkriva da je hrvatski jezik Papa u 16. stoljeću izabrao kao sveslavenski jezik koji se zato predavao kao obvezni predmet na najuglednijim europskim sveučilištima uključivši Oxford, Bolognu i Pariz. 

U 6 objavljenih dokumenata donosi, tvrdi, neosporne dokaze da je u 16. i 17. stoljeću hrvatski stekao prestižan status 'svjetskog jezika' u europskim intelektualnim krugovima te je na temelju savjetovanja uglednih jezikoslovaca o najpogodnijem jeziku komunikacije sa slavenskim narodima, Katolička crkva odabrala upravo hrvatski jezik. 

I zato je od Hrvata, mladog Isusovca s otoka Paga Bartola Kašića naručena izrada gramatike hrvatskoga jezika koji je na njoj radio četiri godine i 1604. je objavljena u Rimu, nakon što je u Veneciji Faust Vrančić izdao prvi rječnik hrvatskoga jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe.

Razgovarali smo s autorem, dominikancem, profesorom Stjepanom Krasićem. Više pogledajte u prilogu