Duhanski dim koji udišu pušači sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka, a za njih pedesetak pouzdano se zna da uzrokuju razne maligne bolesti, poput karcinoma usne šupljine, grla i preko 70% slučajeva raka pluća.
arti-201008230024006Nikotin i otrovne tvari koje se nalaze u dimu cigarete imaju ogroman utjecaj na apsorpciju hranjivih tvari u organizmu. Posljedice koje pušenje ostavlja na zdravlje ljudi su brojne, značajno se povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, posebno srčanog i moždanog udara, ali i bolesti periferne cirkulacije. Pouzdano se zna da neki sastojci duhanskog dima uzrokuju rak pluća, usne šupljine i grla. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje je uzrok smrti svake desete odrasle osobe diljem svijeta. Osim toga, pušenje je često skriveni uzrok raznih bolesti koje kasnije kao ishod mogu imati smrt.
Najbolji način zaštite od negativnih učinaka duhanskog dima i njegovih sastojaka je prestanak pušenja. Ukoliko se ne možete ili se jednostavno ne želite odreći užitka pušenja, možete učiniti nekoliko stvari kako biste umanjili negativne posljedice.
Prije nego opišemo na koje vitamine pušenje najviše utječe, nabrojat ćemo najštetnije supstance duhanskog dima i njihove mehanizme djelovanja, a to su slobodni radikali i kadmij.
Slobodni radikali su supstance koje prirodno nastaju u metaboličkim procesima organizma. Kemijski su nestabilni i reagiraju s drugim stanicama na način koji može rezultirati oštećenjem druge stanice ili gubitkom njene fiziološke funkcije. Pod utjecajem stresa, bolesti, pri ekstremnim naporima ili pri izlaganju štetnim utjecajima iz okruženja, kod pušenja, u organizmu dolazi do povećanog stvaranja slobodnih radikala. Starenje je, također, jedan od značajnih činitelja koji utječu na povećano stvaranje slobodnih radikala. Povećanjem broja slobodnih radikala dolazi i do sve većeg broja oštećenja stanica tijela, što posljedično može dovesti do nastanka neke bolesti. Postoje i drugi uzroci za razvoj slobodnih radikala, pesticidi i herbicidi primjerice, ali daleko najveći doprinos njihovom stvaranju je pušenje. Da bismo se obranili od slobodnih radikala, u organizam je potrebno unositi antioksidante. Najvažniji antioksidanti su vitamini C i E.
Kadmij je metal koji se u maloj količini nalazi i u hrani. Biljke sadrže umjerene količine kadmija apsorbiranog iz zemlje, a bijeli šećer, prerađena riža i brašno imaju veće količine kadmija od istih, neprerađenih namirnica. Cigarete su također značajan izvor ovog elementa. Iako duhanski dim sadrži manje količine kadmija nego hrana, pluća puno bolje apsorbiraju kadmij od želuca. Kutija cigareta sadrži 20 mcg kadmija, oko 30% toga se apsorbira u plućima, a ostatak odlazi u atmosferu. Kadmij nema nikakvu funkciju u ljudskom organizmu, a sam element i njegovi spojevi otrovni su čak i pri niskim koncentracijama te se akumuliraju u tijelu. Jedan od razloga njegove otrovnosti je utjecaj na apsorpciju cinka. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za naše tijelo i nalazi se u gotovo svakoj stanici. Sudjeluje u aktivnostima stotina enzima, tvari koje omogućavaju odvijanje biokemijskih reakcija u našem tijelu.
Da biste spriječili daljnju apsorpciju kadmija u organizmu, preporučuje se uzimanje cinka, kalcija, bakra, vitamina C, vitamina E, nekih vitamina B skupine i vitamina A. Zbog toga uzimanje vitaminskih i mineralnih dodataka može biti dobra odluka ako niste u mogućnosti konzumirati veće količine svježeg voća i povrća. U ovom tekstu ćemo se zadržati samo na vitaminima, čiju apsorpciju pušenje najviše ometa.
Vitamin C http://www.dijeta.co/vitamin-c/ ili askorbinska kiselina je vitamin topiv u vodi, kiselog je okusa i nema mirisa. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. Sudjeluje u brojnim biološkim procesima, važan je za sintezu kolagena i karnitina, te metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidant među vitaminima. Hipovitaminoza je djelomičan nedostatak vitamina C, manifestiran gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom tjelesne težine, suhom kožom i čestim prehladama. Pušenje može dovesti do nedostatka mnogih vitamina, prvenstveno vitamina C, a taj vitamin je posebno bitan za obrambeni sustav tijela. Svaka cigareta uništi više od 130 miligrama ovog vitamina, zbog čega bi ga pušači trebali unositi 3.000 miligrama dnevno.
Vitamin E http://www.dijeta.co/vitamin-e/ je topiv u mastima i nagomilava se u jetrima, masnim tkivima, srcu, mišićima, testisima, maternici, krvi, nadbubrežnoj žlijezdi i hipofizi. Slično kao i vitamin C, antioksidant je te ima ulogu u stabilizaciji staničnih membrana, regulaciji reakcija oksidacije i zaštiti vitamina A. U svojoj ulozi kao antioksidant, vitamin E ima najvažniji učinak na crvene i bijele krvne stanice koje prolaze kroz pluća. Smatra se da je njegova uloga uglavnom vezana za nezasićene masne kiseline, pružajući zaštitnu ulogu kako bi se onemogućila oksidacija nezasićenih masti. Vitamin E (alfa tokoferol) igra važnu ulogu u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti, kao i u cirkulaciji tekućine. Od velike je pomoći u trenucima malaksalosti koji slijede nakon bolesti, odnosno u fazi oporavka, jer regenerira stanice i skraćuje razdoblje oslabljenosti organizma. Štiti vitamin A od neželjenih oksidacijskih promjena u kojima sudjeluju brojne nezasićene masne kiseline, te se na taj način vrši prevencija ateroskleroze. Pod utjecajem vitamina E, poboljšava se i iskorištavanje vitamina A. Također, dokazao se kao izrazito djelotvoran u prevenciji od trovanja nekim lijekovima i teškim metalima, kao što su kadmij, olovo i živa.
Vitamin A http://www.dijeta.co/vitamin-a/ se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa možemo govoriti o skupini vitamina A, a svi zajedno pripadaju retinoidima. Vitamin A se u užem smislu naziva retinol ili vitamin A1. Apsorpciju vitamina A potpomažu vitamini C, D, E, F i B-kompleks, te minerali cink, kalcij i neomicin, a otežavaju kava, alkohol, mineralna ulja, pretjeran unos željeza, manjak vitamina D i antacidi.
Funkcija vitamina A u organizmu može biti narušena nedovoljnim unosom masti u prehrani, oštećenjem jetara, kao i uzimanjem estrogenskih hormonskih preparata. Nedostatak ovog vitamina dovodi do povećanja osjetljivosti na infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, smanjenja oštrine vida, povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u dječjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Vitamin A jača imunološki sustav koji je narušen pretjeranim pušenjem.
Vitamini B skupine Vitamini B skupine obuhvaćaju grupu vitamina različitog djelovanja. Nalaze se zajedno u mnogim namirnicama i često zajednički djeluju kako bi potakli metabolizam, poboljšali rad imunološkog i živčanog sustava, utječu na rast stanica i njihovu diobu. Zajedničkim djelovanjem mogu suzbiti stres, depresiju, bolesti srca i krvnih žila. Namirnice bogate vitaminima B grupe su jetra i druge iznutrice, riba, meso životinjskog porijekla, pivski kvasac, jaja, grah, grašak, riža i mliječni proizvodi. Rastvaraju su u vodi pa se višak izlučuje mokraćom, tako da se svakodnevno moraju unositi nove količine. Za pušače su vitamini ove skupine bitni jer štite sluznicu usta i usne šupljine, a neki vitamini ove skupine (B6) djelotvorno su sredstvo u prevenciji ateroskleroze, moždane kapi i srčanog infarkta.
Svi znamo da je pušenje opasno, ali pušite li, trebate zaštititi svoje tijelo ili unosom svježeg voća i povrća ili unosom vitaminskih i mineralnih dodataka.
http://dijeta.co/
Vezani članci:
arti-201012290137006 arti-201003180070006 arti-201008230024006