Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić je za <ulink url="https://n1info.hr/biznis/strucnjakinja-otkrila-za-koje-se-proizvode-ocekuje-najveci-rast-cijena/">N1</ulink> govorila o rastu cijena hrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Blažić tvrdi da makroekonomisti očekuju da će se inflacija usporiti, a što se tiče poljoprivredno-prehrambenih proizvoda problem je, kako kaže, daljnje kretanja cijena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da je, osim napada na Ukrajinu, problem i izostanak poljoprivredne proizvodnje koja je vidljiva diljem svijeta. Napominje kako su usjevi globalno podbacili i u Americi i Europi.</para><hmn:article id="4a2f49e2-6aa1-11ed-90cb-4e5eefb32afe" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“To je problem koji će se teško moći nadoknaditi ako nema dovoljne količine proizvodnje, prvenstveno žitarica. U Americi je podbacila pšenica, isto tako i kukuruz. Situacija je otprilike slična i u Europi što se tiče kasnijih usjeva i to ne može dovesti do značajnih korekcija cijena”, naglašava Blažić te dodaje kako cijene energenata rastu do 80 posto, gnojiva do dva i pol puta više, a cijene hrane iznosit će 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</para><hmn:article id="3c28c670-65a1-11ed-98f9-1e04a9d38c2b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše raste cijena proizvoda koje stanovnici najviše troše, a to su kruh, mlijeko, krumpir, svinjetina i jaja. To su proizvodi za koje se, ističe, očekuje najveći rast, više od 40 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Utjecaj ekstremnih vremenskih prilika je sve veći i to stalno utječe na tu nesigurnost. Teško je reći kako će to izgledati sljedeće godine”, tvrdi stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu te naglašava da je nesigurnost ogromna te da su cijene počele rasti još u 2021. godini. </para>

Stručnjakinja otkrila šokantne podatke. Ovi prehrambeni proizvodi će najviše poskupjeti: 'Očekuje se rast veći od 40 posto!' Nesigurnost je ogromna, a cijena hrane počele su rasti još 2021. godine Stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić je za N1 govorila o rastu cijena hrane.Blažić tvrdi da makroekonomisti očekuju da će se inflacija usporiti, a što se tiče poljoprivredno-prehrambenih proizvoda problem je, kako kaže, daljnje kretanja cijena.Dodala je da je, osim napada na Ukrajinu, problem i izostanak poljoprivredne proizvodnje koja je vidljiva diljem svijeta. Napominje kako su usjevi globalno podbacili i u Americi i Europi.“To je problem koji će se teško moći nadoknaditi ako nema dovoljne količine proizvodnje, prvenstveno žitarica. U Americi je podbacila pšenica, isto tako i kukuruz. Situacija je otprilike slična i u Europi što se tiče kasnijih usjeva i to ne može dovesti do značajnih korekcija cijena”, naglašava Blažić te dodaje kako cijene energenata rastu do 80 posto, gnojiva do dva i pol puta više, a cijene hrane iznosit će 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Najviše raste cijena proizvoda koje stanovnici najviše troše, a to su kruh, mlijeko, krumpir, svinjetina i jaja. To su proizvodi za koje se, ističe, očekuje najveći rast, više od 40 posto.“Utjecaj ekstremnih vremenskih prilika je sve veći i to stalno utječe na tu nesigurnost. Teško je reći kako će to izgledati sljedeće godine”, tvrdi stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu te naglašava da je nesigurnost ogromna te da su cijene počele rasti još u 2021. godini.  'NESIGURNOST JE OGROMNA' 

'NESIGURNOST JE OGROMNA'

Stručnjakinja otkrila šokantne podatke. Ovi prehrambeni proizvodi će najviše poskupjeti: 'Očekuje se rast veći od 40 posto!'

<para>Mario Korg, 32-godišnjak iz Gornje Pačetine kod Krapine na svojoj farmi ima tri krave i dvoje teladi i savršeno se uklapa u profil klasičnog hrvatskog poljoprivrednika, kaže se<ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4171250/ne-zabrlja-li-administracija-hrvatska-poljoprivreda-moze-racunati-na-35-milijarde-eura-iz-eu-poticaji-su-nam-potrebni/"> u prilogu RTL-a Danas</ulink>. Naime, prema Eurostatu Hrvatska je u skupini zemalja gdje dominiraju male farme s manje od 10 grla stoke. Korg je stoga svjestan i važnosti europskog novca.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Poticaji su nam potrebni da pokrenemo farme, da se moderniziramo. Danas je to jako teško i treba se na tome još puno raditi", kazao je Korg za RTL.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Hrvatska poljoprivreda značajno zaostaje</heading2><para>Vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je 20 milijardi kuna, a otprilike na toj razini Hrvatska je bila i 2012. godine, prije ulaska u Europsku uniju. U idućih osam godina plan je povećati proizvodnju hrane na 30 milijardi kuna, uz pomoć novca iz Bruxellesa.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Riječ je o nešto više od 3,4 milijarde eura u onom dijelu koji se financira iz europskih poljoprivrednih fondova, jamstvenog i fonda za ruralni razvoj, odnosno 3 milijarde 700 milijuna eura ukupno ako gledamo vrijednost sa hrvatskim nacionalnim doprinosom", kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Hrvatska značajno zaostaje, a tu je i problem produktivnosti rada koja je tek na 31 posto prosjeka Europske unije. Ciljevi su udvostručiti zaradu poljoprivrednika, povećati produktivnost rada za 60 posto, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30, kao i udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="873c1466-0998-11ec-9efa-da230f92af4e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Dampinškim cijenama nemoguće je konkurirati'</heading2><para>Vlasnik jedne veće farme, Vlado Jurkas iz Harmice, ističe da će svi poticaji i investicije malo značiti ako uvozni proizvodi i dalje budu imali prednost nad domaćim.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Pritom prvenstveno mislim na uvoz svega i svačega iz drugih zemalja, bogatijih zemalja koje izdašnije sufinanciraju poljoprivrednu proizvodnju u svojim državama pa onda i onaj finalni proizvod bude jeftiniji. Po tim dampinškim cijenama dolazi u našu državu, a toj cijeni je nemoguće konkurirati", tvrdi Jurkas.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Europski novac bit će iskorišten i za demografsku obnovu sela, zbog čega su mladi poljoprivrednici još bitniji faktor u cijeloj priči.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"U mojoj okolici nema baš mladih jer ne vide neku budućnost, ali evo ja sam krenuo s poljoprivredom od nule, imam farmu krava i jako sam zadovoljan", kazao je Mario.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="faa35e08-50f3-11ec-912e-8a2754105e70" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Možemo računati na 3,5 milijarde eura iz EU, samo da administracija ne zabrlja Vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je 20 milijardi kuna, a otprilike na toj razini Hrvatska je bila i 2012. godine, prije ulaska u Europsku uniju Mario Korg, 32-godišnjak iz Gornje Pačetine kod Krapine na svojoj farmi ima tri krave i dvoje teladi i savršeno se uklapa u profil klasičnog hrvatskog poljoprivrednika, kaže se u prilogu RTL-a Danas. Naime, prema Eurostatu Hrvatska je u skupini zemalja gdje dominiraju male farme s manje od 10 grla stoke. Korg je stoga svjestan i važnosti europskog novca."Poticaji su nam potrebni da pokrenemo farme, da se moderniziramo. Danas je to jako teško i treba se na tome još puno raditi", kazao je Korg za RTL.Hrvatska poljoprivreda značajno zaostajeVrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je 20 milijardi kuna, a otprilike na toj razini Hrvatska je bila i 2012. godine, prije ulaska u Europsku uniju. U idućih osam godina plan je povećati proizvodnju hrane na 30 milijardi kuna, uz pomoć novca iz Bruxellesa."Riječ je o nešto više od 3,4 milijarde eura u onom dijelu koji se financira iz europskih poljoprivrednih fondova, jamstvenog i fonda za ruralni razvoj, odnosno 3 milijarde 700 milijuna eura ukupno ako gledamo vrijednost sa hrvatskim nacionalnim doprinosom", kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.Hrvatska značajno zaostaje, a tu je i problem produktivnosti rada koja je tek na 31 posto prosjeka Europske unije. Ciljevi su udvostručiti zaradu poljoprivrednika, povećati produktivnost rada za 60 posto, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30, kao i udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.'Dampinškim cijenama nemoguće je konkurirati'Vlasnik jedne veće farme, Vlado Jurkas iz Harmice, ističe da će svi poticaji i investicije malo značiti ako uvozni proizvodi i dalje budu imali prednost nad domaćim."Pritom prvenstveno mislim na uvoz svega i svačega iz drugih zemalja, bogatijih zemalja koje izdašnije sufinanciraju poljoprivrednu proizvodnju u svojim državama pa onda i onaj finalni proizvod bude jeftiniji. Po tim dampinškim cijenama dolazi u našu državu, a toj cijeni je nemoguće konkurirati", tvrdi Jurkas.Europski novac bit će iskorišten i za demografsku obnovu sela, zbog čega su mladi poljoprivrednici još bitniji faktor u cijeloj priči."U mojoj okolici nema baš mladih jer ne vide neku budućnost, ali evo ja sam krenuo s poljoprivredom od nule, imam farmu krava i jako sam zadovoljan", kazao je Mario. POTICAJ HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI 

POTICAJ HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI

Možemo računati na 3,5 milijarde eura iz EU, samo da administracija ne zabrlja

<para>
Koronavirus pojavio se naglo, poharao je kuglu Zemaljsku i iza sebe ostavlja ogromne posljedice. Upravo na ono što je donijela "korona" mnogi nisu računali, poput primjerice težih ekonomskih posljedica. Diljem svijeta zbrajat će se šteta, a najveće sile poput Kine, SAD-a i EU-a pripremaju pakete za ublažavanje posljedica za gospodarstvo, piše u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, na web stranici <ulink url="https://smarter.hr/utjecaj-sirenja-korona-virusa-na-gospodarstvo-i-trgovinu-hranom-u-hrvatskoj/">Smarter.</ulink> Iako svaka država ima svoj pristup, međutim prva je na redu analiza sektora koji su najviše ugroženi i kojima hitno treba pružiti neku vrstu državne intervencije.</para>
<para>Kako bi se odgovorilo na aktualnu ekonomsku krizu osniva se Fond od 25 milijardi eura, a zemlje članice EU imaju pune ruke posla oko razrade detaljnijih preporuka za niz mjera koje će biti ponuđene državama kako bi se pomoglo najugroženijim sektorima koji su ujedno najveći pogođeni posljedicama pojave koronavirusa.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="439e0f28-b1c5-11eb-aadb-0242ac13001f"/>
<heading2>Hoće li proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?</heading2>
<para>
Još uvijek se ne zna u slučaju da dođe do daljnjeg širenja koronavirusa, kakav će to biti utjecaj na prehrambenu industriju i hrvatsku poljoprivredu, kao i na opskrbu hranom našeg tržišta. Pitanje koje otvara konzultantska tvrtka Smarter jest u kolikoj mjeri Hrvatska može u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja kod nas čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem jačih posljedica tijekom ove globalne zdravstvene krize. Jasno je da su posljedice za gospodarstvo već sada direktne.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="577d2be0-9290-11eb-b9a9-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Hrvatska je ovisna o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jer ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Većina tih proizvoda ne može biti proizvedena u kraćem roku, no koronavirus ne olakašava situaciju jer bi nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju mogla biti otežana. Pitanje je jesmo li u ovim uvjetima u mogućnosti povećati domaću proizvodnju. To bi čak možda i bilo moguće kod nekih vrsta proizvoda, no često se takva promjena ne može napraviti u kratkom roku.</para>
<para>K tome, tu je i opasnost prelijevanja, što znači dotok viškova robe iz zemalja EU. Naime, zemlje članice su nakon embarga Rusije još 2014. svoj izvoz preusmjerile prema kineskom tržištu. Međutim, kineski izvoz je pao u prva dva mjeseca 2020. i to za više od 17 posto. Istovremeno, smanjen je i uvoz na kinesko brzorastuće tržište jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala poremećaje u svjetskim lancima nabave te u ekonomskim aktivnostima. Procjene kažu kako će udari na kinesko tržište negativno utjecati na globalne lance još mjesecima. Zato je prisutna bojazan da će dio roba, koje EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, na kraju stignu i na naše tržište. Zbog toga se mogu javiti novi poremećaju kao i pad konkurentnosti domaće prehrambene industrije i poljoprivrede.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4e43db9c-b1c5-11eb-9214-0242ac14002b"/>
<heading2>Što sve uvozimo u Italiju</heading2>
<para>
Već sada se vide nove okolnosti na globalnom tržištu jer postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. Aktualno izvješće Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu upravo o tome svjedoči i ukazuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog straha da će epidemija spriječiti globalnu potražnju. Kada je riječ o hrvatskom tržištu, fokus treba usmjeriti prema susjednoj Italiji u kojoj se najbrže širi koronavirus. Otkada smo 2013. ušli u EU, Italija je vrlo brzo Hrvatskoj postala glavni trgovinski partner u proizvodima iz poljoprivrede i prehrambene industrije.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="57e587da-9290-11eb-beb7-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Čak 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza u ukupnoj vrijednosti izvoza odlazi na talijansko tržište. Lani smo procijenili da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije iznositi oko 350 milijuna eura. U isto vrijeme, ta cifra je znanačajno narasla i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, što znači da u ukupnom uvozu, odmah poslije Njemačke, slijedi Italija s udjelom od 12 posto u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.</para>
<para>Kada se gleda najveći negativni utjecaj, on bi mogao biti u trgovini, točnije, u izvozu ribe. U Italiju se iz Hrvatske godišnje izvozi svježe i zaleđene ribe u iznosu od 50 milijuna eura. Cromaris, tvrtka iz sustava Adris grupe, najveći je izvoznik ribe te je već pogođena i u turističkom segmentu svog biznisa. Osim ribe, Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu čija je godišnja vrijednost oko 15 milijuna eura. Proizvođači iz udruge Baby Beef izvoze žive životinje i u Libanon, no ipak im je izvoz u Italiju značan jer na tom tržištu imaju puno veću cijenu. Šećer je treći proizvod koji je prisutan na talijanskom tržištu. Upravo je šećer godinama slovio kao hrvatski najznačajniji proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju. Tamo je čak završavalo preko 10 milijuna šećera, barem su tolike procjene što se tiče izvoza šećera u Italiju prošle godine.
</para>
<heading2>Što mi uvozimo iz Italije</heading2>
<para>
Da je talijansko tržište zbilja bitno za nas pokazuje i činjenica da i Hrvatska uvozi široku paletu proizvoda iz Italije. U nju spadaju proizvodi od mesa poput svinjetine, piletine i govedine. No, tu su i umaci, kečapi, tjestenine, kao i razne vrste proizvoda baziranih na rajčici, svježeg voća, povrća...Vjerovali ili ne, iz Italije uvozimo i maslinovo ulje kao i sireve, najviše Grana Padano i Mozzarella.</para>
<para>Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije. Od tamo uvozimo više od 60 milijuna kilograma voća, najviše grožđa, bresaka, jabuka, marelica i trešanja. Što se tiče povrća, značajan je uvoz rajčica, paprika i raznih vrsta salata.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="43b6787e-b1c5-11eb-bdc2-0242ac130030"/>
<heading2>Hrvatska treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti</heading2>
<para>
Prije nekoliko dana vrlo dramatičnu opservaciju u javnost je pustila njemačka kancelarka Angela Merkel, a njezinu tvrdnju potvrdio je i njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Kazali su da je vrlo izgledan scenarij u kojem će se zaraziti od 60 do 70 posto populacije u Njemačkoj, što je brojka do 58 milijuna ljudi. Naravno, sve je to u slučaju da se brzo ne razvije cjepivo. Daleko najveći uvoznik u Hrvatsku je Njemačka te od njih uvozimo 15 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Vrijednost je 500 milijuna eura, a samo smo svježeg i rashlađenog mesa u prvih šest mjeseci prošle godine uvezli 50 milijuna eura.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5985a200-9290-11eb-b1f6-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Konzultantska tvrtka SMARTER u svojoj analizi stalno naglašava kako bi bilo dobro da Hrvatska u stvaranju vlastite prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatsnosti. Upravo zbog sigurnosnih razloga je važno da Hrvatska bude spsoobna proizvesti hranu za svoje građane jer mi imamo preduvjete za to. "Samodostatnost nije prioritet", poruke su koje godinama možemo čuti od različitih bivših dužnosnika iz Ministarstva poljoprivrede. Tvrde da smo kroz postojanje zajedničkog EU tržišta zaštićeni i da je sigurnost tržišta hrane, što se tiče i kvalitete i količine, potpuno osigurana.</para>
<para>Trenutno se Hrvatska na najgori način suočava s mogućim utjecajima koje, pandemija poput korone, može napraviti dok se širi Europom. Na Smarter.hr tvrde da je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica za koje postoji šansa da brzo osiguramo njihovu veću proizvodnju. Premda se o tome pitanju u javnosti govori, naša politika ne smatra to previše važnim.</para>
<para>Na tragu prijedloga Smartera je i tjednik Lider, a ovo su neke od njih:</para>
<para>-omogućiti otvaranje posebnih kreditnih linija za likvidnost</para>
<para>-olakšati davanje kreditnih programa za obrtni kapital (HBOR, stimulacija poslovnim bankama)</para>
<para>-ispitati mogućnost stimuliranja domaće proizvodnje roba koje bi mogle nedostajati</para>
<para>-osigurati u nabavnom lancu dovoljnu količinu prehrambenih proizvoda za opskrbu stanovništva</para>
<para>-suspendirati Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i kažnjavanje po njemu u lancu opskrbe hranom dok traje opasnost od širenja zaraze</para>
<para>-odrediti da se svježi prehrambeni proizvodi moraju nabavljati iz radijusa od 100 km, sukladno dostupnim količinama.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1d613150-b1c5-11eb-b4fc-0242ac140019"/>

Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena? Pitanje je jesmo li u ovim uvjetima u mogućnosti povećati domaću proizvodnju 

Koronavirus pojavio se naglo, poharao je kuglu Zemaljsku i iza sebe ostavlja ogromne posljedice. Upravo na ono što je donijela "korona" mnogi nisu računali, poput primjerice težih ekonomskih posljedica. Diljem svijeta zbrajat će se šteta, a najveće sile poput Kine, SAD-a i EU-a pripremaju pakete za ublažavanje posljedica za gospodarstvo, piše u analizi konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, na web stranici Smarter. Iako svaka država ima svoj pristup, međutim prva je na redu analiza sektora koji su najviše ugroženi i kojima hitno treba pružiti neku vrstu državne intervencije.
Kako bi se odgovorilo na aktualnu ekonomsku krizu osniva se Fond od 25 milijardi eura, a zemlje članice EU imaju pune ruke posla oko razrade detaljnijih preporuka za niz mjera koje će biti ponuđene državama kako bi se pomoglo najugroženijim sektorima koji su ujedno najveći pogođeni posljedicama pojave koronavirusa.


Hoće li proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

Još uvijek se ne zna u slučaju da dođe do daljnjeg širenja koronavirusa, kakav će to biti utjecaj na prehrambenu industriju i hrvatsku poljoprivredu, kao i na opskrbu hranom našeg tržišta. Pitanje koje otvara konzultantska tvrtka Smarter jest u kolikoj mjeri Hrvatska može u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja kod nas čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem jačih posljedica tijekom ove globalne zdravstvene krize. Jasno je da su posljedice za gospodarstvo već sada direktne.

   

Hrvatska je ovisna o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jer ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Većina tih proizvoda ne može biti proizvedena u kraćem roku, no koronavirus ne olakašava situaciju jer bi nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju mogla biti otežana. Pitanje je jesmo li u ovim uvjetima u mogućnosti povećati domaću proizvodnju. To bi čak možda i bilo moguće kod nekih vrsta proizvoda, no često se takva promjena ne može napraviti u kratkom roku.
K tome, tu je i opasnost prelijevanja, što znači dotok viškova robe iz zemalja EU. Naime, zemlje članice su nakon embarga Rusije još 2014. svoj izvoz preusmjerile prema kineskom tržištu. Međutim, kineski izvoz je pao u prva dva mjeseca 2020. i to za više od 17 posto. Istovremeno, smanjen je i uvoz na kinesko brzorastuće tržište jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala poremećaje u svjetskim lancima nabave te u ekonomskim aktivnostima. Procjene kažu kako će udari na kinesko tržište negativno utjecati na globalne lance još mjesecima. Zato je prisutna bojazan da će dio roba, koje EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, na kraju stignu i na naše tržište. Zbog toga se mogu javiti novi poremećaju kao i pad konkurentnosti domaće prehrambene industrije i poljoprivrede.


Što sve uvozimo u Italiju

Već sada se vide nove okolnosti na globalnom tržištu jer postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. Aktualno izvješće Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu upravo o tome svjedoči i ukazuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog straha da će epidemija spriječiti globalnu potražnju. Kada je riječ o hrvatskom tržištu, fokus treba usmjeriti prema susjednoj Italiji u kojoj se najbrže širi koronavirus. Otkada smo 2013. ušli u EU, Italija je vrlo brzo Hrvatskoj postala glavni trgovinski partner u proizvodima iz poljoprivrede i prehrambene industrije.

   

Čak 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza u ukupnoj vrijednosti izvoza odlazi na talijansko tržište. Lani smo procijenili da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije iznositi oko 350 milijuna eura. U isto vrijeme, ta cifra je znanačajno narasla i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, što znači da u ukupnom uvozu, odmah poslije Njemačke, slijedi Italija s udjelom od 12 posto u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.
Kada se gleda najveći negativni utjecaj, on bi mogao biti u trgovini, točnije, u izvozu ribe. U Italiju se iz Hrvatske godišnje izvozi svježe i zaleđene ribe u iznosu od 50 milijuna eura. Cromaris, tvrtka iz sustava Adris grupe, najveći je izvoznik ribe te je već pogođena i u turističkom segmentu svog biznisa. Osim ribe, Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu čija je godišnja vrijednost oko 15 milijuna eura. Proizvođači iz udruge Baby Beef izvoze žive životinje i u Libanon, no ipak im je izvoz u Italiju značan jer na tom tržištu imaju puno veću cijenu. Šećer je treći proizvod koji je prisutan na talijanskom tržištu. Upravo je šećer godinama slovio kao hrvatski najznačajniji proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju. Tamo je čak završavalo preko 10 milijuna šećera, barem su tolike procjene što se tiče izvoza šećera u Italiju prošle godine.

Što mi uvozimo iz Italije

Da je talijansko tržište zbilja bitno za nas pokazuje i činjenica da i Hrvatska uvozi široku paletu proizvoda iz Italije. U nju spadaju proizvodi od mesa poput svinjetine, piletine i govedine. No, tu su i umaci, kečapi, tjestenine, kao i razne vrste proizvoda baziranih na rajčici, svježeg voća, povrća...Vjerovali ili ne, iz Italije uvozimo i maslinovo ulje kao i sireve, najviše Grana Padano i Mozzarella.
Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije. Od tamo uvozimo više od 60 milijuna kilograma voća, najviše grožđa, bresaka, jabuka, marelica i trešanja. Što se tiče povrća, značajan je uvoz rajčica, paprika i raznih vrsta salata.


Hrvatska treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti

Prije nekoliko dana vrlo dramatičnu opservaciju u javnost je pustila njemačka kancelarka Angela Merkel, a njezinu tvrdnju potvrdio je i njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Kazali su da je vrlo izgledan scenarij u kojem će se zaraziti od 60 do 70 posto populacije u Njemačkoj, što je brojka do 58 milijuna ljudi. Naravno, sve je to u slučaju da se brzo ne razvije cjepivo. Daleko najveći uvoznik u Hrvatsku je Njemačka te od njih uvozimo 15 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Vrijednost je 500 milijuna eura, a samo smo svježeg i rashlađenog mesa u prvih šest mjeseci prošle godine uvezli 50 milijuna eura.

   

Konzultantska tvrtka SMARTER u svojoj analizi stalno naglašava kako bi bilo dobro da Hrvatska u stvaranju vlastite prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatsnosti. Upravo zbog sigurnosnih razloga je važno da Hrvatska bude spsoobna proizvesti hranu za svoje građane jer mi imamo preduvjete za to. "Samodostatnost nije prioritet", poruke su koje godinama možemo čuti od različitih bivših dužnosnika iz Ministarstva poljoprivrede. Tvrde da smo kroz postojanje zajedničkog EU tržišta zaštićeni i da je sigurnost tržišta hrane, što se tiče i kvalitete i količine, potpuno osigurana.
Trenutno se Hrvatska na najgori način suočava s mogućim utjecajima koje, pandemija poput korone, može napraviti dok se širi Europom. Na Smarter.hr tvrde da je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica za koje postoji šansa da brzo osiguramo njihovu veću proizvodnju. Premda se o tome pitanju u javnosti govori, naša politika ne smatra to previše važnim.
Na tragu prijedloga Smartera je i tjednik Lider, a ovo su neke od njih:
-omogućiti otvaranje posebnih kreditnih linija za likvidnost
-olakšati davanje kreditnih programa za obrtni kapital (HBOR, stimulacija poslovnim bankama)
-ispitati mogućnost stimuliranja domaće proizvodnje roba koje bi mogle nedostajati
-osigurati u nabavnom lancu dovoljnu količinu prehrambenih proizvoda za opskrbu stanovništva
-suspendirati Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i kažnjavanje po njemu u lancu opskrbe hranom dok traje opasnost od širenja zaraze
-odrediti da se svježi prehrambeni proizvodi moraju nabavljati iz radijusa od 100 km, sukladno dostupnim količinama.

 GLOBALNA  KRIZA DONIJET ĆE NAM PROBLEME: 

GLOBALNA  KRIZA DONIJET ĆE NAM PROBLEME:

Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

<para>
Dosad najveći Mlinar Caffe u svijetu, na površini većoj od 300 četvornih metara, i to na pet etaža, u petak je otvoren u gradu Lahoreu, u Pakistanu. Riječ je o drugom po veličini pakistanskom gradu s više od devet milijuna stanovnika, a novi Mlinar Caffe rezultat je franšizne suradnje s lokalnim partnerom.
</para>
<heading2>Do kraja godine još tri prodavaonice Mlinara u Pakistanu</heading2>
<para>
Do kraja godine u planu je u Pakistanu otvoriti još tri delikatesne pekarske prodavaonice, a do kraja 2023. tamo će funkcionirati maloprodajni lanac u koji će biti uključene ukupno 22 prodavaonice Mlinara. Inače, Mlinar je prva hrvatska, ali i regionalna prehrambena industrija koja je ostvarila izvoz u Pakistan. U kontinuiranom razvoju novih proizvoda i usluga, stručnjaci iz Mlinara pažljivo osluškuju potrebe potrošača i neprestano prate svjetske trendove te su u mogućnosti proizvodni asortiman prilagoditi potrebama poslovnih partnera i specifičnostima njihovih tržišta i kultura.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="65c44e06-9257-11eb-9185-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="65ea1ece-9257-11eb-bccb-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="65c2fb64-9257-11eb-9dab-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Mlinar veleprodajno plasira na 19 svjetskih tržišta</heading2>
<para>
Mlinar danas ima više od 230 vlastitih maloprodajnih prodajnih mjesta u četirima europskim zemljama, a veleprodajno plasira na dodatnih 19 svjetskih tržišta. Franšize su do sada plasirane u osam zemalja na trima kontinentima. Tvrtka danas zapošljava gotovo 2000 radnika. Proizvodnja je organizirana u pet velikih pekarskih pogona, dva u Osijeku, te u Poreču, Šibeniku i Zagrebu. Većinom je riječ o najsuvremenije opremljenim pekarskim pogonima u ovom dijelu Europe, a osječki pogon jedan je od tehnološki najsofisticiranijih pekarskih proizvodnih cjelina u svijetu.</para>

U Pakistanu otvoren najveći Mlinar Caffe na svijetu Impresivni pakistanski Mlinar Caffe prostire se na pet etaža i više od 300 m2. 

Dosad najveći Mlinar Caffe u svijetu, na površini većoj od 300 četvornih metara, i to na pet etaža, u petak je otvoren u gradu Lahoreu, u Pakistanu. Riječ je o drugom po veličini pakistanskom gradu s više od devet milijuna stanovnika, a novi Mlinar Caffe rezultat je franšizne suradnje s lokalnim partnerom.

Do kraja godine još tri prodavaonice Mlinara u Pakistanu

Do kraja godine u planu je u Pakistanu otvoriti još tri delikatesne pekarske prodavaonice, a do kraja 2023. tamo će funkcionirati maloprodajni lanac u koji će biti uključene ukupno 22 prodavaonice Mlinara. Inače, Mlinar je prva hrvatska, ali i regionalna prehrambena industrija koja je ostvarila izvoz u Pakistan. U kontinuiranom razvoju novih proizvoda i usluga, stručnjaci iz Mlinara pažljivo osluškuju potrebe potrošača i neprestano prate svjetske trendove te su u mogućnosti proizvodni asortiman prilagoditi potrebama poslovnih partnera i specifičnostima njihovih tržišta i kultura.

   
   
   

Mlinar veleprodajno plasira na 19 svjetskih tržišta

Mlinar danas ima više od 230 vlastitih maloprodajnih prodajnih mjesta u četirima europskim zemljama, a veleprodajno plasira na dodatnih 19 svjetskih tržišta. Franšize su do sada plasirane u osam zemalja na trima kontinentima. Tvrtka danas zapošljava gotovo 2000 radnika. Proizvodnja je organizirana u pet velikih pekarskih pogona, dva u Osijeku, te u Poreču, Šibeniku i Zagrebu. Većinom je riječ o najsuvremenije opremljenim pekarskim pogonima u ovom dijelu Europe, a osječki pogon jedan je od tehnološki najsofisticiranijih pekarskih proizvodnih cjelina u svijetu. JOŠ JEDAN VELIKI USPJEH DOMAĆEG PEKARSKOG LANCA: 

JOŠ JEDAN VELIKI USPJEH DOMAĆEG PEKARSKOG LANCA:

U Pakistanu otvoren najveći Mlinar Caffe na svijetu

<para>
Tih deset tvrtki zapošljavaju desetke tisuća ljudi i ostvaruju milijarde dolara prihoda godišnje, <ulink url="http://www.independent.co.uk/life-style/companies-control-everything-you-buy-kelloggs-nestle-unilever-a7666731.html">piše Independent</ulink>.
</para>
<heading2>Od Kellogg'sa do Nestlea</heading2>
<para>
To su redom po visini ostvarenih prihoda: Nestle (90,2 milijarde godišnje), PepsiCo (62,8 milijardi), Unilever (48,3 milijarde), Coca-Cola (41,9 milijardi), Mars (35 milijardi), Mondelez (25,9 milijardi), Danone (23,7 milijardi), Associated British Foods (16,8 milijardi), General Mills (16,6 milijardi) i Kellogg's (13 milijardi).</para>
<para>Nastojeći utjecati na te tvrtke kako bi pristale na pozitivne promjene prema potrošačima i okolišu, te da potrošači diljem svijeta znaju tko stoji iza prehrambenih marki koje svakodnevno konzumiraju, Oxfam je napravio <ulink url="https://s3.amazonaws.com/oxfam-us/www/static/media/files/Behind-the-brands-illusion-of-choice-graphic-2048x1351.jpg">ovaj grafički prikaz</ulink> na kojem se vidi kakve su stvarne međusobne veze najčuvenijih potrošačkih marki.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5d3ab7f8-92ba-11eb-92cc-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para> </para>

Ovih deset velikih kompanija kontrolira skoro sve što konzumiramo Veliku većinu onoga što čovječanstvo jede i pije kontrolira samo deset velikih multinacionalnih kompanija. 

Tih deset tvrtki zapošljavaju desetke tisuća ljudi i ostvaruju milijarde dolara prihoda godišnje, piše Independent.

Od Kellogg'sa do Nestlea

To su redom po visini ostvarenih prihoda: Nestle (90,2 milijarde godišnje), PepsiCo (62,8 milijardi), Unilever (48,3 milijarde), Coca-Cola (41,9 milijardi), Mars (35 milijardi), Mondelez (25,9 milijardi), Danone (23,7 milijardi), Associated British Foods (16,8 milijardi), General Mills (16,6 milijardi) i Kellogg's (13 milijardi).
Nastojeći utjecati na te tvrtke kako bi pristale na pozitivne promjene prema potrošačima i okolišu, te da potrošači diljem svijeta znaju tko stoji iza prehrambenih marki koje svakodnevno konzumiraju, Oxfam je napravio ovaj grafički prikaz na kojem se vidi kakve su stvarne međusobne veze najčuvenijih potrošačkih marki.

   

  ONI NAS HRANE I OBRĆU MILIJARDE: 

ONI NAS HRANE I OBRĆU MILIJARDE:

Ovih deset velikih kompanija kontrolira skoro sve što konzumiramo

<para>
Ovih sedam proizvoda reklamiraju se kao izuzetno hranjivi i dobri za zdravlje, no istina je ipak malo drugačija, piše <emphasis>Rawstory.com</emphasis>.
</para>
<heading2>1. Kokosova voda</heading2>
<para>
'Niskokalorična', 'bez masti' i 'bogata magnezijem' samo su neke od nutritivih prednosti vode iz još zelenih kokosovih oraha. Kada tome dodate zvijezde poput Rihanne i Jessice Albe koje se kunu u njezino djelovanje, dobili ste unosnu industriju. Znate koliko je sati kada se Coca-Cola i Pepsi bore za svoj udio u tom poslu...</para>
<para>Istina je da kokosova voda ima svojih prednosti, no vrlo je skupa. Studija iz 2012. godine pokazala je da ovaj "čarobni napitak" nije ništa bolji od obične vode pa se držite dobre stare H2O.
</para>
<heading2>2. Vitaminizirana voda</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5eb9b6ca-92a5-11eb-8a67-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Vitamini i voda - što tu može biti loše? Coca-Cola također smatra da je to odlična kombinacija, pa ju, uz dodatak šećera, prodaje od 2007. godine.</para>
<para>Iako čudotvorna svojstva vitaminizirane vode nisu dokazana, tko bi u njih sumnjao kada ih reklamiraju 'stručnjakinje' poput Ellen DeGeneres i Jennifer Aniston? Unatoč njihovim tvrdnjama, dosad nije dokazano da vitamini liječe išta osim egzotičnih bolesti poput beri-berija. Ako ikada obolite od beri-berija, obavezno nabavite vitaminiziranu vodu, a dotad vam je naranča dovoljan izvor vitamina.
</para>
<heading2>3. Energetske pločice</heading2>
<para>
Reklame u kojima mišićave, vitke žene u sportskim grudnjacima grickaju pločice i obećavaju mladolik izgled odličan su mamac za sve koji se bore s viškom kilograma. Nažalost, većina je tih proizvoda sve samo ne zdrava. Velik udio masnoća, kalorija i tamna čokolada s premalim udjelom antioksidansa ružna je istina koja se krije iza riječi 'fitness'. I nemojte se dati zavarati: šećer je šećer, nevažno je radi li se o rafiniranom bijelom ili o medu.
</para>
<heading2>4. Granola</heading2>
<para>
Granola - druga riječ za zdravu prehranu u obliku orašastih plodova, dehidriranog voća i cjelovitih žitarica, upakirana u kutiju na kojoj je slika polja pšenice i žlice meda - i šećera, kao i previše masti. Četvrtina šalice granole sadrži četiri grama šećera i pet grama masnoća. Mmm, zdravo...
</para>
<heading2>5. Voćni jogurt</heading2>
<para>
Dok je obični jogurt izvrsna namirnica bogata proteinima i bakterijama koje održavaju vaš imunološki sustav zdravim, voćni je jogurt jedna velika prevara prepuna šećera. Ako želite jesti jogurt s voćem, stavite voće u jogurt.
</para>
<heading2>6. Bademovo mlijeko</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e0c4d61a-92a8-11eb-ad07-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Otkad su u javnost procurile priče o stravi i užasu koji se događaju na farmama krava, procvala je industrija mlijeka biljnog podrijetla. Proizvođači mlijeka od soje, konoplje i ostalih biljaka počeli su jako dobro zarađivati na pretpostavci da je mlijeko od zdravih biljaka također zdravo.</para>
<para>No, je li doista tako? Bademovo mlijeko sastoji se uglavnom od vode u koju je umiješana šaka badema. Ne zvuči baš hranjivo, zar ne? Kalcij i ostale 'zdrave stvari' u ovu se tekućinu dodaju naknadno i daleko su od 'prirodnog izvora'. Uzmite u obzir i da su za uzgoj badema potrebne ogromne količine vode što bademovo mlijeko čini vrlo štetnim za okoliš.
</para>
<heading2>7. Hrana obogaćena omega-3 masnim kiselinama</heading2>
<para>
Dokazano je da omega-3 masne kiseline igraju ulogu u smanjenju rizika od bolesti srca, raka, Alzheimerove i drugih bolesti koje ugrožavaju život pa nimalo ne čudi što su velike korporacije odmah počele dodavati omega-3 masnoće u svoje prehrambene proizvode.</para>
<para>Problem je u tome što nisu dodale DHA i EPA 'omege' nego ALA omega-3 masne kiseline koje nemaju nikakav posebni učinak na organizam. S vremena na vrijeme se počastite lososom - jedan komadić ima 100 puta više dobrih 'omega' nego obogaćena mlijeka i jogurti, prenosi Rawstory.com.</para>

Prehrambena industrija želi vas uvjeriti da je ovih 7 proizvoda zdravo - a nije Znanost je mnogo napredovala u otkrivanju stvari koje nas mogu ubiti, no još smo uvijek daleko od otkrivanja što nas pokreće. 

Ovih sedam proizvoda reklamiraju se kao izuzetno hranjivi i dobri za zdravlje, no istina je ipak malo drugačija, piše Rawstory.com.

1. Kokosova voda

'Niskokalorična', 'bez masti' i 'bogata magnezijem' samo su neke od nutritivih prednosti vode iz još zelenih kokosovih oraha. Kada tome dodate zvijezde poput Rihanne i Jessice Albe koje se kunu u njezino djelovanje, dobili ste unosnu industriju. Znate koliko je sati kada se Coca-Cola i Pepsi bore za svoj udio u tom poslu...
Istina je da kokosova voda ima svojih prednosti, no vrlo je skupa. Studija iz 2012. godine pokazala je da ovaj "čarobni napitak" nije ništa bolji od obične vode pa se držite dobre stare H2O.

2. Vitaminizirana voda

   

Vitamini i voda - što tu može biti loše? Coca-Cola također smatra da je to odlična kombinacija, pa ju, uz dodatak šećera, prodaje od 2007. godine.
Iako čudotvorna svojstva vitaminizirane vode nisu dokazana, tko bi u njih sumnjao kada ih reklamiraju 'stručnjakinje' poput Ellen DeGeneres i Jennifer Aniston? Unatoč njihovim tvrdnjama, dosad nije dokazano da vitamini liječe išta osim egzotičnih bolesti poput beri-berija. Ako ikada obolite od beri-berija, obavezno nabavite vitaminiziranu vodu, a dotad vam je naranča dovoljan izvor vitamina.

3. Energetske pločice

Reklame u kojima mišićave, vitke žene u sportskim grudnjacima grickaju pločice i obećavaju mladolik izgled odličan su mamac za sve koji se bore s viškom kilograma. Nažalost, većina je tih proizvoda sve samo ne zdrava. Velik udio masnoća, kalorija i tamna čokolada s premalim udjelom antioksidansa ružna je istina koja se krije iza riječi 'fitness'. I nemojte se dati zavarati: šećer je šećer, nevažno je radi li se o rafiniranom bijelom ili o medu.

4. Granola

Granola - druga riječ za zdravu prehranu u obliku orašastih plodova, dehidriranog voća i cjelovitih žitarica, upakirana u kutiju na kojoj je slika polja pšenice i žlice meda - i šećera, kao i previše masti. Četvrtina šalice granole sadrži četiri grama šećera i pet grama masnoća. Mmm, zdravo...

5. Voćni jogurt

Dok je obični jogurt izvrsna namirnica bogata proteinima i bakterijama koje održavaju vaš imunološki sustav zdravim, voćni je jogurt jedna velika prevara prepuna šećera. Ako želite jesti jogurt s voćem, stavite voće u jogurt.

6. Bademovo mlijeko

   

Otkad su u javnost procurile priče o stravi i užasu koji se događaju na farmama krava, procvala je industrija mlijeka biljnog podrijetla. Proizvođači mlijeka od soje, konoplje i ostalih biljaka počeli su jako dobro zarađivati na pretpostavci da je mlijeko od zdravih biljaka također zdravo.
No, je li doista tako? Bademovo mlijeko sastoji se uglavnom od vode u koju je umiješana šaka badema. Ne zvuči baš hranjivo, zar ne? Kalcij i ostale 'zdrave stvari' u ovu se tekućinu dodaju naknadno i daleko su od 'prirodnog izvora'. Uzmite u obzir i da su za uzgoj badema potrebne ogromne količine vode što bademovo mlijeko čini vrlo štetnim za okoliš.

7. Hrana obogaćena omega-3 masnim kiselinama

Dokazano je da omega-3 masne kiseline igraju ulogu u smanjenju rizika od bolesti srca, raka, Alzheimerove i drugih bolesti koje ugrožavaju život pa nimalo ne čudi što su velike korporacije odmah počele dodavati omega-3 masnoće u svoje prehrambene proizvode.
Problem je u tome što nisu dodale DHA i EPA 'omege' nego ALA omega-3 masne kiseline koje nemaju nikakav posebni učinak na organizam. S vremena na vrijeme se počastite lososom - jedan komadić ima 100 puta više dobrih 'omega' nego obogaćena mlijeka i jogurti, prenosi Rawstory.com. NAJVEĆE PREVARE: 

NAJVEĆE PREVARE:

Prehrambena industrija želi vas uvjeriti da je ovih 7 proizvoda zdravo - a nije

<heading2>Nikad nemojte podgrijavati rižu iz dostave</heading2>
<para>
Svake godine u Velikoj Britaniji oko 1.7 milijuna osoba završi na Hitnoj zbog trovanja hranom, a 15 posto njih tu se nađe zbog jedenja podgrijane riže. To se događa zahvaljujući bakterijama Baccilus cereus koje se nalaze u zemlji gotovo svih područja otkuda dobivamo rižu, a nema dovoljno dobrog ispiranja kojim bi se one mogle ukloniti. Dapače, neke toleriraju čak i kipuću vodu. U suhim uvjetima bakterija ostaje u sporama, no u toplim i vlažnim uvjetima raste i razmnožava se. To je pogotovo problem kod riže koja ostane stajati nakon kuhanja na sobnoj temperaturi više sati.</para>
<heading2>Baciti ili pojesti? Vodič među plijesnivim namirnicama</heading2>
<para>
 Kruh
Bacite ga. Iako neki ljudi tek uklone plijesnivi dio, znajte da može sadržavati plijesan Aspergillus flavus koja sadrži izuzetno otrovne toksine koji su čak povezani s rakom jetre.</para>
<para>
 Tvrdi sirevi
Zadržite ih. Ako vidite samo malu količinu bijele, puderaste plijesni, uglavnom se može koristiti. Samo odrežite veći dio, operite nož prije rezanja dobrog dijela i zamotajte poslije sir u drugi omot.</para>
<para>
 Orašasti plodovi i maslac od kikirikija
Bacite sve. Mogu sadržavati iste toksine kao i kruh.</para>
<para>
 Trajni suhomesnati proizvodi i sušena šunka
Zadržite. Ovi proizvodi su često prekriveni tankim slojem bijele plijesni, koja je najčešće benigna.</para>
<para>
 Jogurt i kiselo vrhnje
Odmah bacite. Gljivice i bakterije se mogu raširiti unutar namirnice, a neće biti vidljive.</para>
<para>
 Čvrsto voće i povrće
Zadržite ih. Povrće poput mrkve može imati malu količinu plijesni na površini, no i dalje je potpuno jestivo jer ona neće ući u ostatak povrća.</para>
<para>
 Mekano voće
Bacite ga. Vrlo mekano voće poput jagoda, postat će nejestivo, no plijesan se može i proširiti.</para>
<heading2>Jutarnja porcija metala</heading2>
<para>
Ako ujutro iznad tanjura žitarica prijeđete s magnetom, vidjet ćete da će se nekoliko žitarica pomaknuti. To se događa zbog toga što se u njih dodaje željezo, točnije sićušni komadići čistog metala željeza, koji su prerađeni na način da se ne osjeti nikakav okus. Inače, željezo je tek jedno od mnogih hranjivih tvari i vitamina koje se dodaju u cornflakes.</para>
<heading2>Koliko je svjež čisti sok od naranče?</heading2>
<para>
Kako bi usporili truljenje, veliki proizvođači sok od naranče podvrgnu poluminutnom 'grijanju' na temperaturama koje se penju i do 95 stupnjeva Celzijusa, a zatim puste nitrogen kroz njega kako bi istisnuli kisik. Nakon što je sok prošao ovu proceduru, smješta se u velike tankove za hlađenje, u kojima može stajati i do dvije godine.</para>
<para>To nije nimalo svježe, no najveća briga je visoka razina fruktoze, tj. voćnog šećera koji se nalazi u svim tipovima soka od naranče. Fruktozu naime metabolizira jetra, pa ostatci prelaze u masti koje mogu uzrokovati cirozu jetre, srčano-žilna oboljenja, te čak i karcinom jetre. Ono što je još gore jest da je teško uočiti osobe koje muči fruktoza, jer najčešće nemaju problema s viškom kilograma.</para>
<heading2>Jeste li za okus dabra?</heading2>
<para>
Iako na tržištu možete naći namirnice za koje se navodi da se sastoje 100 posto od voća, proizvođačima je jeftinije koristiti umjetne okuse. Pomoću biokemije, znanstvenici su izvukli kemikalije s aromama iz tisuća prirodnih izvora, kao što su biljke, povrće, ali i iz različitih namirnica. Tako primjerice znajte da se u proizvodnji okusa malina koriste mirisne žlijezde dabra.</para>
<heading2>Kad sir uopće nije sir</heading2>
<para>
Unatoč tome što stvarno na tržištu imamo poveći broj sireva, postoji ih mnoštvo koji uopće ne bi smjeli koristiti naziv sir. Njih se naziva sirnom hranom, sirnim namazima i sirnim proizvodima, zbog količine aditiva i drugih sastojaka koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Tu je uključena voda (koja zna činiti do 56 posto krajnjeg proizvoda), dok sam sir zna činiti tek 10 posto proizvoda.</para>
<heading2>Pet nezdravih 'zdravih' namirnica</heading2>
<para>
 Granole
Kombinacija žitarica, meda, sušenog voća i orašastih plodova obično se smatra vrelom zdravlja. No većina granola sadrže vlaknima bogatu zob kao temeljni sastojak, a ta činjenica ih ne čini automatski zdravom hranom, a niti niskokaloričnim odabirom. Većina granola uz to sadrži puno šećera.</para>
<para>
 Namirnice s manje ili bez masti
Iako zvuče sjajno, pogotovo ako ste na dijeti, većinom činjenica da imaju manje masti znači da imaju više dodanog šećera ili soli.</para>
<para>
 Energetske pločice
Najčešće se prozivaju gorivom za sportaše, pa ih mnogi (koji se ne bave nikakvom tjelovježbom) smatraju zdravom hranom. U biti je riječ o visokokaloričnim čokoladicama koje bi vam mogle zatrebati jedino ako ste profesionalni sportaš.</para>
<para>
 Smrznuti jogurt
Iako djeluje puno zdravije i 'laganije' od sladoleda, te ima manje zasićenih masti, kad pričamo o kalorijama, nije daleko od sladoleda.</para>
<para>
 Probiotici
Prirodni jogurt je dobar za bakterije koje putuju vašim probavnim traktom, no stručnjaci tvrde da postaje bespomoćan kad se izloži ekstremnim temperaturama, recimo pri zamrzavanju.</para>

Okus dobivamo od dabra, sir često nema veze sa sirom, a doručkujemo metal 
Nikad nemojte podgrijavati rižu iz dostave

Svake godine u Velikoj Britaniji oko 1.7 milijuna osoba završi na Hitnoj zbog trovanja hranom, a 15 posto njih tu se nađe zbog jedenja podgrijane riže. To se događa zahvaljujući bakterijama Baccilus cereus koje se nalaze u zemlji gotovo svih područja otkuda dobivamo rižu, a nema dovoljno dobrog ispiranja kojim bi se one mogle ukloniti. Dapače, neke toleriraju čak i kipuću vodu. U suhim uvjetima bakterija ostaje u sporama, no u toplim i vlažnim uvjetima raste i razmnožava se. To je pogotovo problem kod riže koja ostane stajati nakon kuhanja na sobnoj temperaturi više sati.
Baciti ili pojesti? Vodič među plijesnivim namirnicama

   Kruh
Bacite ga. Iako neki ljudi tek uklone plijesnivi dio, znajte da može sadržavati plijesan Aspergillus flavus koja sadrži izuzetno otrovne toksine koji su čak povezani s rakom jetre.

   Tvrdi sirevi
Zadržite ih. Ako vidite samo malu količinu bijele, puderaste plijesni, uglavnom se može koristiti. Samo odrežite veći dio, operite nož prije rezanja dobrog dijela i zamotajte poslije sir u drugi omot.

   Orašasti plodovi i maslac od kikirikija
Bacite sve. Mogu sadržavati iste toksine kao i kruh.

   Trajni suhomesnati proizvodi i sušena šunka
Zadržite. Ovi proizvodi su često prekriveni tankim slojem bijele plijesni, koja je najčešće benigna.

   Jogurt i kiselo vrhnje
Odmah bacite. Gljivice i bakterije se mogu raširiti unutar namirnice, a neće biti vidljive.

   Čvrsto voće i povrće
Zadržite ih. Povrće poput mrkve može imati malu količinu plijesni na površini, no i dalje je potpuno jestivo jer ona neće ući u ostatak povrća.

   Mekano voće
Bacite ga. Vrlo mekano voće poput jagoda, postat će nejestivo, no plijesan se može i proširiti.
Jutarnja porcija metala

Ako ujutro iznad tanjura žitarica prijeđete s magnetom, vidjet ćete da će se nekoliko žitarica pomaknuti. To se događa zbog toga što se u njih dodaje željezo, točnije sićušni komadići čistog metala željeza, koji su prerađeni na način da se ne osjeti nikakav okus. Inače, željezo je tek jedno od mnogih hranjivih tvari i vitamina koje se dodaju u cornflakes.
Koliko je svjež čisti sok od naranče?

Kako bi usporili truljenje, veliki proizvođači sok od naranče podvrgnu poluminutnom 'grijanju' na temperaturama koje se penju i do 95 stupnjeva Celzijusa, a zatim puste nitrogen kroz njega kako bi istisnuli kisik. Nakon što je sok prošao ovu proceduru, smješta se u velike tankove za hlađenje, u kojima može stajati i do dvije godine.
To nije nimalo svježe, no najveća briga je visoka razina fruktoze, tj. voćnog šećera koji se nalazi u svim tipovima soka od naranče. Fruktozu naime metabolizira jetra, pa ostatci prelaze u masti koje mogu uzrokovati cirozu jetre, srčano-žilna oboljenja, te čak i karcinom jetre. Ono što je još gore jest da je teško uočiti osobe koje muči fruktoza, jer najčešće nemaju problema s viškom kilograma.
Jeste li za okus dabra?

Iako na tržištu možete naći namirnice za koje se navodi da se sastoje 100 posto od voća, proizvođačima je jeftinije koristiti umjetne okuse. Pomoću biokemije, znanstvenici su izvukli kemikalije s aromama iz tisuća prirodnih izvora, kao što su biljke, povrće, ali i iz različitih namirnica. Tako primjerice znajte da se u proizvodnji okusa malina koriste mirisne žlijezde dabra.
Kad sir uopće nije sir

Unatoč tome što stvarno na tržištu imamo poveći broj sireva, postoji ih mnoštvo koji uopće ne bi smjeli koristiti naziv sir. Njih se naziva sirnom hranom, sirnim namazima i sirnim proizvodima, zbog količine aditiva i drugih sastojaka koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Tu je uključena voda (koja zna činiti do 56 posto krajnjeg proizvoda), dok sam sir zna činiti tek 10 posto proizvoda.
Pet nezdravih 'zdravih' namirnica

   Granole
Kombinacija žitarica, meda, sušenog voća i orašastih plodova obično se smatra vrelom zdravlja. No većina granola sadrže vlaknima bogatu zob kao temeljni sastojak, a ta činjenica ih ne čini automatski zdravom hranom, a niti niskokaloričnim odabirom. Većina granola uz to sadrži puno šećera.

   Namirnice s manje ili bez masti
Iako zvuče sjajno, pogotovo ako ste na dijeti, većinom činjenica da imaju manje masti znači da imaju više dodanog šećera ili soli.

   Energetske pločice
Najčešće se prozivaju gorivom za sportaše, pa ih mnogi (koji se ne bave nikakvom tjelovježbom) smatraju zdravom hranom. U biti je riječ o visokokaloričnim čokoladicama koje bi vam mogle zatrebati jedino ako ste profesionalni sportaš.

   Smrznuti jogurt
Iako djeluje puno zdravije i 'laganije' od sladoleda, te ima manje zasićenih masti, kad pričamo o kalorijama, nije daleko od sladoleda.

   Probiotici
Prirodni jogurt je dobar za bakterije koje putuju vašim probavnim traktom, no stručnjaci tvrde da postaje bespomoćan kad se izloži ekstremnim temperaturama, recimo pri zamrzavanju. 

Okus dobivamo od dabra, sir često nema veze sa sirom, a doručkujemo metal

<para>Makar se pregovori o Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, održavaju iza zatvorenih vrata, ono što dospijeva u javnost u pravilu još više uznemiruje građane. Tako je nedavno njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt otkrio kako se raspravlja i o geografskoj odrednici nekog specijaliteta te kako bi se moglo dogoditi i da neki njemački specijaliteti - švarcvaldska šunka ili bavarsko pivo, ubuduće ne moraju doista potjecati iz Njemačke, nego mogu biti i iz Sjedinjenih Američkih Država. U toj zemlji, primjerice, mogao bi se proizvoditi i Dalmatinski pršut.</para>
<para>Što bi u praksi značile geografske odrednice i zašto su sadašnja pravila o lokalnim specijalitetima tako labava objasnio je Klaus Müller iz njemačke krovne Udruge zaštite potrošača.</para>
<para>"Zato jer tu postoji mnogo interesa i ti interesi su se probili i u ovu džunglu od potvrda porijekla i oznaka Europske unije. To znači da postoje tri različita sustava označavanja gdje vjerojatno ni stručnjacima nije jasno tko je što proizveo, što dolazi odakle i u što se doista možemo pouzdati. Usprkos tome je za potrošače važno da i u globaliziranom svijetu u svojim namirnicama pronađu nešto od svoje domovine i u to bi se trebali moći i pouzdati", kaže Deutschlandfunk a prenosi Deutschewelle.</para>
<para>Müller kaže da će zavrzlama biti još više nakon što se s Amerikancima ispregovaraju detalji o slobodnoj trgovini.</para>
<para>"Tek kad dođe takav sporazum o slobodnoj trgovini, tek će to stvarati dodatnu potrebu za više orijentacije i više pouzdanosti. I Amerikanci žele znati je li neko vino iz Kalifornije i dolazi li doista od tamo. A kod nas su tu i tirinške kobasice i marcipan iz Lübecka ili medenjaci iz Aachena. Tu se potrošači moraju moći pouzdati i zato je važno da Europska unija učini svoju domaću zadaću prije nego što pregovara o zoni slobodne trgovine. A to znači da sama prije svega nedvosmisleno odredi što su to regionalni proizvodi i gdje to smije pisati", kaže njemački stručnjak.</para>
<para>Što to točno znači? Na primjer, nirnburške kobasice ili švarcvaldska šunka se mogu raditi i od mesa svinja koje dolaze iz sasvim drugih krajeva. A to je, smatra Müller, greška u sustavu gdje Europska unija treba napraviti svoju zadaću.</para>
<heading2>Potrošače nitko ništa ne pita</heading2>
<para>
"Ako spominjete te proizvode, onda su to produkti zaštićenog geografskog obilježja. To znači da samo jedan jedini proizvodni proces od uzgoja, prerade ili proizvodnje mora biti doista u tom određenom području i utoliko doista imamo problem da se tu bude pogrešna očekivanja. Potrošači se žele pouzdati u to da ono što piše na etiketi doista i bude unutra, a to ovdje na žalost nije slučaj", kaže Müller.</para>
<para>To što traže potrošači, moćna industrija hrane će, po svemu sudeći, zanemariti, jer se ne želi odreći unosnog posla.</para>
<para>"Koliko sam razumio ministra poljoprivrede, Amerikanci žele proizvoditi švarcvaldsku šunku i u Teksasu ili da nama stiže i holandski sir Gauda iz Michigana u Sjedinjenim Državama. To ne može biti. To znači da su te regionalne odrednice ugrožene, s jedne strane u toj mutljavini koja se vodi u Europskoj uniji, a onda i sasvim drugim interesima iz SAD-a", upozorava Müller.</para>
<para>http://www.dw.de/uskoro-i-dalmatinski-pr%C5%A1ut-made-in-usa/a-18173411</para>

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'!? Planirani sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a neprestance uzbuđuje javnost. 
Makar se pregovori o Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, održavaju iza zatvorenih vrata, ono što dospijeva u javnost u pravilu još više uznemiruje građane. Tako je nedavno njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt otkrio kako se raspravlja i o geografskoj odrednici nekog specijaliteta te kako bi se moglo dogoditi i da neki njemački specijaliteti - švarcvaldska šunka ili bavarsko pivo, ubuduće ne moraju doista potjecati iz Njemačke, nego mogu biti i iz Sjedinjenih Američkih Država. U toj zemlji, primjerice, mogao bi se proizvoditi i Dalmatinski pršut.
Što bi u praksi značile geografske odrednice i zašto su sadašnja pravila o lokalnim specijalitetima tako labava objasnio je Klaus Müller iz njemačke krovne Udruge zaštite potrošača.
"Zato jer tu postoji mnogo interesa i ti interesi su se probili i u ovu džunglu od potvrda porijekla i oznaka Europske unije. To znači da postoje tri različita sustava označavanja gdje vjerojatno ni stručnjacima nije jasno tko je što proizveo, što dolazi odakle i u što se doista možemo pouzdati. Usprkos tome je za potrošače važno da i u globaliziranom svijetu u svojim namirnicama pronađu nešto od svoje domovine i u to bi se trebali moći i pouzdati", kaže Deutschlandfunk  a prenosi Deutschewelle.
Müller kaže da će zavrzlama biti još više nakon što se s Amerikancima ispregovaraju detalji o slobodnoj trgovini.
"Tek kad dođe takav sporazum o slobodnoj trgovini, tek će to stvarati dodatnu potrebu za više orijentacije i više pouzdanosti. I Amerikanci žele znati je li neko vino iz Kalifornije i dolazi li doista od tamo. A kod nas su tu i tirinške kobasice i marcipan iz Lübecka ili medenjaci iz Aachena. Tu se potrošači moraju moći pouzdati i zato je važno da Europska unija učini svoju domaću zadaću prije nego što pregovara o zoni slobodne trgovine. A to znači da sama prije svega nedvosmisleno odredi što su to regionalni proizvodi i gdje to smije pisati", kaže njemački stručnjak.
Što to točno znači? Na primjer, nirnburške kobasice ili švarcvaldska šunka se mogu raditi i od mesa svinja koje dolaze iz sasvim drugih krajeva. A to je, smatra Müller, greška u sustavu gdje Europska unija treba napraviti svoju zadaću.
Potrošače nitko ništa ne pita

"Ako spominjete te proizvode, onda su to produkti zaštićenog geografskog obilježja. To znači da samo jedan jedini proizvodni proces od uzgoja, prerade ili proizvodnje mora biti doista u tom određenom području i utoliko doista imamo problem da se tu bude pogrešna očekivanja. Potrošači se žele pouzdati u to da ono što piše na etiketi doista i bude unutra, a to ovdje na žalost nije slučaj", kaže Müller.
To što traže potrošači,  moćna industrija hrane će, po svemu sudeći, zanemariti, jer se ne želi odreći unosnog posla.
"Koliko sam razumio ministra poljoprivrede, Amerikanci žele proizvoditi švarcvaldsku šunku i u Teksasu ili da nama stiže i holandski sir Gauda iz Michigana u Sjedinjenim Državama. To ne može biti. To znači da su te regionalne odrednice ugrožene, s jedne strane u toj mutljavini koja se vodi u Europskoj uniji, a onda i sasvim drugim interesima iz SAD-a", upozorava Müller.
http://www.dw.de/uskoro-i-dalmatinski-pr%C5%A1ut-made-in-usa/a-18173411 

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'!?

<para>Oni koji se <ulink url="http://magazin.net.hr/specijal/visak-kilograma">
 žele kloniti šećera
 </ulink> ne moraju se pribojavati samo slastica. Šećer se danas masovno koristi i u proizvodnji 'slane' i 'kisele' hrane, kao što su umaci za salate ili meso. Šećer se stavlja i u razna peciva, kiselo povrće i konzervirana polugotova jela. Pogledajte neke primjere spomenute u videu:</para>
<para>- limenka slatkog gaziranog pića - 39 grama šećera
- litra soka od naranče - 42 grama šećera
- limenka energetskog napitka - 54 grama šećera
- limenka pečenog graha - 56 grama šećera
- zdjela žitarica za doručak - od 24 do 42 grama šećera
- bočica umaka za pečenje - 168 grama šećera
- kava sa šlagom - 69 grama šećera 
- dvije čokoladice - 54 grama šećera
- bijeli umak za salatu - od 16 do 32 grama šećera
- hamburger - od 5 do 22 grama šećera (ovisno o umaku)</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/hWzeSbCwwjU?list=UUpko_-a4wgz2u_DgDgd9fqA"/>

Pogledajte koliko se šećera skriva i u slanoj hrani 
Oni koji se 
      žele kloniti šećera
    ne moraju se pribojavati samo slastica. Šećer se danas masovno koristi i u proizvodnji 'slane' i 'kisele' hrane, kao što su umaci za salate ili meso. Šećer se stavlja i u razna peciva, kiselo povrće i konzervirana polugotova jela. Pogledajte neke primjere spomenute u videu:
- limenka slatkog gaziranog pića - 39 grama šećera
- litra soka od naranče - 42 grama šećera
- limenka energetskog napitka - 54 grama šećera
- limenka pečenog graha - 56 grama šećera
- zdjela žitarica za doručak - od 24 do 42 grama šećera
- bočica umaka za pečenje - 168 grama šećera
- kava sa šlagom - 69 grama šećera 
- dvije čokoladice - 54 grama šećera
- bijeli umak za salatu - od 16 do 32 grama šećera
- hamburger - od 5 do 22 grama šećera (ovisno o umaku)
 VIDEO: 

VIDEO:

Pogledajte koliko se šećera skriva i u slanoj hrani

<para>Međunarodna epidemija pretilosti nije se dogodila slučajno. Istina, životni se stil promijenio iz aktivnog u sjedeći, ljudi su se preselili u gradove i predgrađa i prestali toliko kuhati, no knjiga <emphasis>Salt Sugar Fat: How the Food Giants Hooked Us</emphasis> pokazuje da je dvije trećine odraslih Amerikanaca i trećina djece pretilo iz itekako proračunatih i podmuklih razloga. Prehrambena industrija jednostavno je počela na tržište izbacivati namirnice koje imaju manju prehrambenu vrijednost, ali zato mame potrošače da i dalje konzumiraju te proizvode.</para>
<para>Istraživački novinar <emphasis>New York Timesa</emphasis>
 Michael Moss detaljno je istražio kako je prehrambena industrija pridonijela lošim prehrambenim navikama kod Amerikanaca tako što je prerađenoj hrani dodavala šećer, sol i masnoće. Moss kroz knjigu opisuje kako se industrija razvila na sposobnosti tih sastojaka da neutraliziraju gorkasti okus koji se razvija tijekom proizvodnje takve hrane te stvara svojevrsnu ovisnost konzumenta o okusu.</para>
<heading2>Konzument koji žudi</heading2>
<para>
"Tvrtke tvrde da nisu imale namjeru Amerikance učiniti pretilima ili bolesnima, ali, ističe Moss, desetljećima su se trudili stvoriti žudnju konzumenta. U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da će to postići kombinacijom točno određene količine soli, šećera i masnoća", kazao je Moss za TakePart. </para>
<para>Moss opisuje i kako je marketinška kampanja prehrambene industrije preuzela onu duhanske, te svoje proizvode predstavljala kao zdravije. Tako su oni reklamirani kao proizvodi s malo masnoće, malo šećera ili malo soli. Isti proizvodi, međutim, u rijetkim su slučajevima uistinu zdravi. Mnogi proizvodi koji su primjerice označeni kao oni koji imaju nizak udio masti, imaju visok udio šećera. Proizvodi koji imaju malo soli, imaju visoke udjele masnoće i šećera, objašnjava Moss.</para>
<heading2>Bitka za profit</heading2>
<para>
I dok su mnogi Amerikanci svjesni toga da su često izmanipulirani po pitanju hrane, ispada da nije ni lako izabrati zdraviju hranu. Moss objašnjava da iako na nekim prehrambenim artiklima stoje natpisi "sve prirodno" ili "sadrži pravi voćni sok", to uopće ne znači da je to tako. Varljive su i naljepnice na proizvodima na kojima piše sastav neke namirnice, ali u svrhe te predstave, prikazuje se ona količina masnoća, soli i šećera koja se odnosi na manju masu te namirnice. Tako se količina soli, masnoća i šećera u proizvodu čini razumna. </para>
<para>Moss ističe i da će proizvođači teško promijeniti svoj način ponašanja. "Oni osjećaju pritisak od potrošača. I tvrtke su također razvile veliku ovisnost o ovim sastojcima. Jeftini su i učinkoviti", a to omogućava prehrambenoj industriji da ostvaruje velike profite.</para>

Kako nas prehrambena industrija čini bolesnima i debelima 
Međunarodna epidemija pretilosti nije se dogodila slučajno. Istina, životni se stil promijenio iz aktivnog u sjedeći, ljudi su se preselili u gradove i predgrađa i prestali toliko kuhati, no knjiga Salt Sugar Fat: How the Food Giants Hooked Us pokazuje da je dvije trećine odraslih Amerikanaca i trećina djece pretilo iz itekako proračunatih i podmuklih razloga. Prehrambena industrija jednostavno je počela na tržište izbacivati namirnice koje imaju manju prehrambenu vrijednost, ali zato mame potrošače da i dalje konzumiraju te proizvode.
Istraživački novinar New York Timesa
   Michael Moss detaljno je istražio kako je prehrambena industrija pridonijela lošim prehrambenim navikama kod Amerikanaca tako što je prerađenoj hrani dodavala šećer, sol i masnoće. Moss kroz knjigu opisuje kako se industrija razvila na sposobnosti tih sastojaka da neutraliziraju gorkasti okus koji se razvija tijekom proizvodnje takve hrane te stvara svojevrsnu ovisnost konzumenta o okusu.
Konzument koji žudi

"Tvrtke tvrde da nisu imale namjeru Amerikance učiniti pretilima ili bolesnima, ali, ističe Moss, desetljećima su se trudili stvoriti žudnju konzumenta. U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da će to postići kombinacijom točno određene količine soli, šećera i masnoća", kazao je Moss za TakePart. 
Moss opisuje i kako je marketinška kampanja prehrambene industrije preuzela onu duhanske, te svoje proizvode predstavljala kao zdravije. Tako su oni reklamirani kao proizvodi s malo masnoće, malo šećera ili malo soli. Isti proizvodi, međutim, u rijetkim su slučajevima uistinu zdravi. Mnogi proizvodi koji su primjerice označeni kao oni koji imaju nizak udio masti, imaju visok udio šećera. Proizvodi koji imaju malo soli, imaju visoke udjele masnoće i šećera, objašnjava Moss.
Bitka za profit

I dok su mnogi Amerikanci svjesni toga da su često izmanipulirani po pitanju hrane, ispada da nije ni lako izabrati zdraviju hranu. Moss objašnjava da iako na nekim prehrambenim artiklima stoje natpisi "sve prirodno" ili "sadrži pravi voćni sok", to uopće ne znači da je to tako. Varljive su i naljepnice na proizvodima na kojima piše sastav neke namirnice, ali u svrhe te predstave, prikazuje se ona količina masnoća, soli i šećera koja se odnosi na manju masu te namirnice. Tako se količina soli, masnoća i šećera u proizvodu čini razumna. 
Moss ističe i da će proizvođači teško promijeniti svoj način ponašanja. "Oni osjećaju pritisak od potrošača. I tvrtke su također razvile veliku ovisnost o ovim sastojcima. Jeftini su i učinkoviti", a to omogućava prehrambenoj industriji da ostvaruje velike profite. 

Kako nas prehrambena industrija čini bolesnima i debelima

<para>Dok su u Hrvatskoj potrošači zadnjih nekoliko dana zgroženi otkrićem da je u mlijeku renomiranih hrvatskih proizvođača otkriven opasni aflatoksin, u Europi, prvenstveno Velikoj Britaniji i Francuskoj, buru je digla konjetina koja je pronađena u proizvodima koji su deklarirani kao proizvodi od govedine.</para>
<heading2>Lazanje od konjetine</heading2>
<para>
Iako konjsko meso ne predstavlja rizik za potrošače, otkriće Britanske agencije za sigurnost (FSA) izazvalo šok u javnosti. Na Otoku su najavili povlačenje najmanje deset milijuna komada proizvoda dviju kompanija. Riječ je o lazanjama, špagetima s mesom i musaki.</para>
<para>Prije nekoliko dana Agencija je otkrila da lazanje od "govedine" britanske tvrtke sadržavaju velik udio konjskog mesa. Lažno deklarirana konjetina otkrivena je i u proizvodima jedne francuske tvrtke. Od testiranih 18 primjeraka lazanja ove tvrtke u jedanaest je otkriveno konjsko meso, koje je imalo udio od 60 do 100 posto.</para>
<para>"Vjerovali smo da u proizvodnji koristimo provjerenu francusku govedinu, a opskrbljivali su nas rumunjskom konjetinom. Šokirani smo!", kazao je Matthieu Lambeaux, direktor podružnice francuske tvrtke.</para>
<heading2>Meso iz Rumunjske</heading2>
<para>
Istraga je u tijeku, a prema sada dostupnim podacima, sporno meso pod lažnim deklaracijama više dobavljača je nabavljalo u Rumunjskoj. Otkriveno je da je dio konjskog uvezen s Cipra.</para>
<para>BBC javlja da je sedam velikih francuskih trgovačkih lanaca s polica povuklo smrznute proizvode od govedine jedne britanske i jedne francuske tvrtke. Za sada je poznato da se sporni proizvodi prodaju u trgovinama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Švedskoj, Irskoj i Rumunjskoj, te još u 11 europskih zemalja. BBC ne navodi o kojim je zemljama riječ.</para>
<para> 
Prošli mjesec su inspektori u Irskoj otkrili konjetinu u nekim proizvodima koje su prodavali veliki trgovački lanci.</para>

Novi skandal s hranom trese 16 zemalja Europe Novi skandal u prehrambenoj industriji trese Europu. 
Dok su u Hrvatskoj potrošači zadnjih nekoliko dana zgroženi otkrićem da je u mlijeku renomiranih hrvatskih proizvođača otkriven opasni aflatoksin, u Europi, prvenstveno Velikoj Britaniji i Francuskoj, buru je digla konjetina koja je pronađena u proizvodima koji su deklarirani kao proizvodi od govedine.
Lazanje od konjetine

Iako konjsko meso ne predstavlja rizik za potrošače, otkriće Britanske agencije za sigurnost (FSA) izazvalo šok u javnosti. Na Otoku su najavili povlačenje najmanje deset milijuna komada proizvoda dviju kompanija. Riječ je o lazanjama, špagetima s mesom i musaki.
Prije nekoliko dana Agencija je otkrila da lazanje od "govedine" britanske tvrtke sadržavaju velik udio konjskog mesa. Lažno deklarirana konjetina otkrivena je i u proizvodima jedne francuske tvrtke. Od testiranih 18 primjeraka lazanja ove tvrtke u jedanaest je otkriveno konjsko meso, koje je imalo udio od 60 do  100 posto.
"Vjerovali smo da u proizvodnji koristimo provjerenu francusku govedinu, a opskrbljivali su nas rumunjskom konjetinom. Šokirani smo!", kazao je Matthieu Lambeaux, direktor podružnice francuske tvrtke.
Meso iz Rumunjske

Istraga je u tijeku, a prema sada dostupnim podacima, sporno meso pod lažnim deklaracijama više dobavljača je nabavljalo u Rumunjskoj. Otkriveno je da je dio konjskog uvezen s Cipra.
BBC javlja da je sedam velikih francuskih trgovačkih lanaca s polica povuklo smrznute proizvode od govedine jedne britanske i jedne francuske tvrtke. Za sada je poznato da se sporni proizvodi prodaju u trgovinama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Švedskoj, Irskoj i Rumunjskoj, te još u 11 europskih zemalja. BBC ne navodi o kojim je zemljama riječ.
 
Prošli mjesec su inspektori u Irskoj otkrili konjetinu u nekim proizvodima koje su prodavali veliki trgovački lanci. 

Novi skandal s hranom trese 16 zemalja Europe

<para>Prevelike količine soli oštećuju krvne žile i povećava rizik od povišenog krvnog tlaka (hipertenzije). A ako kroz dulji vremenski period konzumirate previše slane hrane, vrlo je vjerojatno da ćete dobiti hipertenziju, upozoravaju u časopisu <emphasis>Circulation</emphasis>.</para>
<para>Oni koji uzimaju puno soli, s vremenom imaju i visoke vrijednosti mokraćne kiseline u krvi te albumina u serumu, bioloških pokazatelja oštećenja krvnih žila. S tim nalazima povezan je i razvoj hipertenzije, pa se može zaključiti da je preveliki unos soli neovisni čimbenik rizika za pojavu povišenog krvnog tlaka.</para>
<para>U zapadnim je zemljama dnevni unos soli znatno veći od maksimalnih preporučenih količina. Čak 75% ukupne soli koju jedemo se već nalazi u hrani koju kupujemo. Stoga nas ova saznanja trebaju potaknuti o razmišljanju o opasnostima koje nosi pretjerana konzumacija soli te odgovornostima proizvođača hrane o adekvatnom deklariranju količine soli na nekom proizvodu kako bi potencijalni kupac i konzument imao mogućnost zdravijeg izbora. </para>
<para>http://www.vitamini.hr/</para>

Mineral koji nas na koncu ubije 
Prevelike količine soli oštećuju krvne žile i povećava rizik od povišenog krvnog tlaka (hipertenzije). A ako kroz dulji vremenski period konzumirate previše slane hrane, vrlo je vjerojatno da ćete dobiti hipertenziju, upozoravaju u časopisu Circulation.
Oni koji uzimaju puno soli, s vremenom imaju i visoke vrijednosti mokraćne kiseline u krvi te albumina u serumu, bioloških pokazatelja oštećenja krvnih žila. S tim nalazima povezan je i razvoj hipertenzije, pa se može zaključiti da je preveliki unos soli neovisni čimbenik rizika za pojavu povišenog krvnog tlaka.
U zapadnim je zemljama dnevni unos soli znatno veći od maksimalnih preporučenih količina. Čak 75% ukupne soli koju jedemo se već nalazi u hrani koju kupujemo. Stoga nas ova saznanja trebaju potaknuti o razmišljanju o opasnostima koje nosi pretjerana konzumacija soli te odgovornostima proizvođača hrane o adekvatnom deklariranju količine soli na nekom proizvodu kako bi potencijalni kupac i konzument imao mogućnost zdravijeg izbora. 
http://www.vitamini.hr/ 

Mineral koji nas na koncu ubije

Postroll

Preroll

Stručnjakinja otkrila koji će prehrambeni proizvodi najviše poskupjeti: 'Očekuje se rast veći od 40 posto!'

Šibenik: Novim pravilnikom naplaćivat će se lagane vrećice kakve se koriste na tržnici 

Hrvatska

Članak

Danas.hr

Hrvatska poljoprivreda može računati na 3,5 milijarde eura iz EU

Polje poljoprivreda

GLOBALNA  KRIZA DONIJET ĆE NAM PROBLEME: Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

hrana

<para>09.03.2020., Lozovac - U sklopu projekta Taste Sibenik - Knin County, u restoranu Atrium na Lozovcu odrzani su drugi po redu Eno-gastro susreti Sibensko-kninske zupanije na kojem je predstavljen projekt i njegova vaznost u povezivanju ugostitelja Dalmacije s lokalnim proizvodjacima.
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL</para>

Lozovac: Eno-gastro susreti Šibensko-kninske županije u restoranu Atrium

<para>09.03.2020., Rijeka - Dobra ponuda voca i povrca na glavnoj gradskoj trznici. 
Photo:Goran Kovacic/PIXSELL</para>

Ponuda voća i povrća na Gradskoj tržnici Rijeka

<para>01.06.2012., Koprivnica - Zaklina i Marijan Sever iz sela Koprivnicki Bregi pored Koprivnice medju najvecim su proizvodjacima nekoliko vrsta povrca. Cjelokupnu proizvodnju temelje na uzgoju vlastitih sadnica, tretmanu povrca minimalnim kolicinama pesticida i ponudi neuobicajenih vrsta salata, rajcice i drugog povrca. Dnevno proizvedu, primjerice, do 200 kilograma rajcice, koju kao i drugo povrce u cjelosti prodaju na koprivnickoj trznici. Na fotografiji: rajcica Rally i Mondial. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL</para>

povrtlarstvo

JOŠ JEDAN VELIKI USPJEH DOMAĆEG PEKARSKOG LANCA: U Pakistanu otvoren najveći Mlinar Caffe na svijetu

mlinar cafe

Mlinar Caffe_Pakistan (3)

Mlinar Caffe_Pakistan (1)

Mlinar Caffe_Pakistan (2)

Svijet

ONI NAS HRANE I OBRĆU MILIJARDE: Ovih deset velikih kompanija kontrolira skoro sve što konzumiramo

behind-the-brands-illusion-of-choice-graphic-2048x1351

Novac

NAJVEĆE PREVARE: Prehrambena industrija želi vas uvjeriti da je ovih 7 proizvoda zdravo - a nije

<para>4. Jedite zdravo: Pravilna ishrana i količina stresa usko su povezani. Kad smo preopterećeni poslom, često zaboravimo jesti, a onda, kad se sjetimo, tijelo nam često traži šećer i kaloričnu hranu. Planirajte svoje obroke i imajte na umu da su voće, povrće i riba uvijek dobar izbor.</para>

#prehrambena industrija

Stručnjakinja otkrila šokantne podatke. Ovi prehrambeni proizvodi će najviše poskupjeti: 'Očekuje se rast veći od 40 posto!'

Stručnjakinja otkrila šokantne podatke. Ovi prehrambeni proizvodi će najviše poskupjeti: 'Očekuje se rast veći od 40 posto!'

Možemo računati na 3,5 milijarde eura iz EU, samo da administracija ne zabrlja

Možemo računati na 3,5 milijarde eura iz EU, samo da administracija ne zabrlja

Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

Hoće li zbog koronavirusa proizvodnja hrane u Hrvatskoj biti ugrožena?

U Pakistanu otvoren najveći Mlinar Caffe na svijetu

U Pakistanu otvoren najveći Mlinar Caffe na svijetu

Ovih deset velikih kompanija kontrolira skoro sve što konzumiramo

Ovih deset velikih kompanija kontrolira skoro sve što konzumiramo

Prehrambena industrija želi vas uvjeriti da je ovih 7 proizvoda zdravo - a nije

Prehrambena industrija želi vas uvjeriti da je ovih 7 proizvoda zdravo - a nije

Okus dobivamo od dabra, sir često nema veze sa sirom, a doručkujemo metal

Okus dobivamo od dabra, sir često nema veze sa sirom, a doručkujemo metal

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'!?

Uskoro i 'Dalmatinski pršut - Made in USA'!?

Pogledajte koliko se šećera skriva i u slanoj hrani

Pogledajte koliko se šećera skriva i u slanoj hrani

Kako nas prehrambena industrija čini bolesnima i debelima

Kako nas prehrambena industrija čini bolesnima i debelima

Novi skandal s hranom trese 16 zemalja Europe

Novi skandal s hranom trese 16 zemalja Europe

Mineral koji nas na koncu ubije

Mineral koji nas na koncu ubije