Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>No, tu nije kraj. Istraživanja pokazuju da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus – želudac, što blokira osjećaj gladi na samom početku, u središnjem živčanom sustavu. </para>
<para>Taj se učinak postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta dvadeset minuta prije jela. Za razliku od saharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje, nego je i ljekovit.
 
Ta bi biljka mogla postati spasonosna za oboljele od dijabetesa tipa 2, jer se bez straha može upotrebljavati kao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina.</para>
<para>Osim toga, stevija djeluje protiv drugih čestih bolesti današnjice – povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, pretilosti, infekcije gljivicom <emphasis>Candidom albicanis</emphasis> i povišene razine kolesterola u krvi.</para>
<para>Stevija (lat. <emphasis>Stevia rebaudiana</emphasis>) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika (<emphasis>Asteraceae</emphasis>). Može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i u siromašnom tlu i donosi bogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se uzgaja i u Hrvatskoj.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://www.dijeta.co/stevija-slatko-a-bez-kalorija/">Pročitajte više o ovoj temi</ulink>
 
</para>

Zadovoljava potrebu za slatkim, a nema kalorija Zapanjujuće je koliko je stevija korisna za mršavljenje. Osim što se ova biljka ne razgrađuje i ne skladišti u organizmu kao pričuvni izvor energije, zadovoljava potrebu za slatkim. 
No, tu nije kraj. Istraživanja pokazuju da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus – želudac, što blokira osjećaj gladi na samom početku, u središnjem živčanom sustavu. 
Taj se učinak postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta dvadeset minuta prije jela. Za razliku od saharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje, nego je i ljekovit.
 
Ta bi biljka mogla postati spasonosna za oboljele od dijabetesa tipa 2, jer se bez straha može upotrebljavati kao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina.
Osim toga, stevija djeluje protiv drugih čestih bolesti današnjice – povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, pretilosti, infekcije gljivicom Candidom albicanis i povišene razine kolesterola u krvi.
Stevija (lat. Stevia rebaudiana) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i u siromašnom tlu i donosi bogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se uzgaja i u Hrvatskoj.

   
      Pročitajte više o ovoj temi
   
 

Zadovoljava potrebu za slatkim, a nema kalorija

<para>Koenzim Q-10 ili ubikvinon, veoma je jak antioksidant topiv u mastima. Naziv ubikvinon znači da ga ima svugdje u prirodi tj. da je široko rasprostranjen. Znanstvena istraživanja vezana su uglavnom uz djelovanje ubikvinona na vrhunske sportaše jer se dugo vremena vjerovalo da osjetno popravlja sposobnost za podnošenje napora. Međutim, do danas takvo djelovanje nije dokazano. </para>
<para>Najveći broj znanstvenih radova odnosi se na zaštitno djelovanje kod bolesti srca i krvožilnog sustava te na utjecaj kod nekih oblika raka. Koenzim Q-10 ne spada u vitamine jer ga tijelo proizvodi samo. Razina koenzima Q-10 naglo opada iza dvadeset pete godine života, slično hormonu melatoninu. </para>
<para>http://www.dijeta.co/koenzim-q-10-veliki-zastitnik/ </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201108230602006
arti-201106270378006
arti-201108190770006</para>

Prerano stari zbog drastičnih dijeta Istraživanja su pokazala da je količina koenzima Q-10 smanjena kod ljudi na redukcijskim dijetama za mršavljenje, što upućuje na zaključak da je njima ovaj koenzim u većoj mjeri potreban. 
Koenzim Q-10 ili ubikvinon, veoma je jak antioksidant topiv u mastima. Naziv ubikvinon znači da ga ima svugdje u prirodi tj. da je široko rasprostranjen. Znanstvena istraživanja vezana su uglavnom uz djelovanje ubikvinona na vrhunske sportaše jer se dugo vremena vjerovalo da osjetno popravlja sposobnost za podnošenje napora. Međutim, do danas takvo djelovanje nije dokazano. 
Najveći broj znanstvenih radova odnosi se na zaštitno djelovanje kod bolesti srca i krvožilnog sustava te na utjecaj kod nekih oblika raka. Koenzim Q-10 ne spada u vitamine jer ga tijelo proizvodi samo. Razina koenzima Q-10 naglo opada iza dvadeset pete godine života, slično hormonu melatoninu. 
http://www.dijeta.co/koenzim-q-10-veliki-zastitnik/ 
Vezani članci:

arti-201108230602006
arti-201106270378006
arti-201108190770006 

Prerano stari zbog drastičnih dijeta

<para> 
Prvo je otkrivena njegova značajna uloga u metabolizmu šećera, a zatim je sasvim neočekivano otkriveno da dodavanje kroma bitno poboljšava stanje kod nekih oblika depresije. </para>
<para>Istraživanja ukazuju na to da krom pospješuje djelovanje inzulina u tijelu, tako što pomaže da se više inzulina veže za receptore koji ga prenose po tijelu i potiče stanice da prime glukozu.
 

 <ulink url="http://www.dijeta.co/krom/">Krom</ulink>
 je esencijalni mineral koji pomaže normaliziranju razine šećera u krvi. Također podiže razinu poželjnog HDL kolesterola. 
Najviše je ispitan u formi krom-pikolinata i to kod utjecaja na odnos masnog i mišićnog tkiva. U pokusima na životinjama i ljudima utvrđeno je da ubrzava gubitak masnih naslaga, što za posljedicu ima porast mišićne mase. </para>
<para>Dvostruka slijepa proba kod davanja u dozi od 400/ug dnevno kroz tri mjeseca pokazala je znatnu redukciju masnog tkiva i pad tjelesne težine. Upravo je to razlog što se krom koristi u preparatima za redukciju tjelesne težine. Zapravo, najviše ga koriste sportaši koji imaju problema s prekomjernom težinom. </para>
<para>http://www.dijeta.co/krom-i-mrsavljenje/</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201108300528006
arti-201108240049006
arti-201107180333006</para>

Iznenađujući utjecaji kroma na organizam Do prije deset godina o kromu kao dodatku prehrani nije se govorilo puno, a onda se došlo do iznenađujućih otkrića.  
 
Prvo je otkrivena njegova značajna uloga u metabolizmu šećera, a zatim je sasvim neočekivano otkriveno da dodavanje kroma bitno poboljšava stanje kod nekih oblika depresije. 
Istraživanja ukazuju na to da krom pospješuje djelovanje inzulina u tijelu, tako što pomaže da se više inzulina veže za receptore koji ga prenose po tijelu i potiče stanice da prime glukozu.
 

      Krom
    je esencijalni mineral koji pomaže normaliziranju razine šećera u krvi. Također podiže razinu poželjnog HDL kolesterola. 
Najviše je ispitan u formi krom-pikolinata i to kod utjecaja na odnos masnog i mišićnog tkiva. U pokusima na životinjama i ljudima utvrđeno je da ubrzava gubitak masnih naslaga, što za posljedicu ima porast mišićne mase. 
Dvostruka slijepa proba kod davanja u dozi od 400/ug dnevno kroz tri mjeseca pokazala je znatnu redukciju masnog tkiva i pad tjelesne težine. Upravo je to razlog što se krom koristi u preparatima za redukciju tjelesne težine. Zapravo, najviše ga koriste sportaši koji imaju problema s prekomjernom težinom. 
http://www.dijeta.co/krom-i-mrsavljenje/
Vezani članci:

arti-201108300528006
arti-201108240049006
arti-201107180333006 

Iznenađujući utjecaji kroma na organizam

<para> 
Transmasti ili 'trans' oblik masnih kiselina, vrsta je nezasićenih masti koje se ponašaju poput zasićenih. To znači da su loše za zdravlje srca jer podižu razinu 'lošeg' kolesterola u krvi. Termini 'zasićeno' i 'nezasićeno' odnose se na tip molekula u mastima. </para>
<para>Transmasne kiseline nastaju procesom hidrogenizacije kojim se iz tekućih masnoća dobivaju krute masti, poboljšava im se okus, postiže bolja mazivost, osigurava stabilnost hrane i produžava njen rok trajanja. </para>
<para>Najviše ih ima u margarinima, slatkišima, čipsu i svoj brzoj hrani, te su kao takve organizmu potpuno nepotrebne. Njihovo prekomjerno uživanje, kao i ono zasićenih kiselina, ima negativan efekt na srčano-krvožilne bolesti.</para>
<para>Velika populacijska ispitivanja pokazala su da ljudi s visokom unosom transmasti češće obolijevaju od srčanih bolesti, točnije, liječnici vjeruju da su transmasti puno opasnije od zasićenih masti budući da mogu smanjiti koncentraciju 'dobrog' kolesterola koji nas štiti od srčanih bolesti. Ulja s transmastima se danas još uvijek koriste u proizvodnji peciva, keksa, kolača, a ponekad i u pripremi brze hrane. </para>
<para>Budući da ne postoji zakonska obveza označavanja količine transmasti na svakom prehrambenom proizvodu, teško je procijeniti koliko ih unosimo u organizam. </para>
<para>http://www.dijeta.co/zbog-cega-nam-transmasti-skode/</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201108230602006
arti-201108160484006</para>

Zbog čega nam transmasti škode? Masti su neophodne za funkcioniranje organizma, rast, razvoj i opće zdravlje. 
  
Transmasti ili 'trans' oblik masnih kiselina, vrsta je nezasićenih masti koje se ponašaju poput zasićenih. To znači da su loše za zdravlje srca jer podižu razinu 'lošeg' kolesterola u krvi. Termini 'zasićeno' i 'nezasićeno' odnose se na tip molekula u mastima. 
Transmasne kiseline nastaju procesom hidrogenizacije kojim se iz tekućih masnoća dobivaju krute masti, poboljšava im se okus, postiže bolja mazivost, osigurava stabilnost hrane i produžava njen rok trajanja. 
Najviše ih ima u margarinima, slatkišima, čipsu i svoj brzoj hrani, te su kao takve organizmu potpuno nepotrebne. Njihovo prekomjerno uživanje, kao i ono zasićenih kiselina, ima negativan efekt na srčano-krvožilne bolesti.
Velika populacijska ispitivanja pokazala su da ljudi s visokom unosom transmasti češće obolijevaju od srčanih bolesti, točnije, liječnici vjeruju da su transmasti puno opasnije od zasićenih masti budući da mogu smanjiti koncentraciju 'dobrog' kolesterola koji nas štiti od srčanih bolesti. Ulja s transmastima se danas još uvijek koriste u proizvodnji peciva, keksa, kolača, a ponekad i u pripremi brze hrane. 
Budući da ne postoji zakonska obveza označavanja količine transmasti na svakom prehrambenom proizvodu, teško je procijeniti koliko ih unosimo u organizam. 
http://www.dijeta.co/zbog-cega-nam-transmasti-skode/
Vezani članci:

arti-201108230602006
arti-201108160484006 

Zbog čega nam transmasti škode?

<para> 
Osim što dobro snižava razinu kolesterola u krvi, vitamin C neophodan je i u sprečavanju oksidacije vitamina E, a vitamin E još je jedan vitamin djelotvoran u liječenju ateroskleroze i u smanjivanju razine kolesterola u krvi. Jedna od važnijih funkcija vitamina C je proizvodnja kolagena, materijala koji sve naše stanice, uključujući i tkiva, krvne žile i srčani mišić, drži zajedno poput ljepila. 
 
Kolagen je fibrozni protein koji dominira u vezivnom tkivu tijela. Vezivno se tkivo nalazi u čitavom tijelu, kao što su kosti, zubi, hrskavica, tetive, ligamenti, mišići, krvne žile i svi unutarnji organi. Najvažnija mu je uloga zaštita tijela od izobličenja i oštećenja. Najrasprostranjeniji je protein u tijelu i čini trideset posto svih proteina, te čak šest posto cijele težine tijela. </para>
<para>U nedostatku vitamina C, dio kolagena koji najviše strada su vlakna, pa dolazi do dezintegracije kolagena, raspada tkiva te unutarnjih i vanjskih krvarenja. Kolagen je neobično važan, dakle, i za srčani mišić. 
 
Istraživanja nedvojbeno pokazuju da razina vitamina C u ostalim dijelovima tijela pada na alarmantnu razinu u ljudi neposredno nakon srčanog infarkta. Vjeruje se da se to događa stoga što je sav dostupni vitamin C neophodan tijelu za zacjeljivanje rane nastale zbog srčanog infarkta u srčanom mišiću i arterijama.</para>
<para>Dakle, infarkt miokarda vrijeme je kada je u tijelu potrebno više vitamina C i zato moramo paziti da mu ga i osiguramo u dovoljnoj količini. Osim toga, dovoljnim količinama vitamina C sprečavamo nedostatke zbog kojih mogu nastupiti mnogi popratni poremećaji i bolesti kao i sekundarne infekcije. </para>
<para>
 
 <ulink url="http://www.dijeta.co/vitamin-c/">Više o temi</ulink>
 
</para>

Što vam se sve događa u nedostatku vitamina C? Vitamin C ima značajnu ulogu u prevenciji brojnih bolesti, 
iako su još uvijek nepoznati točni mehanizmi njegovog djelovanja. 
  
Osim što dobro snižava razinu kolesterola u krvi, vitamin C neophodan je i u sprečavanju oksidacije vitamina E, a vitamin E još je jedan vitamin djelotvoran u liječenju ateroskleroze i u smanjivanju razine kolesterola u krvi. Jedna od važnijih funkcija vitamina C je proizvodnja kolagena, materijala koji sve naše stanice, uključujući i tkiva, krvne žile i srčani mišić, drži zajedno poput ljepila. 
 
Kolagen je fibrozni protein koji dominira u vezivnom tkivu tijela. Vezivno se tkivo nalazi u čitavom tijelu, kao što su kosti, zubi, hrskavica, tetive, ligamenti, mišići, krvne žile i svi unutarnji organi. Najvažnija mu je uloga zaštita tijela od izobličenja i oštećenja. Najrasprostranjeniji je protein u tijelu i čini trideset posto svih proteina, te čak šest posto cijele težine tijela. 
U nedostatku vitamina C, dio kolagena koji najviše strada su vlakna, pa dolazi do dezintegracije kolagena, raspada tkiva te unutarnjih i vanjskih krvarenja. Kolagen je neobično važan, dakle, i za srčani mišić. 
 
Istraživanja nedvojbeno pokazuju da razina vitamina C u ostalim dijelovima tijela pada na alarmantnu razinu u ljudi neposredno nakon srčanog infarkta. Vjeruje se da se to događa stoga što je sav dostupni vitamin C neophodan tijelu za zacjeljivanje rane nastale zbog srčanog infarkta u srčanom mišiću i arterijama.
Dakle, infarkt miokarda vrijeme je kada je u tijelu potrebno više vitamina C i zato moramo paziti da mu ga i osiguramo u dovoljnoj količini. Osim toga, dovoljnim količinama vitamina C sprečavamo nedostatke zbog kojih mogu nastupiti mnogi popratni poremećaji i bolesti kao i sekundarne infekcije. 

   
      Više o temi
   
 

Što vam se sve događa u nedostatku vitamina C?

<para>120 mikrograma nije dovoljno da spriječi pojavu nedostatka ovog vitamina. Nadalje, faktori koji povećavaju potrebu za vitaminom K su i uzimanje nekih lijekova, bolesti koje remete apsorpciju i dostupnost vitamina K, starija životna dob i sl. </para>
<para>Novorođenčad nije još u mogućnosti sama proizvoditi ovaj vitamin u crijevima, a kako je majčino mlijeko dosta siromašno ovim vitaminom, deficit je čest. Zbog toga je preporučljivo da novorođenčad dobiva dodatan vitamin K. 
 
U lijekove koji smanjuju apsorpciju i dostupnost vitamina K, osim antibiotika, ubrajaju se i sulfa-lijekovi te antikonvulzivi, kao što su fenobarbital i karbamazatin.</para>
<para>Antikonvulzivi uzimani u trudnoći mogu uzrokovati nedostatak vitamina K u tek rođene djece i produženje krvarenja. Varfarin, lijek koji se propisuje protiv stvaranja ugrušaka kada postoji opasnost od tromboze, ne bi se smio uzimati u trudnoći jer može uzrokovati poremećaje u razvoju ploda. Koristi li se u prva tri mjeseca trudnoće, varfarin može uzrokovati defektan razvoj kostiju i hrskavičnog tkiva u djece. 
 
Ti su poremećaji vrlo slični poremećajima koji se javljaju u vrlo rijetkoj genetskoj bolesti u kojoj djeca ne mogu dobro iskorištavati vitamin K.</para>
<para>Istraživanja pokazuju da je najmanja dnevna doza koja sprječava pojavu deficita jedan mikrogram vitamina po kilogramu tjelesne težine.</para>
<para>Isto toliko se preporučuje za djecu, a za novorođenčad oko pet mikrograma na dan. U siječnju godine 2001. odbor za dijetetiku Medicinskog instituta SAD preporučio je da najmanja dnevna doza za vitamin K bude 120 mikrograma za zdrave odrasle muškarce, a 90 mikrograma za zdrave odrasle žene.</para>
<para>
 <ulink url="http://www.dijeta.co/vitamin-k/">Pročitajte više o ovoj temi</ulink>
</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201106060398006
arti-201105270874006</para>

Tko treba više vitamina K? Istraživanja pokazuju da neki ljudi, kao što su na primjer oni starije životne dobi, kada dulje vrijeme uzimaju antibiotike, imaju povećane potrebe za vitaminom K. 
120 mikrograma nije dovoljno da spriječi pojavu nedostatka ovog vitamina. Nadalje, faktori koji povećavaju potrebu za vitaminom K su i uzimanje nekih lijekova, bolesti koje remete apsorpciju i dostupnost vitamina K, starija životna dob i sl. 
Novorođenčad nije još u mogućnosti sama proizvoditi ovaj vitamin u crijevima, a kako je majčino mlijeko dosta siromašno ovim vitaminom, deficit je čest. Zbog toga je preporučljivo da novorođenčad dobiva dodatan vitamin K. 
 
U lijekove koji smanjuju apsorpciju i dostupnost vitamina K, osim antibiotika, ubrajaju se i sulfa-lijekovi te antikonvulzivi, kao što su fenobarbital i karbamazatin.
Antikonvulzivi uzimani u trudnoći mogu uzrokovati nedostatak vitamina K u tek rođene djece i produženje krvarenja. Varfarin, lijek koji se propisuje protiv stvaranja ugrušaka kada postoji opasnost od tromboze, ne bi se smio uzimati u trudnoći jer može uzrokovati poremećaje u razvoju ploda. Koristi li se u prva tri mjeseca trudnoće, varfarin može uzrokovati defektan razvoj kostiju i hrskavičnog tkiva u djece. 
 
Ti su poremećaji vrlo slični poremećajima koji se javljaju u vrlo rijetkoj genetskoj bolesti u kojoj djeca ne mogu dobro iskorištavati vitamin K.
Istraživanja pokazuju da je najmanja dnevna doza koja sprječava pojavu deficita jedan mikrogram vitamina po kilogramu tjelesne težine.
Isto toliko se preporučuje za djecu, a za novorođenčad oko pet mikrograma na dan. U siječnju godine 2001. odbor za dijetetiku Medicinskog instituta SAD preporučio je da najmanja dnevna doza za vitamin K bude 120 mikrograma za zdrave odrasle muškarce, a 90 mikrograma za zdrave odrasle žene.

   Pročitajte više o ovoj temi

Vezani članci:

arti-201106060398006
arti-201105270874006 

Tko treba više vitamina K?

<para>arti-201106140118006 120 mikrograma nije dovoljno da spriječi pojavu nedostatka ovog vitamina. Nadalje, faktori koji povećavaju potrebu za vitaminom K su i uzimanje nekih lijekova, bolesti koje remete apsorpciju i dostupnost vitamina K, starija životna dob i sl. </para>
<para>Novorođenčad nije još u mogućnosti sama proizvoditi ovaj vitamin u crijevima, a kako je majčino mlijeko dosta siromašno ovim vitaminom, deficit je čest. Zbog toga je preporučljivo da novorođenčad dobiva dodatan vitamin K. 
 
arti-201106100386006 U lijekove koji smanjuju apsorpciju i dostupnost vitamina K, osim antibiotika, ubrajaju se i sulfa-lijekovi te antikonvulzivi, kao što su fenobarbital i karbamazatin.</para>
<para>Antikonvulzivi uzimani u trudnoći mogu uzrokovati nedostatak vitamina K u tek rođene djece i produženje krvarenja. Varfarin, lijek koji se propisuje protiv stvaranja ugrušaka kada postoji opasnost od tromboze, ne bi se smio uzimati u trudnoći jer može uzrokovati poremećaje u razvoju ploda. Koristi li se u prva tri mjeseca trudnoće, varfarin može uzrokovati defektan razvoj kostiju i hrskavičnog tkiva u djece. 
 
Ti su poremećaji vrlo slični poremećajima koji se javljaju u vrlo rijetkoj genetskoj bolesti u kojoj djeca ne mogu dobro iskorištavati vitamin K.</para>
<para>Istraživanja pokazuju da je najmanja dnevna doza koja sprječava pojavu deficita jedan mikrogram vitamina po kilogramu tjelesne težine.</para>
<para>Isto toliko se preporučuje za djecu, a za novorođenčad oko pet mikrograma na dan. U siječnju godine 2001. odbor za dijetetiku Medicinskog instituta SAD preporučio je da najmanja dnevna doza za vitamin K bude 120 mikrograma za zdrave odrasle muškarce, a 90 mikrograma za zdrave odrasle žene.</para>
<para>
 <ulink url="http://www.dijeta.co/vitamin-k/">Pročitajte više o ovoj temi</ulink>
</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201106140118006
arti-201106100386006
arti-201106040501006</para>

Tko treba više vitamina K? Istraživanja pokazuju da neki ljudi, kao što su na primjer oni starije životne dobi, kada dulje vrijeme uzimaju antibiotike, imaju povećane potrebe za vitaminom K. 
arti-201106140118006 120 mikrograma nije dovoljno da spriječi pojavu nedostatka ovog vitamina. Nadalje, faktori koji povećavaju potrebu za vitaminom K su i uzimanje nekih lijekova, bolesti koje remete apsorpciju i dostupnost vitamina K, starija životna dob i sl. 
Novorođenčad nije još u mogućnosti sama proizvoditi ovaj vitamin u crijevima, a kako je majčino mlijeko dosta siromašno ovim vitaminom, deficit je čest. Zbog toga je preporučljivo da novorođenčad dobiva dodatan vitamin K. 
 
arti-201106100386006 U lijekove koji smanjuju apsorpciju i dostupnost vitamina K, osim antibiotika, ubrajaju se i sulfa-lijekovi te antikonvulzivi, kao što su fenobarbital i karbamazatin.
Antikonvulzivi uzimani u trudnoći mogu uzrokovati nedostatak vitamina K u tek rođene djece i produženje krvarenja. Varfarin, lijek koji se propisuje protiv stvaranja ugrušaka kada postoji opasnost od tromboze, ne bi se smio uzimati u trudnoći jer može uzrokovati poremećaje u razvoju ploda. Koristi li se u prva tri mjeseca trudnoće, varfarin može uzrokovati defektan razvoj kostiju i hrskavičnog tkiva u djece. 
 
Ti su poremećaji vrlo slični poremećajima koji se javljaju u vrlo rijetkoj genetskoj bolesti u kojoj djeca ne mogu dobro iskorištavati vitamin K.
Istraživanja pokazuju da je najmanja dnevna doza koja sprječava pojavu deficita jedan mikrogram vitamina po kilogramu tjelesne težine.
Isto toliko se preporučuje za djecu, a za novorođenčad oko pet mikrograma na dan. U siječnju godine 2001. odbor za dijetetiku Medicinskog instituta SAD preporučio je da najmanja dnevna doza za vitamin K bude 120 mikrograma za zdrave odrasle muškarce, a 90 mikrograma za zdrave odrasle žene.

   Pročitajte više o ovoj temi

Vezani članci:

arti-201106140118006
arti-201106100386006
arti-201106040501006 

<para>Duhanski dim koji udišu pušači sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka, a za njih pedesetak pouzdano se zna da uzrokuju razne maligne bolesti, poput karcinoma usne šupljine, grla i preko 70% slučajeva raka pluća.</para>
<para>arti-201008230024006Nikotin i otrovne tvari koje se nalaze u dimu cigarete imaju ogroman utjecaj na apsorpciju hranjivih tvari u organizmu. Posljedice koje pušenje ostavlja na zdravlje ljudi su brojne, značajno se povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, posebno srčanog i moždanog udara, ali i bolesti periferne cirkulacije. Pouzdano se zna da neki sastojci duhanskog dima uzrokuju rak pluća, usne šupljine i grla. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje je uzrok smrti svake desete odrasle osobe diljem svijeta. Osim toga, pušenje je često skriveni uzrok raznih bolesti koje kasnije kao ishod mogu imati smrt.</para>
<para>Najbolji način zaštite od negativnih učinaka duhanskog dima i njegovih sastojaka je prestanak pušenja. Ukoliko se ne možete ili se jednostavno ne želite odreći užitka pušenja, možete učiniti nekoliko stvari kako biste umanjili negativne posljedice.</para>
<para>Prije nego opišemo na koje vitamine pušenje najviše utječe, nabrojat ćemo najštetnije supstance duhanskog dima i njihove mehanizme djelovanja, a to su slobodni radikali i kadmij. </para>
<para>Slobodni radikali su supstance koje prirodno nastaju u metaboličkim procesima organizma. Kemijski su nestabilni i reagiraju s drugim stanicama na način koji može rezultirati oštećenjem druge stanice ili gubitkom njene fiziološke funkcije. Pod utjecajem stresa, bolesti, pri ekstremnim naporima ili pri izlaganju štetnim utjecajima iz okruženja, kod pušenja, u organizmu dolazi do povećanog stvaranja slobodnih radikala. Starenje je, također, jedan od značajnih činitelja koji utječu na povećano stvaranje slobodnih radikala. Povećanjem broja slobodnih radikala dolazi i do sve većeg broja oštećenja stanica tijela, što posljedično može dovesti do nastanka neke bolesti. Postoje i drugi uzroci za razvoj slobodnih radikala, pesticidi i herbicidi primjerice, ali daleko najveći doprinos njihovom stvaranju je pušenje. Da bismo se obranili od slobodnih radikala, u organizam je potrebno unositi antioksidante. Najvažniji antioksidanti su vitamini C i E.</para>
<para>Kadmij je metal koji se u maloj količini nalazi i u hrani. Biljke sadrže umjerene količine kadmija apsorbiranog iz zemlje, a bijeli šećer, prerađena riža i brašno imaju veće količine kadmija od istih, neprerađenih namirnica. Cigarete su također značajan izvor ovog elementa. Iako duhanski dim sadrži manje količine kadmija nego hrana, pluća puno bolje apsorbiraju kadmij od želuca. Kutija cigareta sadrži 20 mcg kadmija, oko 30% toga se apsorbira u plućima, a ostatak odlazi u atmosferu. Kadmij nema nikakvu funkciju u ljudskom organizmu, a sam element i njegovi spojevi otrovni su čak i pri niskim koncentracijama te se akumuliraju u tijelu. Jedan od razloga njegove otrovnosti je utjecaj na apsorpciju cinka. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za naše tijelo i nalazi se u gotovo svakoj stanici. Sudjeluje u aktivnostima stotina enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. </para>
<para>Da biste spriječili daljnju apsorpciju kadmija u organizmu, preporučuje se uzimanje cinka, kalcija, bakra, vitamina C, vitamina E, nekih vitamina B skupine i vitamina A. Zbog toga uzimanje vitaminskih i mineralnih dodataka može biti dobra odluka ako niste u mogućnosti konzumirati veće količine svježeg voća i povrća. U ovom tekstu ćemo se zadržati samo na vitaminima, čiju apsorpciju pušenje najviše ometa.</para>
<para>
 Vitamin C
http://www.dijeta.co/vitamin-c/ ili askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi, kiselog je okusa i nema mirisa. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. Sudjeluje u brojnim biološkim procesima, važan je za sintezu kolagena i karnitina, te metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidant među vitaminima. Hipovitaminoza je djelomičan nedostatak vitamina C, manifestiran gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom tjelesne težine, suhom kožom i čestim prehladama. Pušenje može dovesti do nedostatka mnogih vitamina, prvenstveno vitamina C, a taj vitamin je posebno bitan za obrambeni sustav tijela. Svaka cigareta uništi više od 130 miligrama ovog vitamina, zbog čega bi ga pušači trebali unositi 3.000 miligrama dnevno. </para>
<para>
 Vitamin E 
http://www.dijeta.co/vitamin-e/ je topiv u mastima i nagomilava se u jetrima, masnim tkivima, srcu, mišićima, testisima, maternici, krvi, nadbubrežnoj žlijezdi i hipofizi. Slično kao i vitamin C, antioksidant je te ima ulogu u stabilizaciji staničnih membrana, regulaciji reakcija oksidacije i zaštiti vitamina A. U svojoj ulozi kao antioksidant, vitamin E ima najvažniji učinak na crvene i bijele krvne stanice koje prolaze kroz pluća. Smatra se da je njegova uloga uglavnom vezana za nezasićene masne kiseline, pružajući zaštitnu ulogu kako bi se onemogućila oksidacija nezasićenih masti. Vitamin E (alfa tokoferol) igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti, kao i u cirkulaciji tekućine. Od velike je pomoći u trenucima malaksalosti koji slijede nakon bolesti, odnosno u fazi oporavka, jer regenerira stanice i skraćuje razdoblje oslabljenosti organizma. Štiti vitamin A od neželjenih oksidacijskih promjena u kojima sudjeluju brojne nezasićene masne kiseline, te se na taj način vrši prevencija ateroskleroze. Pod utjecajem vitamina E, poboljšava se i iskorištavanje vitamina A. Također, dokazao se kao izrazito djelotvoran u prevenciji od trovanja nekim lijekovima i teškim metalima, kao što su kadmij, olovo i živa.</para>
<para>
 Vitamin A 
http://www.dijeta.co/vitamin-a/ se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa možemo govoriti o skupini vitamina A, a svi zajedno pripadaju retinoidima. Vitamin A se u užem smislu naziva retinol ili vitamin A1. Apsorpciju vitamina A potpomažu vitamini C, D, E, F i B-kompleks, te minerali cink, kalcij i neomicin, a otežavaju kava, alkohol, mineralna ulja, pretjeran unos željeza, manjak vitamina D i antacidi. </para>
<para>Funkcija vitamina A u organizmu može biti narušena nedovoljnim unosom masti u prehrani, oštećenjem jetara, kao i uzimanjem estrogenskih hormonskih preparata. Nedostatak ovog vitamina dovodi do povećanja osjetljivosti na infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, smanjenja oštrine vida, povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u dječjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Vitamin A jača imunološki sustav koji je narušen pretjeranim pušenjem.</para>
<para>
 Vitamini B skupine 
Vitamini B skupine obuhvaćaju grupu vitamina različitog djelovanja. Nalaze se zajedno u mnogim namirnicama i često zajednički djeluju kako bi potakli metabolizam, poboljšali rad imunološkog i živčanog sustava, utječu na rast stanica i njihovu diobu. Zajedničkim djelovanjem mogu suzbiti stres, depresiju, bolesti srca i krvnih žila. Namirnice bogate vitaminima B grupe su jetra i druge iznutrice, riba, meso životinjskog porijekla, pivski kvasac, jaja, grah, grašak, riža i mliječni proizvodi. Rastvaraju su u vodi pa se višak izlučuje mokraćom, tako da se svakodnevno moraju unositi nove količine. Za pušače su vitamini ove skupine bitni jer štite sluznicu usta i usne šupljine, a neki vitamini ove skupine (B6) djelotvorno su sredstvo u prevenciji ateroskleroze, moždane kapi i srčanog infarkta.</para>
<para>Svi znamo da je pušenje opasno, ali pušite li, trebate zaštititi svoje tijelo ili unosom svježeg voća i povrća ili unosom vitaminskih i mineralnih dodataka. </para>
<para>http://dijeta.co/</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201012290137006
arti-201003180070006
arti-201008230024006</para>

Navika zbog koje uzalud gutate multivitamine Nikotin i otrovne tvari koje se nalaze u dimu cigarete imaju ogroman utjecaj na apsorpciju hranjivih tvari u organizmu. Pušenje je stoga često skriveni uzrok raznih bolesti. 
Duhanski dim koji udišu pušači sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka, a za njih pedesetak pouzdano se zna da uzrokuju razne maligne bolesti, poput karcinoma usne šupljine, grla i preko 70% slučajeva raka pluća.
arti-201008230024006Nikotin i otrovne tvari koje se nalaze u dimu cigarete imaju ogroman utjecaj na apsorpciju hranjivih tvari u organizmu. Posljedice koje pušenje ostavlja na zdravlje ljudi su brojne, značajno se povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, posebno srčanog i moždanog udara, ali i bolesti periferne cirkulacije. Pouzdano se zna da neki sastojci duhanskog dima uzrokuju rak pluća, usne šupljine i grla. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje je uzrok smrti svake desete odrasle osobe diljem svijeta. Osim toga, pušenje je često skriveni uzrok raznih bolesti koje kasnije kao ishod mogu imati smrt.
Najbolji način zaštite od negativnih učinaka duhanskog dima i njegovih sastojaka je prestanak pušenja. Ukoliko se ne možete ili se jednostavno ne želite odreći užitka pušenja, možete učiniti nekoliko stvari kako biste umanjili negativne posljedice.
Prije nego opišemo na koje vitamine pušenje najviše utječe, nabrojat ćemo najštetnije supstance duhanskog dima i njihove mehanizme djelovanja, a to su slobodni radikali i kadmij.  
Slobodni radikali su supstance koje prirodno nastaju u metaboličkim procesima organizma. Kemijski su nestabilni i reagiraju s drugim stanicama na način koji može rezultirati oštećenjem druge stanice ili gubitkom njene fiziološke funkcije. Pod utjecajem stresa, bolesti, pri ekstremnim naporima ili pri izlaganju štetnim utjecajima iz okruženja, kod pušenja, u organizmu dolazi do povećanog stvaranja slobodnih radikala. Starenje je, također, jedan od značajnih činitelja koji utječu na povećano stvaranje slobodnih radikala. Povećanjem broja slobodnih radikala dolazi i do sve većeg broja oštećenja stanica tijela, što posljedično može dovesti do nastanka neke bolesti. Postoje i drugi uzroci za razvoj slobodnih radikala, pesticidi i herbicidi primjerice, ali daleko najveći doprinos njihovom stvaranju je pušenje. Da bismo se obranili od slobodnih radikala, u organizam je potrebno unositi antioksidante. Najvažniji antioksidanti su vitamini C i E.
Kadmij je metal koji se u maloj količini nalazi i u hrani. Biljke sadrže umjerene količine kadmija apsorbiranog iz zemlje, a bijeli šećer, prerađena riža i brašno imaju veće količine kadmija od istih, neprerađenih namirnica. Cigarete su također značajan izvor ovog elementa. Iako duhanski dim sadrži manje količine kadmija nego hrana, pluća puno bolje apsorbiraju kadmij od želuca. Kutija cigareta sadrži 20 mcg kadmija, oko 30% toga se apsorbira u plućima, a ostatak odlazi u atmosferu. Kadmij nema nikakvu funkciju u ljudskom organizmu, a sam element i njegovi spojevi otrovni su čak i pri niskim koncentracijama te se akumuliraju u tijelu. Jedan od razloga njegove otrovnosti je utjecaj na apsorpciju cinka. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za naše tijelo i nalazi se u gotovo svakoj stanici. Sudjeluje u aktivnostima stotina enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu. 
Da biste spriječili daljnju apsorpciju kadmija u organizmu, preporučuje se uzimanje cinka, kalcija, bakra, vitamina C, vitamina E, nekih vitamina B skupine i vitamina A. Zbog toga uzimanje vitaminskih i mineralnih dodataka može biti dobra odluka ako niste u mogućnosti konzumirati veće količine svježeg voća i povrća. U ovom tekstu ćemo se zadržati samo na vitaminima, čiju apsorpciju pušenje najviše ometa.

   Vitamin C
http://www.dijeta.co/vitamin-c/ ili askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi, kiselog je okusa i nema mirisa. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. Sudjeluje u brojnim biološkim procesima, važan je za sintezu kolagena i karnitina, te metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidant među vitaminima. Hipovitaminoza je djelomičan nedostatak vitamina C, manifestiran gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom tjelesne težine, suhom kožom i čestim prehladama. Pušenje može dovesti do nedostatka mnogih vitamina, prvenstveno vitamina C, a taj vitamin je posebno bitan za obrambeni sustav tijela. Svaka cigareta uništi više od 130 miligrama ovog vitamina, zbog čega bi ga pušači trebali unositi 3.000 miligrama dnevno.  

   Vitamin E 
http://www.dijeta.co/vitamin-e/ je topiv u mastima i nagomilava se u jetrima, masnim tkivima, srcu, mišićima, testisima, maternici, krvi, nadbubrežnoj žlijezdi i hipofizi. Slično kao i vitamin C, antioksidant je te ima ulogu u stabilizaciji staničnih membrana, regulaciji reakcija oksidacije i zaštiti vitamina A. U svojoj ulozi kao antioksidant, vitamin E ima najvažniji učinak na crvene i bijele krvne stanice koje prolaze kroz pluća. Smatra se da je njegova uloga uglavnom vezana za nezasićene masne kiseline, pružajući zaštitnu ulogu kako bi se onemogućila oksidacija nezasićenih masti. Vitamin E (alfa tokoferol) igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti, kao i u cirkulaciji tekućine. Od velike je pomoći u trenucima malaksalosti koji slijede nakon bolesti, odnosno u fazi oporavka, jer regenerira stanice i skraćuje razdoblje oslabljenosti organizma. Štiti vitamin A od neželjenih oksidacijskih promjena u kojima sudjeluju brojne nezasićene masne kiseline, te se na taj način vrši prevencija ateroskleroze. Pod utjecajem vitamina E, poboljšava se i iskorištavanje vitamina A. Također, dokazao se kao izrazito djelotvoran u prevenciji od trovanja nekim lijekovima i teškim metalima, kao što su kadmij, olovo i živa.

   Vitamin A 
http://www.dijeta.co/vitamin-a/ se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa možemo govoriti o skupini vitamina A, a svi zajedno pripadaju retinoidima. Vitamin A se u užem smislu naziva retinol ili vitamin A1. Apsorpciju vitamina A potpomažu vitamini C, D, E, F i B-kompleks, te minerali cink, kalcij i neomicin, a otežavaju kava, alkohol, mineralna ulja, pretjeran unos željeza, manjak vitamina D i antacidi. 
Funkcija vitamina A u organizmu može biti narušena nedovoljnim unosom masti u prehrani, oštećenjem jetara, kao i uzimanjem estrogenskih hormonskih preparata. Nedostatak ovog vitamina dovodi do povećanja osjetljivosti na infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, smanjenja oštrine vida, povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u dječjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Vitamin A jača imunološki sustav koji je narušen pretjeranim pušenjem.

   Vitamini B skupine 
Vitamini B skupine obuhvaćaju grupu vitamina različitog djelovanja. Nalaze se zajedno u mnogim namirnicama i često zajednički djeluju kako bi potakli metabolizam, poboljšali rad imunološkog i živčanog sustava, utječu na rast stanica i njihovu diobu. Zajedničkim djelovanjem mogu suzbiti stres, depresiju, bolesti srca i krvnih žila. Namirnice bogate vitaminima B grupe su jetra i druge iznutrice, riba, meso životinjskog porijekla, pivski kvasac, jaja, grah, grašak, riža i mliječni proizvodi. Rastvaraju su u vodi pa se višak izlučuje mokraćom, tako da se svakodnevno moraju unositi nove količine. Za pušače su vitamini ove skupine bitni jer štite sluznicu usta i usne šupljine, a neki vitamini ove skupine (B6) djelotvorno su sredstvo u prevenciji ateroskleroze, moždane kapi i srčanog infarkta.
Svi znamo da je pušenje opasno, ali pušite li, trebate zaštititi svoje tijelo ili unosom svježeg voća i povrća ili unosom vitaminskih i mineralnih dodataka. 
http://dijeta.co/
Vezani članci:

arti-201012290137006
arti-201003180070006
arti-201008230024006 

#skarabej

Zadovoljava potrebu za slatkim, a nema kalorija

Zadovoljava potrebu za slatkim, a nema kalorija

Prerano stari zbog drastičnih dijeta

Prerano stari zbog drastičnih dijeta

Iznenađujući utjecaji kroma na organizam

Iznenađujući utjecaji kroma na organizam

Zbog čega nam transmasti škode?

Zbog čega nam transmasti škode?

Što vam se sve događa u nedostatku vitamina C?

Što vam se sve događa u nedostatku vitamina C?

Tko treba više vitamina K?

Tko treba više vitamina K?

Tko treba više vitamina K?

Tko treba više vitamina K?

Navika zbog koje uzalud gutate multivitamine

Navika zbog koje uzalud gutate multivitamine