Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan Srbin je odlučio pokrenuti raspravu na Redditu o dosadnim poslovima i viškom vremena jer on ne zna kako bi više iskoristio vrijeme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opisao im je kako on 'ubija' dosadu na poslu: "Kako ubijate dosadu na poslu? Dođu tako dani kad se nema što raditi. Npr. ima nešto malo ujutro, sat ili dva, nekad do doručka i to je to, a nekad se tako spoji tjedan-dva. Zeznem se tako pa dođem na posao umjesto da kažem da ću raditi od kuće. Listam Reddit, 'visim' ovdje kao inventar. Igram pikado s kolegama, pijem kave, čitam vijesti, listam oglase, ponude, prošetam do teretane da vidim ima li tko za stolni tenis. Smorim se sav. Puno brže mi prođe vrijeme kad se ima nešto raditi. Ne mogu baš gledati serije i filmove, vidjet će me netko. Iako mi neki naš Albanac ovdje kaže 'što te boli briga, ja sam odgledao sve sezone Prijatelja, dva puta'. Nikad mi se ovo nije događalo, uvijek je bio rad pod 'gasom', manjak vremena i probijanje rokova, a sad sve obrnuto, ne znam gdje ću sa sobom. Kako vi rješavate dosadu kad dođe takav period? Ne radim u državnoj službi i ne radim u Srbiji."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objasnio je i koji mu je posao: "Radim kao BIM specijalist, prije toga sam radio kao BIM koordinator, to je poveznica između projektnih timova i kontrola građevinsko/arhitektonskih projekata. Također radimo 3D skeniranja postojećih objekata i izradu modela za studije izvodljivosti. Ljeti ima posla koliko ti duša poželi, zimi tako razvlačimo i presipamo iz šupljeg u prazno da kao nešto radimo. Zimi 'kradem' projekte od 'građevinara' da se zanimam nečime."</para><heading2>Poduzetnici su požalili što rade za sebe</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan poduzetnik je požalio što radi za sebe: "Eh, što nisam otišao u neku firmu, već radim za poduzetnički (da ne kažem freelancerski) kruh."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na to mu je 'neradnik' iz opisa odgovorio: "Imao sam neku firmicu, shvatio da je to rad od jutra do sutra i digao ruke. Tražio sam uvijek firme gdje se manje radi, a daju dobru plaću. Sad sam zeznuo sam sebe s izborom firme jer se ovdje rijetko kad ima nešto za raditi. Čak sam se i ja smorio od ovoga. Kad uleti neki projekt sa strane, privatno, odradim to i tako. Ne mogu vjerovati što ću reći, ali trebalo bi malo pojačati tempo, ovo je smor teški."</para><hmn:image id="a48e1e3e-c4b7-11ed-b58b-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>I drugi bi takav posao</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su mu rekli da bi i oni takav posao: "Prijatelju ubaci me kod tebe kao nekog stažista, druga sam godina programiranja, a Norveška mi je savršena. Možemo lijepo raditi zajedno, zezati se, igrati pikado, stolni tenis, je li može?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Je... ti ovaj rad za strani startup, iako je 6000 eura neto, ali moram raditi cijelo radno vrijeme. Baš bi mi odgovaralo jedno 3 mjeseca klupe u nekom outsourcingu", komentirao je jedan muškarac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki neumorno rade: "Nikako brate. Nije mi dozvoljeno korištenje telefona na radnom mjestu."</para><hmn:image id="e7afe8a0-c4b7-11ed-ad12-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Ni drugi ne rade puno na poslu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova objava je potaknule mnoge na priznanja da ne rade puno na poslu: "Nedavno sam počela mjeriti vrijeme provedeno radeći i to baš pune koncentracije na zadatke, kad god krenem raditi, pokrenem štopericu i na kraju dana se ispostavi da u nekom prosječnom danu imam posla za oko četiri sata. Ostalo se svodi na neko čekanje odgovora. Ali čini mi se da su napravili studiju gdje je ustanovljeno da je oko 2-3 sata pravi fokus rada optimalan za jedan dan za nekoga tko se bavi mentalno intenzivnim poslom. Tako da se između toga može oprati rublje, spremiti ručak, prošetati, itd. ako si od kuće, a iz ureda nema pomoći."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"YouTube, knjige, Telegram, Twitter, Reddit, otprilike tim redoslijedom u odnosu na količinu vremena koje imam za ubijanje u komadu", priznao je svoje navike jedan radnik.</para><hmn:article id="31dd0ea0-b9b7-11ed-ab52-8e641916caad" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugi je dodao kako je on iskoristio vrijeme na poslu: "Pročitao sam jednu knjigu od 300 stranica u PDF formatu tako na poslu."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Masturbacija i Reddit. Obično ne spajam to dvoje, ali napravim izuzetak kada hoću probati nešto novo", rekao je još jedan muškarac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su korisno iskoristili vrijeme: "Učim, položila jedan tečaj i spremam drugi. Počela sam učiti i matematiku."</para><hmn:image id="209e6b64-c4b8-11ed-ae60-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="dc6257c0-c495-11ed-b0c8-ae4b5e5d8e08"/>

Je li vama dosadno na poslu? Nevjerojatno koliko takvih ima u regiji: 'Napravim nešto malo ujutro, a nakon toga...' Zbog Srbina koji je pokrenuo temu o neradu na jednoj društvenoj mreži, pokazalo se da postoji jako puno radnika koji ne znaju što će sa sobom na poslom jer nemaju nikakve zadatke Jedan Srbin je odlučio pokrenuti raspravu na Redditu o dosadnim poslovima i viškom vremena jer on ne zna kako bi više iskoristio vrijeme.Opisao im je kako on 'ubija' dosadu na poslu: "Kako ubijate dosadu na poslu? Dođu tako dani kad se nema što raditi. Npr. ima nešto malo ujutro, sat ili dva, nekad do doručka i to je to, a nekad se tako spoji tjedan-dva. Zeznem se tako pa dođem na posao umjesto da kažem da ću raditi od kuće. Listam Reddit, 'visim' ovdje kao inventar. Igram pikado s kolegama, pijem kave, čitam vijesti, listam oglase, ponude, prošetam do teretane da vidim ima li tko za stolni tenis. Smorim se sav. Puno brže mi prođe vrijeme kad se ima nešto raditi. Ne mogu baš gledati serije i filmove, vidjet će me netko. Iako mi neki naš Albanac ovdje kaže 'što te boli briga, ja sam odgledao sve sezone Prijatelja, dva puta'. Nikad mi se ovo nije događalo, uvijek je bio rad pod 'gasom', manjak vremena i probijanje rokova, a sad sve obrnuto, ne znam gdje ću sa sobom. Kako vi rješavate dosadu kad dođe takav period? Ne radim u državnoj službi i ne radim u Srbiji."Objasnio je i koji mu je posao: "Radim kao BIM specijalist, prije toga sam radio kao BIM koordinator, to je poveznica između projektnih timova i kontrola građevinsko/arhitektonskih projekata. Također radimo 3D skeniranja postojećih objekata i izradu modela za studije izvodljivosti. Ljeti ima posla koliko ti duša poželi, zimi tako razvlačimo i presipamo iz šupljeg u prazno da kao nešto radimo. Zimi 'kradem' projekte od 'građevinara' da se zanimam nečime."Poduzetnici su požalili što rade za sebeJedan poduzetnik je požalio što radi za sebe: "Eh, što nisam otišao u neku firmu, već radim za poduzetnički (da ne kažem freelancerski) kruh."Na to mu je 'neradnik' iz opisa odgovorio: "Imao sam neku firmicu, shvatio da je to rad od jutra do sutra i digao ruke. Tražio sam uvijek firme gdje se manje radi, a daju dobru plaću. Sad sam zeznuo sam sebe s izborom firme jer se ovdje rijetko kad ima nešto za raditi. Čak sam se i ja smorio od ovoga. Kad uleti neki projekt sa strane, privatno, odradim to i tako. Ne mogu vjerovati što ću reći, ali trebalo bi malo pojačati tempo, ovo je smor teški."I drugi bi takav posaoNeki su mu rekli da bi i oni takav posao: "Prijatelju ubaci me kod tebe kao nekog stažista, druga sam godina programiranja, a Norveška mi je savršena. Možemo lijepo raditi zajedno, zezati se, igrati pikado, stolni tenis, je li može?""Je... ti ovaj rad za strani startup, iako je 6000 eura neto, ali moram raditi cijelo radno vrijeme. Baš bi mi odgovaralo jedno 3 mjeseca klupe u nekom outsourcingu", komentirao je jedan muškarac.Neki neumorno rade: "Nikako brate. Nije mi dozvoljeno korištenje telefona na radnom mjestu."Ni drugi ne rade puno na posluOva objava je potaknule mnoge na priznanja da ne rade puno na poslu: "Nedavno sam počela mjeriti vrijeme provedeno radeći i to baš pune koncentracije na zadatke, kad god krenem raditi, pokrenem štopericu i na kraju dana se ispostavi da u nekom prosječnom danu imam posla za oko četiri sata. Ostalo se svodi na neko čekanje odgovora. Ali čini mi se da su napravili studiju gdje je ustanovljeno da je oko 2-3 sata pravi fokus rada optimalan za jedan dan za nekoga tko se bavi mentalno intenzivnim poslom. Tako da se između toga može oprati rublje, spremiti ručak, prošetati, itd. ako si od kuće, a iz ureda nema pomoći.""YouTube, knjige, Telegram, Twitter, Reddit, otprilike tim redoslijedom u odnosu na količinu vremena koje imam za ubijanje u komadu", priznao je svoje navike jedan radnik.Drugi je dodao kako je on iskoristio vrijeme na poslu: "Pročitao sam jednu knjigu od 300 stranica u PDF formatu tako na poslu.""Masturbacija i Reddit. Obično ne spajam to dvoje, ali napravim izuzetak kada hoću probati nešto novo", rekao je još jedan muškarac.Neki su korisno iskoristili vrijeme: "Učim, položila jedan tečaj i spremam drugi. Počela sam učiti i matematiku." OSAM SATI (NE)RADA 

OSAM SATI (NE)RADA

Je li vama dosadno na poslu? Nevjerojatno koliko takvih ima u regiji: 'Napravim nešto malo ujutro, a nakon toga...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Crnogorac Ilija Vlaović počeo je raditi u Općini Mojkovac u prosincu 2022. godine, a samo nakon mjesec dana podnio je zahtjev za raskid ugovora. Pored toga potvrdio je da njegov postupak nije šala, te da je dao otkaz zato što mu poslodavac nije davao radne zadatke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bio je zaposlen na radnom mjestu savjetnika, ali kaže da ne zna za što i čiji savjetnik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zahtjevu za raskid ugovora koji je upućen načelniku općine Majkovac, Vesku Deliću, naveo je da je sklopio ugovor s Općinom preko javnog poziva koji je raspisao Zavod Crne Gore kao stručno osposobljavanje na šest mjeseci.</para><hmn:article id="8fac897e-78cc-11ed-9059-8a1d796e6c08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Crnogorac je naglasio da se na svom radnom mjestu osjećao beskorisno i suvišno, te da mu za mjesec dana nisu našli radni zadatak iako se obraćao nadležnoj osobi za svoj sektor, prenosi Trebinje live. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni apeliraju na ljude u Općini Mojkovac da "ne slijede prethodnu vlast uz podsjećanje da su se svi borili protiv korupcije".</para><hmn:article id="72b1a870-283d-11ed-8356-02a78be36f3a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

I to se dogodilo: Crnogorac dao otkaz u općini jer se osjećao - beskorisno Ilija Vlaović iz Crne Gore dao je otkaz na svom radnom mjestu u općini zato što nije ništa radio i smatrao je da je njegovo radno mjesto nepotrebno Crnogorac Ilija Vlaović počeo je raditi u Općini Mojkovac u prosincu 2022. godine, a samo nakon mjesec dana podnio je zahtjev za raskid ugovora. Pored toga potvrdio je da njegov postupak nije šala, te da je dao otkaz zato što mu poslodavac nije davao radne zadatke.Bio je zaposlen na radnom mjestu savjetnika, ali kaže da ne zna za što i čiji savjetnik. U zahtjevu za raskid ugovora koji je upućen načelniku općine Majkovac, Vesku Deliću, naveo je da je sklopio ugovor s Općinom preko javnog poziva koji je raspisao Zavod Crne Gore kao stručno osposobljavanje na šest mjeseci.Crnogorac je naglasio da se na svom radnom mjestu osjećao beskorisno i suvišno, te da mu za mjesec dana nisu našli radni zadatak iako se obraćao nadležnoj osobi za svoj sektor, prenosi Trebinje live. Oni apeliraju na ljude u Općini Mojkovac da "ne slijede prethodnu vlast uz podsjećanje da su se svi borili protiv korupcije". MA JE LI MOGUĆE? 

MA JE LI MOGUĆE?

I to se dogodilo: Crnogorac dao otkaz u općini jer se osjećao - beskorisno

<para>
"Zovem doktora" mail je adresa koju su otvorili HZZO i Ministarstvo zdravstva na koju pacijenti trebaju slati pritužbe na rad obiteljskih liječnika.</para>
<para>Sada su stigli prvi prigovori, a premda se time želi pomoći pacijentima u osiguravanju prava na zdravstvenu skrb, poruka razočaranih obiteljskih liječnika glasi: "HZZO traži žrtvu za svog nerad". Gotovo 150 pacijenata dnevno obrade u jednoj liječničkoj ordinaciji, a tu su još i mailovi, kao i pacijenti koji trebaju pregled u ordinaciji.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c39994b4-929d-11eb-bf88-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"To su užasne brojke, to su nadljudski napori da bi se odgovorili na poruke, Vibere, Whatsappove. Odgovaram prije i poslije posla, ovisno u kojoj sam smjeni. Moram zanemariti obitelj, kako bi sve stigla i da mogu držati sve pod kontrolom jer nije lako s 2.000 pacijenata", kazala je za <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3937076/stigli-prvi-prigovori-na-obiteljske-lijecnike-no-oni-naglasavaju-da-hzzo-trazi-zrtvu-za-svoj-nerad/">RTL Danas</ulink>
 Davorka Došen Mrak, liječnica obiteljske medicine.</para>
<para>
 <ulink url="https://korona.net.hr/nema-kategorije/dossier-zdravstvo-sto-ceka-sustav-jednom-kada-ova-pandemija-zavrsi/?fbclid=IwAR0QebvH6M5YA0DxFP3iYzbJzPDtlXimI5DvCr8niO11hgr3O-1ItFqpO2Y">DOSSIER ZDRAVSTVO: Što čeka sustav jednom kada ova pandemija završi</ulink>
</para>
<heading2>'Trebamo pomoć u organizaciji posla, a ne stalnu kritiku'</heading2>
<para>
Opseg posla obiteljskih liječnika raste s brojem Covid pozitivnih, a tu su još i dežurstva u Covid ambulantama, hvatanje kontakata i uzimanje briseva. Zbog toga su, navode obiteljski liječnici, razočarani uspostavom e-mail adrese na koju se pacijenti nezadovoljni njihovim radom mogu žaliti HZZO-u.</para>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/embed/video/vijesti/419970/jesu-li-sigurna-i-djelotvorna-potraga-donosi-sve-o-cjepivima-koja-bi-u-hrvatsku-trebala-stici-vec-pocetkom-2021/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>
<para>"Mi smo zgranuti razinom komunikacije, u jeku pandemije, naše pacijente kojima bismo mi trebali biti pomoć, se poziva da nas prijavljuju - strašno. Dolazi gripa, sve druge respiratorne bolesti po zimi su učestalije, očekuje nas i cijepljenje protiv COVID-a to će isto biti delegirano nama, treba nam ohrabrenje i pomoć u organizaciji posla, a ne stalna kritika", rekla je Nataša Ban Toskić, šefica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="252fbb62-b1c6-11eb-b93d-0242ac13001f"/>
<heading2>U jednom danu na mail stiglo 238 pritužbi</heading2>
<para>
Mail za pritužbe u funkciji je 24 sata te je u tom vremenu HZZO zaprimio 238 pritužbi. Od toga je 39 valjanih sa svim potrebnim osobnim podacima te podacima o liječniku. Građani se većinom žale na nemogućnost uspostavljanja kontakta s liječnikom obiteljske medicine kao i na otežanu dostupnost zdravstvene zaštite te na lošu organizaciju rada pojedinih domova zdravlja i ostalih ugovornih ordinacija.</para>
<para>Kontrola je odmah krenula, poručili su. No, među pritužbama ima i pohvala. Tako je Radoslav iz Zagreba komentirao: "Poteškoća bude malo, ali malo sačekaš na telefonu i bez problema dobiješ sve što treba, nikakvih problema nema". Poruka liječnika je da treba smanjiti pritisak administracije i konačno u funkciju staviti e-zdravstvo jer je njih premalo, a opseg posla stalno raste, izvještava RTL Danas.</para>
<para>
 <emphasis>
 Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/ecdc-ima-grozne-projekcije-za-hrvatsku-capak-kaze-da-je-plan-cijepljenja-vec-gotov-ipak-nedostaje-nekoliko-kljucnih-informacija/">OVDJE</ulink>.
 </emphasis>
</para>

'Zgranuti smo tom komunikacijom baš sada, u jeku pandemije' Opseg posla obiteljskih liječnika raste s brojem Covid pozitivnih, a tu su još i dežurstva u Covid ambulantama, hvatanje kontakata i uzimanje briseva 

"Zovem doktora" mail je adresa koju su otvorili HZZO i Ministarstvo zdravstva na koju pacijenti trebaju slati pritužbe na rad obiteljskih liječnika.
Sada su stigli prvi prigovori, a premda se time želi pomoći pacijentima u osiguravanju prava na zdravstvenu skrb, poruka razočaranih obiteljskih liječnika glasi: "HZZO traži žrtvu za svog nerad". Gotovo 150 pacijenata dnevno obrade u jednoj liječničkoj ordinaciji, a tu su još i mailovi, kao i pacijenti koji trebaju pregled u ordinaciji.

   

"To su užasne brojke, to su nadljudski napori da bi se odgovorili na poruke, Vibere, Whatsappove. Odgovaram prije i poslije posla, ovisno u kojoj sam smjeni. Moram zanemariti obitelj, kako bi sve stigla i da mogu držati sve pod kontrolom jer nije lako s 2.000 pacijenata", kazala je za RTL Danas
    Davorka Došen Mrak, liječnica obiteljske medicine.

   DOSSIER ZDRAVSTVO: Što čeka sustav jednom kada ova pandemija završi

'Trebamo pomoć u organizaciji posla, a ne stalnu kritiku'

Opseg posla obiteljskih liječnika raste s brojem Covid pozitivnih, a tu su još i dežurstva u Covid ambulantama, hvatanje kontakata i uzimanje briseva. Zbog toga su, navode obiteljski liječnici, razočarani uspostavom e-mail adrese na koju se pacijenti nezadovoljni njihovim radom mogu žaliti HZZO-u.

   
      
   

"Mi smo zgranuti razinom komunikacije, u jeku pandemije, naše pacijente kojima bismo mi trebali biti pomoć, se poziva da nas prijavljuju - strašno. Dolazi gripa, sve druge respiratorne bolesti po zimi su učestalije, očekuje nas i cijepljenje protiv COVID-a to će isto biti delegirano nama, treba nam ohrabrenje i pomoć u organizaciji posla, a ne stalna kritika", rekla je Nataša Ban Toskić, šefica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.


U jednom danu na mail stiglo 238 pritužbi

Mail za pritužbe u funkciji je 24 sata te je u tom vremenu HZZO zaprimio 238 pritužbi. Od toga je 39 valjanih sa svim potrebnim osobnim podacima te podacima o liječniku. Građani se većinom žale na nemogućnost uspostavljanja kontakta s liječnikom obiteljske medicine kao i na otežanu dostupnost zdravstvene zaštite te na lošu organizaciju rada pojedinih domova zdravlja i ostalih ugovornih ordinacija.
Kontrola je odmah krenula, poručili su. No, među pritužbama ima i pohvala. Tako je Radoslav iz Zagreba komentirao: "Poteškoća bude malo, ali malo sačekaš na telefonu i bez problema dobiješ sve što treba, nikakvih problema nema". Poruka liječnika je da treba smanjiti pritisak administracije i konačno u funkciju staviti e-zdravstvo jer je njih premalo, a opseg posla stalno raste, izvještava RTL Danas.

   
      Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
   
 PACIJENTI ŠALJU BROJNE PRITUŽBE NA OBITELJSKE LIJEČNIKE, A ONI PORUČUJU: 

PACIJENTI ŠALJU BROJNE PRITUŽBE NA OBITELJSKE LIJEČNIKE, A ONI PORUČUJU:

'Zgranuti smo tom komunikacijom baš sada, u jeku pandemije'

<para>
U Hrvatskoj je u proteklih dvadesetak godina stvoren iznimno snažan "kult nerada". Postali smo zemlja u kojoj se ne isplati proizvoditi, ni raditi pa su mnogi, iako omalo grubo rečeno, pribjegli liniji manjeg otpora. Potkrjepljuju to i podaci da imamo veliki broj onih koji su vrlo mladi, a u mirovini su, veliki broj onih na Zavodu za zapošljavanje koji ni ne žele raditi, ali i onih zdravih i sposobnih kojima sustav omogućava socijalnu pomoć na razini radničke plaće, piše <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/303280/1/Sustav-podrzava-nerad-socijala-je-veca-od-place">Glas Slavonije</ulink>.</para>
<para>Kad je riječ o socijalnoj pomoći, primjerice na području Centra za socijalnu skrb Osijek, čak 2300 radno sposobnih osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu. Dodaju li se njima maloljetnici stariji od 15 koji se ne školuju, radno nesposobni i stariji broj se penje na 3477.
</para>
<heading2>Naknade oko 3000 kuna plus besplatne razne usluge</heading2>
<para>
Primjerice, četveročlana obitelj koju čine radno sposobni bračni supružnici s dvoje djece školske dobi mjesečno prima 1600 kuna zajamčene minimalne naknade - po 480 kuna za odraslu osobu i 320 kuna za svako dijete. No, osim toga, svako dijete prima 299 kuna dječjeg doplatka. Od grada ili općine dobivaju i 800 kuna za režijske troškove te bon od 200 kuna za plaćanje struje. Kada se zbroje sve financijske pomoći, to bi na primjeru te obitelji iznosilo 3198 kuna, što je iznos za koji radi vrlo velik broj zaposlenih radnika u poduzećima. Ni to nije sve, primatelji socijalne pomoći imaju besplatan javni prijevoz, djeca im ne moraju plaćati topli obrok u školi, a imaju mogućnost i dobivati pomoć od Caritasa, Crvenog križa ili raznih dobrotvornih udruga.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5afe18c6-b1c9-11eb-852a-0242ac140053"/>
<para>Oko tri tisuće kuna vrte se i iznosi naknada obitelji s 4 radno sposobne osobe, samohranog roditelja s dvoje djece.
</para>
<heading2>Traže se radnici, no neradnici koji ne žele raditi pronađu izlaz</heading2>
<para>
Iako brojni nemaju mogućnost pronalaska posla, brojni ga zbog pristojnih naknada niti ne traže. Neki su među njima, priča načelnik jedne općine nedaleko Osijeka, postali i pravi profesionalci u "vrludanju" zakonskim propisima kako bi izbjegli zapošljavanje. A naši poslodavci u posljednje vrijeme itekako traže radnu snagu. I ne mogu je pronaći.</para>
<para>Predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković također je upoznat s problemom koji, kaže, nije uspjela riješiti niti jedna vlada do sada. On, napominje da bi trebalo napraviti dobru analizu strukture onih koji u svakoj lokalnoj samoupravi primaju potpore i izdvojiti one koji državu i njene građane iskorištavaju. Pritom napominje kako je nekima potrebna i dvostruko veća pomoć, koju ne mogu dobiti zbog onih koji taj sustav zloupotrebljavaju.</para>

Zbog pristojnih socijalnih potpora rijetkima u Hrvatskoj se radi Pogledaju li se iznosi socijalnih naknada u Hrvatskoj i usporede s plaćama teško je ne primijetiti da živimo u sustavu koji podržava nerad. 

U Hrvatskoj je u proteklih dvadesetak godina stvoren iznimno snažan "kult nerada". Postali smo zemlja u kojoj se ne isplati proizvoditi, ni raditi pa su mnogi, iako omalo grubo rečeno, pribjegli liniji manjeg otpora. Potkrjepljuju to i podaci da imamo veliki broj onih koji su vrlo mladi, a u mirovini su, veliki broj onih na Zavodu za zapošljavanje koji ni ne žele raditi, ali i onih zdravih i sposobnih kojima sustav omogućava socijalnu pomoć na razini radničke plaće, piše Glas Slavonije.
Kad je riječ o socijalnoj pomoći, primjerice na području Centra za socijalnu skrb Osijek, čak 2300 radno sposobnih osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu. Dodaju li se njima maloljetnici stariji od 15 koji se ne školuju, radno nesposobni i stariji broj se penje na 3477.

Naknade oko 3000 kuna plus besplatne razne usluge

Primjerice, četveročlana obitelj koju čine radno sposobni bračni supružnici s dvoje djece školske dobi mjesečno prima 1600 kuna zajamčene minimalne naknade - po 480 kuna za odraslu osobu i 320 kuna za svako dijete. No, osim toga, svako dijete prima 299 kuna dječjeg doplatka. Od grada ili općine dobivaju i 800 kuna za režijske troškove te bon od 200 kuna za plaćanje struje. Kada se zbroje sve financijske pomoći, to bi na primjeru te obitelji iznosilo 3198 kuna, što je iznos za koji radi vrlo velik broj zaposlenih radnika u poduzećima. Ni to nije sve, primatelji socijalne pomoći imaju besplatan javni prijevoz, djeca im ne moraju plaćati topli obrok u školi, a imaju mogućnost i dobivati pomoć od Caritasa, Crvenog križa ili raznih dobrotvornih udruga.


Oko tri tisuće kuna vrte se i iznosi naknada obitelji s 4 radno sposobne osobe, samohranog roditelja s dvoje djece.

Traže se radnici, no neradnici koji ne žele raditi pronađu izlaz

Iako brojni nemaju mogućnost pronalaska posla, brojni ga zbog pristojnih naknada niti ne traže. Neki su među njima, priča načelnik jedne općine nedaleko Osijeka, postali i pravi profesionalci u "vrludanju" zakonskim propisima kako bi izbjegli zapošljavanje. A naši poslodavci u posljednje vrijeme itekako traže radnu snagu. I ne mogu je pronaći.
Predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković također je upoznat s problemom koji, kaže, nije uspjela riješiti niti jedna vlada do sada. On, napominje da bi trebalo napraviti dobru analizu strukture onih koji u svakoj lokalnoj samoupravi primaju potpore i izdvojiti one koji državu i njene građane iskorištavaju. Pritom napominje kako je nekima potrebna i dvostruko veća pomoć, koju ne mogu dobiti zbog onih koji taj sustav zloupotrebljavaju. SUSTAV PODRŽAVA NERAD: 

SUSTAV PODRŽAVA NERAD:

Zbog pristojnih socijalnih potpora rijetkima u Hrvatskoj se radi

<para>''Dobro, ja sam rijetko u Saboru, došao sam malo pozdravit ljude i vidit šta se radi. Danas sam navratio, a ubuduće ću vidjeti hoću li dolazit ili ne."</para>
<para>Ova nonšalantna izjava o tome kako će možda dolaziti na posao, a možda i neće, koju je Željko Kerum, bivši splitski gradonačelnik i aktualni zastupnik HGS-a, usput izrekao prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora, odnosno prilikom svog jedinog ovogodišnjeg posjeta radnome mjestu, i dalje mu se ne bi toliko uzimala za zlo da se nije pojavio jedan novi moment, piše <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/258374/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>. Naime, otprije je poznato da je Kerum, otkad je konstituiran Sabor, do njega navratio tek tri puta. Prvi put kad je prisegnuo, potom na komemoraciju pokojnom predsjedniku Borisu Špremu te prošli tjedan, na početku jesenskog zasjedanja.</para>
<heading2>Statistika ne laže</heading2>
<para>
Poznato je i da saborska statistika bilježi kako se nikad nije javio za riječ niti pristupio saborskoj govornici. Iako skandalozno, takvo ponašanje i nije do sada izazivalo toliku javnu sablazan jer se Kerum branio kako ne dolazi u zgradu na Markovu trgu 6, ali isto tako da ništa ne košta porezne obveznike jer ne uzima ni lipe državnog novca - ni saborsku plaću, ni dnevnice, ni putne troškove.</para>
<para>Tako je to i bilo do prosinca 2013. godine, kad je Kerum tiho, bez medijskog znanja, podnio zahtjev da mu se isplaćuje saborska plaća, što se saznalo tek sada. Prema podacima računovodstva Hrvatskog sabora, u zadnjoj platnoj vrećici za kolovoz isplaćeno mu je neto 14.346 kuna, odnosno bruto 25.919 kuna.</para>
<heading2>Nerad platili porezni obveznici</heading2>
<para>
To znači da su nerad Željka Keruma porezni obveznici tijekom zadnjih osam mjeseci platili ravno 207.352 kune (iznos njegovih osam bruto plaća). Pridodamo li tome da je Kerumovoj stranci HGS za rad u ovoj godini iz proračuna odobreno više od 684.000 kuna, od čega na ime mandata Željka Keruma 325.725, dolazimo do cifre od 533.000 kuna koliko su građani platili jedan ovogodišnji Kerumov dolazak na posao!</para>
<para>Kerum takvim ponašanjem nije pljunuo samo u lice građanima, nego i svojim saborskim kolegama koji revno dolaze u parlament, a imaju samo koju kunu više od njega, poput bivšeg ministra financija Slavka Linića, čija je mjesečna plaća tek za sto kuna veća od Kerumove, ili Mirele Holy, koja ima dvije tisuće kuna manju plaću.</para>
<para>Neto plaće zastupnika kreću se od 12.700 kuna do 22.000, odnosno bruto između 22.000 i 39.487 kuna. Ako je zastupnik predsjednik nekog odbora ili izaslanstva, ima i veću plaću. Predsjednik Sabora Josip Leko ima najviši koeficijent, ali na tekući račun više od njega prima Josip Đakić, HDZ-ov zastupnik i šef Hvidre.</para>
<para>Đakić koji je završio srednju školu i po obrazovanju je stručni radnik rudarsko-naftne struke, zahvaljujući braniteljsko-invalidskim poreznim olakšicama mjesečno dobiva 22.778 kuna neto, što je za dvije tisuće kuna više i od plaće premijera Zorana Milanovića i svih ministara u Vladi.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/258374/Default.aspx</para>

Posao iz snova: Dan rada naplatio 533.000 kuna U prosincu 2013. godine, Kerum je tiho, bez medijskog znanja, podnio zahtjev da mu se isplaćuje saborska plaća, što se saznalo tek sada. 
''Dobro, ja sam rijetko u Saboru, došao sam malo pozdravit ljude i vidit šta se radi. Danas sam navratio, a ubuduće ću vidjeti hoću li dolazit ili ne."
Ova nonšalantna izjava o tome kako će možda dolaziti na posao, a možda i neće, koju je Željko Kerum, bivši splitski gradonačelnik i aktualni zastupnik HGS-a, usput izrekao prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora, odnosno prilikom svog jedinog ovogodišnjeg posjeta radnome mjestu, i dalje mu se ne bi toliko uzimala za zlo da se nije pojavio jedan novi moment, piše Slobodna Dalmacija. Naime, otprije je poznato da je Kerum, otkad je konstituiran Sabor, do njega navratio tek tri puta. Prvi put kad je prisegnuo, potom na komemoraciju pokojnom predsjedniku Borisu Špremu te prošli tjedan, na početku jesenskog zasjedanja.
Statistika ne laže

Poznato je i da saborska statistika bilježi kako se nikad nije javio za riječ niti pristupio saborskoj govornici. Iako skandalozno, takvo ponašanje i nije do sada izazivalo toliku javnu sablazan jer se Kerum branio kako ne dolazi u zgradu na Markovu trgu 6, ali isto tako da ništa ne košta porezne obveznike jer ne uzima ni lipe državnog novca - ni saborsku plaću, ni dnevnice, ni putne troškove.
Tako je to i bilo do prosinca 2013. godine, kad je Kerum tiho, bez medijskog znanja, podnio zahtjev da mu se isplaćuje saborska plaća, što se saznalo tek sada. Prema podacima računovodstva Hrvatskog sabora, u zadnjoj platnoj vrećici za kolovoz isplaćeno mu je neto 14.346 kuna, odnosno bruto 25.919 kuna.
Nerad platili porezni obveznici

To znači da su nerad Željka Keruma porezni obveznici tijekom zadnjih osam mjeseci platili ravno 207.352 kune (iznos njegovih osam bruto plaća). Pridodamo li tome da je Kerumovoj stranci HGS za rad u ovoj godini iz proračuna odobreno više od 684.000 kuna, od čega na ime mandata Željka Keruma 325.725, dolazimo do cifre od 533.000 kuna koliko su građani platili jedan ovogodišnji Kerumov dolazak na posao!
Kerum takvim ponašanjem nije pljunuo samo u lice građanima, nego i svojim saborskim kolegama koji revno dolaze u parlament, a imaju samo koju kunu više od njega, poput bivšeg ministra financija Slavka Linića, čija je mjesečna plaća tek za sto kuna veća od Kerumove, ili Mirele Holy, koja ima dvije tisuće kuna manju plaću.
Neto plaće zastupnika kreću se od 12.700 kuna do 22.000, odnosno bruto između 22.000 i 39.487 kuna. Ako je zastupnik predsjednik nekog odbora ili izaslanstva, ima i veću plaću. Predsjednik Sabora Josip Leko ima najviši koeficijent, ali na tekući račun više od njega prima Josip Đakić, HDZ-ov zastupnik i šef Hvidre.
Đakić koji je završio srednju školu i po obrazovanju je stručni radnik rudarsko-naftne struke, zahvaljujući braniteljsko-invalidskim poreznim olakšicama mjesečno dobiva 22.778 kuna neto, što je za dvije tisuće kuna više i od plaće premijera Zorana Milanovića i svih ministara u Vladi.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/258374/Default.aspx 

Posao iz snova: Dan rada naplatio 533.000 kuna

<para>Takvih primjera ima svuda oko nas, a nekako se nadamo da ti sramotni primjerci <emphasis>homo sapiensa</emphasis> izumiru, ali istina je puno surovija.</para>
<para>Pokušavamo se umiriti činjenicom da se vrsta <emphasis>muškošupka</emphasis> pojavljuje samo u zabitima i nerazvijenim krajevima, ali nažalost ni to nije istina. Ako se niste s njima nikad susreli ili nemate pojma o čemu pričamo, donosimo vam kratku, ali dovoljno opisnu galeriju kako biste ih znali prepoznati u svijetu.</para>

Kad su frajeri totalni gadovi i svinje prema ženama to izgleda ovako Muškarci stvarno znaju biti šu**ci i to više no što možete zamisliti. 
Takvih primjera ima svuda oko nas, a nekako se nadamo da ti sramotni primjerci homo sapiensa izumiru, ali istina je puno surovija.
Pokušavamo se umiriti činjenicom da se vrsta muškošupka pojavljuje samo u zabitima i nerazvijenim krajevima, ali nažalost ni to nije istina. Ako se niste s njima nikad susreli ili nemate pojma o čemu pričamo, donosimo vam kratku, ali dovoljno opisnu galeriju kako biste ih znali prepoznati u svijetu. FOTO: 

FOTO:

Kad su frajeri totalni gadovi i svinje prema ženama to izgleda ovako

<para>"Naše djelatnosti uključuju interdisciplinarna istraživanja, komuniciranje znanosti, predavanja, organizaciju skupova... Tim djelatnostima pridonosimo akumulaciji znanja o posljedicama migracija, etničkog razvitka, etničkih odnosa, ali i prenošenju tog znanja - kako drugim znanstvenicima, studentima i akademskoj zajednici, tako i praktičnim djelatnicima, novinarima" - tako se na svojim web stranicama predstavlja Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba.</para>
<heading2>Nema projekata</heading2>
<para>
Na upit novinara <ulink url="http://www.jutarnji.hr/ovo-je-najlosiji-institut-u-hrvatskoj-ravnatelj-instituta-za-migracije---ne-mogu-natjerati-zaposlenike-da-rade-/1170557/">Jutarnjeg lista</ulink> imaju li neka značajna istraživanja o migracijama, budući da im i samo ime govori da se time bave, odgovorili su - nemamo! </para>
<para>Na pitanje jesu li možda dobili neki EU projekt ravnatelj Zlatko Šram kaže da su "2007. imali pet projekata koje su kandidirali preko Nacionalne zaklade za znanost", ali da se "na kraju odustalo od njih" </para>
<para>"Nešto smo kandidirali, ali to vam je jako teško dobiti", kaže ravnatelj koji je na toj poziciji od 2011. </para>
<heading2>Srednja ocjena - 2,35</heading2>
<para>
Institut za migracije i narodnosti najlošiji je od svih javnih instituta u zemlji. To se zna već godinama, ali sada su to utvrdili i međunarodni stručnjaci koji su ocjenjivali rad instituta. Srednja ocjena im je - 2,35.</para>
<para>Čistu jedinicu dobili su iz kategorije međunarodni utjecaj, što znači da su nevidljivi na svjetskoj znanstvenoj sceni. Kvaliteta znanstvenih istraživanja im je mizerna i ocijenjena je s 1,67, a tek nešto bolje, 1,82, vrednovana je upravljačka struktura i organizacija.</para>
<para>I produktivnost im je ispodprosječna (2,83), a jednako su loši i po kvaliteti ljudskih potencijala (2,86).</para>
<heading2>90 posto troši se na plaće</heading2>
<para>
Institut zapošljava 30 djelatnika, 17 znanstvenika, četiri znanstvena novaka, dva stručna suradnika, dvije knjižničarke, pravnicu, tajnicu i troje ljudi u računovodstvu. Godišnji im je proračun 6,7 milijuna, a od toga gotovo 90 posto troši se na plaće, koje iznose 5,9 milijuna kuna u bruto iznosu.</para>
<para>Ostatak troše na hladni pogon, odnosno materijalne troškove. Financiraju se isključivo iz državnog proračuna, dok su im vlastiti prihodi zanemarivi.</para>
<para>Radna atmosfera na institutu već je duže vrijeme narušena. Od javnosti su se skrivali podaci o njihovoj (ne)produktivnosti sve dok u medijima nije izašla priča u kojima su ih prozvali za nerad. Tamošnji znanstvenici, naime, na posao su dolazili samo dva dana u tjednu, radili su ukupno oko tri projekta godišnje, za prosječnu plaću od desetak tisuća kuna.</para>
<para>No, nije ni to bilo sporno, bitno je koliko su produktivni, radili doma, u nekoj drugoj instituciji ili na samom institutu. Međutim, pokazalo se da većina nema ni projekte, ni značajnije radove.</para>
<heading2>Kakva je kvaliteta objavljenog</heading2>
<para>
Prema podacima koje je Jutarnji dobio, u prošloj godini svi zaposlenici imali su samo tri rada u WOS-u (bazi objavljenih članaka u međunarodnim časopisima).</para>
<para>Objavili su tri znanstvene autorske knjige koje donose rezultate istraživanja važnih za nacionalnu ili međunarodnu razinu s uvjerljivim obrazloženjem recenzenata. Od 2008. do 2013. svi djelatnici objavili su ukupno 20 radova u WOS-u, 13 znanstvenih autorskih knjiga, a broj citata u WOS-u za to razdoblje iznosi 56. Broj A2 radova (članci u domaćim časopisima) je 100. Razlog zašto je ovaj institut toliko loš, ravnatelj Zlatko Šram traži u sustavu i smatra da današnji studenti nisu dovoljno školovani za daljni istraživački rad, ali i da ne postoje kriteriji po kojima se mjeri nečija učinkovitost. </para>
<para>"Ravnatelj zapravo ima vezane ruke jer mi ne možemo natjerati zaposlenike da rade kad su općenito kriteriji niski. Ne možete biti u sustavu šest godina, a da ništa ne radite. Stalno upozoravam da treba redefinirati rad instituta i da se treba povezati sa Sveučilištem u Zagrebu. Govorim o novom institutu koji bi zapošljavao mlade znanstvene novake i koji bi radio ono za što je namijenjen. Nikako se ne bi trebalo ići na ukidanje ili spajanje s Pilarom", smatra ravnatelj.</para>

Plaća im 10.000kn, ravnatelj tvrdi da ih ne može natjerati da rade i da nije kriv za to Na Institutu za migracije nemaju nijedan rad koji se bavi migracijama, na posao dolaze sva dana u tjednu za plaću od oko 10.000 kuna, otkaz teško da mogu dobiti. 
"Naše djelatnosti uključuju interdisciplinarna istraživanja, komuniciranje znanosti, predavanja, organizaciju skupova... Tim djelatnostima pridonosimo akumulaciji znanja o posljedicama migracija, etničkog razvitka, etničkih odnosa, ali i prenošenju tog znanja - kako drugim znanstvenicima, studentima i akademskoj zajednici, tako i praktičnim djelatnicima, novinarima" - tako se na svojim web stranicama predstavlja Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba.
Nema projekata

Na upit novinara Jutarnjeg lista imaju li neka značajna istraživanja o migracijama, budući da im i samo ime govori da se time bave, odgovorili su - nemamo! 
Na pitanje jesu li možda dobili neki EU projekt ravnatelj Zlatko Šram kaže da su "2007. imali pet projekata koje su kandidirali preko Nacionalne zaklade za znanost", ali da se "na kraju odustalo od njih" 
"Nešto smo kandidirali, ali to vam je jako teško dobiti", kaže ravnatelj koji je na toj poziciji od 2011.  
Srednja ocjena - 2,35

Institut za migracije i narodnosti najlošiji je od svih javnih instituta u zemlji. To se zna već godinama, ali sada su to utvrdili i međunarodni stručnjaci koji su ocjenjivali rad instituta. Srednja ocjena im je - 2,35.
Čistu jedinicu dobili su iz kategorije međunarodni utjecaj, što znači da su nevidljivi na svjetskoj znanstvenoj sceni. Kvaliteta znanstvenih istraživanja im je mizerna i ocijenjena je s 1,67, a tek nešto bolje, 1,82, vrednovana je upravljačka struktura i organizacija.
I produktivnost im je ispodprosječna (2,83), a jednako su loši i po kvaliteti ljudskih potencijala (2,86).
90 posto troši se na plaće

Institut zapošljava 30 djelatnika, 17 znanstvenika, četiri znanstvena novaka, dva stručna suradnika, dvije knjižničarke, pravnicu, tajnicu i troje ljudi u računovodstvu. Godišnji im je proračun 6,7 milijuna, a od toga gotovo 90 posto troši se na plaće, koje iznose 5,9 milijuna kuna u bruto iznosu.
Ostatak troše na hladni pogon, odnosno materijalne troškove. Financiraju se isključivo iz državnog proračuna, dok su im vlastiti prihodi zanemarivi.
Radna atmosfera na institutu već je duže vrijeme narušena. Od javnosti su se skrivali podaci o njihovoj (ne)produktivnosti sve dok u medijima nije izašla priča u kojima su ih prozvali za nerad. Tamošnji znanstvenici, naime, na posao su dolazili samo dva dana u tjednu, radili su ukupno oko tri projekta godišnje, za prosječnu plaću od desetak tisuća kuna.
No, nije ni to bilo sporno, bitno je koliko su produktivni, radili doma, u nekoj drugoj instituciji ili na samom institutu. Međutim, pokazalo se da većina nema ni projekte, ni značajnije radove.
Kakva je kvaliteta objavljenog

Prema podacima koje je Jutarnji dobio, u prošloj godini svi zaposlenici imali su samo tri rada u WOS-u (bazi objavljenih članaka u međunarodnim časopisima).
Objavili su tri znanstvene autorske knjige koje donose rezultate istraživanja važnih za nacionalnu ili međunarodnu razinu s uvjerljivim obrazloženjem recenzenata. Od 2008. do 2013. svi djelatnici objavili su ukupno 20 radova u WOS-u, 13 znanstvenih autorskih knjiga, a broj citata u WOS-u za to razdoblje iznosi 56. Broj A2 radova (članci u domaćim časopisima) je 100. Razlog zašto je ovaj institut toliko loš, ravnatelj Zlatko Šram traži u sustavu i smatra da današnji studenti nisu dovoljno školovani za daljni istraživački rad, ali i da ne postoje kriteriji po kojima se mjeri nečija učinkovitost. 
"Ravnatelj zapravo ima vezane ruke jer mi ne možemo natjerati zaposlenike da rade kad su općenito kriteriji niski. Ne možete biti u sustavu šest godina, a da ništa ne radite. Stalno upozoravam da treba redefinirati rad instituta i da se treba povezati sa Sveučilištem u Zagrebu. Govorim o novom institutu koji bi zapošljavao mlade znanstvene novake i koji bi radio ono za što je namijenjen. Nikako se ne bi trebalo ići na ukidanje ili spajanje s Pilarom", smatra ravnatelj. 

Plaća im 10.000kn, ravnatelj tvrdi da ih ne može natjerati da rade i da nije kriv za to

<para>Epilog je to slučaja pacijentice oboljele od karcinoma koja je sedam mjeseci čekala nalaz Papa-testa, a nakon čega je HZZO uputio inspekciju u Opću bolnicu Dr. Ivo Pedišić u <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/sisak">Sisku</ulink>.</para>
<para>Nalaz HZZO-a je rigorozan: ravnatelj je obvezan odmah organizirati rad u djelatnosti kliničke citologije u skladu s preuzetim ugovornim obvezana. Zbog kršenja ugovornih obveza izrečena je i mjera opomene.</para>
<para>HZZO je kaznio bolnicu novčanom kaznom od 110.000 kn, tj. umanjenim limitom za jedan posto od 11 milijuna kuna koliko bolnica dobiva mjesečno.</para>
<heading2>Liječnice moraju nadoknaditi štetu bolnici </heading2>
<para>Osim toga, djelatnice koje nisu obavljale svoj posao trebale bi nadoknaditi štetu bolnici. Naime, nalazi koje one nisu očitale slali su se u druge bolnice, što stoji gotovo 200 tisuća kuna, piše <emphasis>
 <ulink url="http://www.jutarnji.hr/zbog-kasnjenja-papa-testova-citologinja-dr--savic-dobila-otkaz--hzzo-je-odredio-kaznu-i-bolnici-od-110-000-kuna-/1090514/">Jutarnji list</ulink>
 </emphasis>.
 
Ravnatelj Damir Pahić potvrdio je da je doktorica dobila otkaz jer nije izvršavala svoje radne obveze, a druga prozivana liječnica za sada nije dobila otkaz.</para>
<para>Kako su u veljači ove obje liječnice otišle na bolovanje, ravnatelj je od HZZO-a kontrolu medicinske opravdanosti njihovih bolovanja jer mu je bilo čudno da su se obje razboljele kada su dobile radni nalog. HZZO mu je odgovorio da su njihova bolovanja medicinski opravdana.</para>
<heading2> Kaos na sisačkoj citologiji </heading2>
<para>Tablice učinka pokazuju primjerice kako je u studenome 2011. godine prva doktorica napravila 64 nalaza opće citologije i pet Papa-testova, druga 83 nalaza opće citologije i 16 nalaza Papa-testova, dok je treća doktorica s Citologije u istom mjesecu napravila 68 nalaza opće citologije i 385 nalaza Papa-testova. </para>
<para>Usporedbe radi, primjerice, u Općoj bolnici Dubrovnik na citologiji rade dvije zaposlenice koje su tijekom godine dana pogledale deset tisuća nalaza. Unatoč tolikom obimu posla, Dubrovčanke svoje nalaze čekaju do 15 dana. </para>
<para>U OB Zadar pacijentice svoje nalaze čekaju maksimalno deset dana. Iako se u Splitu prosječno na nalaze čeka tri mjeseca, tamo se godišnje obradi gotovo 50 tisuća nalaza.</para>

Zbog nerada liječnica dobila otkaz, a bolnica kaznu od 110.000 kuna Djelatnica Citologije sisačke bolnice koja tijekom dva mjeseca nije pregledala niti jedan nalaz Papa-testa dobila je otkaz. 
Epilog je to slučaja pacijentice oboljele od karcinoma koja je sedam mjeseci čekala nalaz Papa-testa, a nakon čega je HZZO uputio inspekciju u Opću bolnicu Dr. Ivo Pedišić u Sisku.
Nalaz HZZO-a je rigorozan: ravnatelj je obvezan odmah organizirati rad u djelatnosti kliničke citologije u skladu s preuzetim ugovornim obvezana. Zbog kršenja ugovornih obveza izrečena je i mjera opomene.
HZZO je kaznio bolnicu novčanom kaznom od 110.000 kn, tj. umanjenim limitom za jedan posto od 11 milijuna kuna koliko bolnica dobiva mjesečno.
Liječnice moraju nadoknaditi štetu bolnici 
Osim toga, djelatnice koje nisu obavljale svoj posao trebale bi nadoknaditi štetu bolnici. Naime, nalazi koje one nisu očitale slali su se u druge bolnice, što stoji gotovo 200 tisuća kuna, piše 
      Jutarnji list
   .
 
Ravnatelj Damir Pahić  potvrdio je da je doktorica dobila otkaz jer nije izvršavala svoje radne obveze, a druga prozivana liječnica za sada nije dobila otkaz.
Kako su u veljači ove obje liječnice otišle na bolovanje, ravnatelj je od HZZO-a kontrolu medicinske opravdanosti njihovih bolovanja jer mu je bilo čudno da su se obje razboljele kada su dobile radni nalog. HZZO mu je odgovorio da su njihova bolovanja medicinski opravdana.
 Kaos na sisačkoj citologiji 
Tablice učinka pokazuju primjerice kako je u studenome 2011. godine prva doktorica napravila 64 nalaza opće citologije i pet Papa-testova, druga 83 nalaza opće citologije i 16 nalaza Papa-testova, dok je treća doktorica s Citologije u istom mjesecu napravila 68 nalaza opće citologije i 385 nalaza Papa-testova. 
Usporedbe radi, primjerice, u Općoj bolnici Dubrovnik na citologiji rade dvije zaposlenice koje su tijekom godine dana pogledale deset tisuća nalaza. Unatoč tolikom obimu posla, Dubrovčanke svoje nalaze čekaju do 15 dana. 
U OB Zadar pacijentice svoje nalaze čekaju maksimalno deset dana. Iako se u Splitu prosječno na nalaze čeka tri mjeseca, tamo se godišnje obradi gotovo 50 tisuća nalaza. 

Zbog nerada liječnica dobila otkaz, a bolnica kaznu od 110.000 kuna

<para>Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zazvučali su prilično šokantno i izazvali sumnju u mit o Grčkoj kao domovini lijenčina. </para>
<para>Ispostavilo se da u Njemačkoj radnik godišnje na poslu provede 1.419 sati, a u Grčkoj čak 2.120 sati, dok od Grka više rade samo Korejci – 2.256 sati. Kako OECD ne prati takva kretanja u Hrvatskoj, posegnuli smo za drugim statistikama. I, gle iznenađenja – specijalizirani servis za obračunavanje plaća i drugih dohodaka koji svojim klijentima, odnosno hrvatskim poslodavcima pruža ovakve podatke, kaže da su Hrvati lani odradili čak 2.080 sati, od čega su na praznike otpala 64 sata.</para>
<para>
Godinu dana ranije radili smo 2.088 sati, a na praznike su otpala 72 sata. Prema računici dostupnoj na stranici www.obracun-placa.com, hrvatski radnici odradili su preko 400 sati više od njemačkih, odnosno 200-tinjak sati više od rumunjskih i nizozemskih.</para>
<heading2>Radni sati tjedno</heading2>
<para>
Prema statistikama Eurofonda, Hrvati na poslu od kojega žive provode više od Europljana, a pogotovo "stare EU", odnosno država EU 15. Naime, U Hrvatskoj je normalno da se radi više od 40 sati tjedno i to za 32,1 posto radnika, dok je u zemljama EU 15 taj postotak tek 21,4 posto, a u EU 27, tj. s novim članicama taj postotak iznosi 24 posto. </para>
<para>Između 30 i 40 sati tjedno radi 62 posto Hrvata, a samo ih 5,8 posto radi ispod 30 sati tjedno. U EU 15 manje od 30 sati radi čak 19,8 posto radnika. Pribroje li se starim članicama EU i nove, taj postotak pada na 18.</para>
<heading2>Rad i nakon radnog vremena</heading2>
<para>
Eurofond je ispitanicima također postavio pitanje morate li i nakon radnog vremena raditi kada vas pozovu? Čak 37,4 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno, što je čak dva puta više od uobičajenog u EU 15, gdje se zaposlenici javljaju svojim poslodavcima u 17,8 posto slučajeva, dok je u EU 27 to nešto češće – 20,7 posto.</para>
<heading2>'Viškovi' i rezanje prava radnika</heading2>
<para>
Zanimljivo je i da je Hrvatska prema broju otkaza u odnosu na vrhunac zaposlenosti prije početka krize pri samom vrhu. Međunarodna organizacija rada svrstala ju je među napredne ekonomije, i to odmah Irske i Španjolske, a po "brzopoteznosti" u dijeljenju otkaza slijedi je Estonija, Grčka i Portugal.</para>
<para>Istovremeno, najviše se ljudi zapošljavalo u Singapuru, Luksemburgu, Israelu, Australiji, ali i europskim zemljama kao što je Malta, Poljska, Švicarska, Švedska te Njemačka, nakon koje tek slijede Tajvan i Kina.</para>
<para>
Zanimljivi su i podaci Eurofonda iz istraživanja provedenog 2010. godine o kretanju plaća. Plaće su smanjene čak 30,2 posto radnika u Hrvatskoj, dok je prosjek EU 15 u toj kriznoj godini bio tek 14 posto, a u čitavoj Europskoj uniji plaće su smanjene za 15,9 posto radnika.</para>

Hrvati su lijeni? Pogana laž! Radimo više od Nijemaca Često slušamo kako smo mi Hrvati lijenčine – premalo radimo, previše se odmaramo, a volimo i zabušavati na poslu, i to sve na štetu poslodavaca koji nas se teška srca odriču. 
Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zazvučali su prilično šokantno i izazvali sumnju u mit o Grčkoj kao domovini lijenčina. 
Ispostavilo se da u Njemačkoj radnik godišnje na poslu provede 1.419 sati, a u Grčkoj čak 2.120 sati, dok od Grka više rade samo Korejci – 2.256 sati. Kako OECD ne prati takva kretanja u Hrvatskoj, posegnuli smo za drugim statistikama. I, gle iznenađenja – specijalizirani servis za obračunavanje plaća i drugih dohodaka koji svojim klijentima, odnosno hrvatskim poslodavcima pruža ovakve podatke, kaže da su Hrvati lani odradili čak 2.080 sati, od čega su na praznike otpala 64 sata.

Godinu dana ranije radili smo 2.088 sati, a na praznike su otpala 72 sata. Prema računici dostupnoj na stranici www.obracun-placa.com, hrvatski radnici odradili su preko 400 sati više od njemačkih, odnosno 200-tinjak sati više od rumunjskih i nizozemskih.
Radni sati tjedno

Prema statistikama Eurofonda, Hrvati na poslu od kojega žive provode više od Europljana, a pogotovo "stare EU", odnosno država EU 15. Naime, U Hrvatskoj je normalno da se radi više od 40 sati tjedno i to za 32,1 posto radnika, dok je u zemljama EU 15 taj postotak tek 21,4 posto, a u EU 27, tj. s novim članicama taj postotak iznosi 24 posto. 
Između 30 i 40 sati tjedno radi 62 posto Hrvata, a samo ih 5,8 posto radi ispod 30 sati tjedno. U EU 15 manje od 30 sati radi čak 19,8 posto radnika. Pribroje li se starim članicama EU i nove, taj postotak pada na 18.
Rad i nakon radnog vremena

Eurofond je ispitanicima također postavio pitanje  morate li i nakon radnog vremena raditi kada vas pozovu? Čak 37,4 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno, što je čak dva puta više od uobičajenog u EU 15, gdje se zaposlenici javljaju svojim poslodavcima u 17,8 posto slučajeva, dok je u EU 27 to nešto češće – 20,7 posto.
'Viškovi' i rezanje prava radnika

Zanimljivo je i da je Hrvatska prema broju otkaza u odnosu na vrhunac zaposlenosti prije početka krize pri samom vrhu. Međunarodna organizacija rada svrstala ju je među napredne ekonomije, i to odmah Irske i Španjolske, a po "brzopoteznosti" u dijeljenju otkaza slijedi je Estonija, Grčka i Portugal.
Istovremeno, najviše se ljudi zapošljavalo u Singapuru, Luksemburgu, Israelu, Australiji, ali i europskim zemljama kao što je Malta, Poljska, Švicarska, Švedska te Njemačka, nakon koje tek slijede Tajvan i Kina.

Zanimljivi su i podaci Eurofonda iz istraživanja provedenog 2010. godine o kretanju plaća. Plaće su smanjene čak 30,2 posto radnika u Hrvatskoj, dok je prosjek EU 15 u toj kriznoj godini bio tek 14 posto, a u čitavoj Europskoj uniji plaće su smanjene za 15,9 posto radnika. 

Hrvati su lijeni? Pogana laž! Radimo više od Nijemaca

<para>Prijava je doduše bilo 791, no u 750 slučajeva je na kraju postupak odbačen, izrečena je opomena ili određena neka novčana kazna, piše <ulink url="http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/u-deset-godina-otkaz-zbog-nerada-dobilo-je-40-drzavnih-sluzbenika">
 <emphasis>Globus</emphasis>
 </ulink>. </para>
<para>Naime, praksa pokazuje kako su suci gotovo uvijek na strani državnih službenika, kojima je vrlo teško dokazati da su uistinu nesavjesno obavljali svoje dužnosti. </para>
<heading2>U 2011. godini otkaz nije dobio niti jedan službenik!</heading2>
<para>
Problem predstavlja i činjenica da čak i onda kada je optuženik nesumnjivo kriv, sud nerado izriče najtežu kaznu prestanka radne službe, a čak i kada to učini, Viši službenički sud u žalbenom procesu žalbu službenika proglasi opravdanom, pa cijeli proces vrati na novo saslušanje. </para>
<para>Prema podacima Ministarstva uprave, 2011. godina je bila najblaža godina dosad te niti jedan jedini državni službenik nije dobio kaznu prestanka radnog odnosa. </para>
<para>Podsjetimo, zbog krize je samo lani u privatnom sektoru bez posla ostalo čak 65 tisuća ljudi.</para>

U 10 godina otkaz ih dobilo samo 40?! Četiri službenička suda u Hrvatskoj, koja se bave stegovnim postupcima protiv državnih službenika, u proteklom desetljeću nisu imala baš previše posla. 
Prijava je doduše bilo 791, no u 750 slučajeva je na kraju postupak odbačen, izrečena je opomena ili određena neka novčana kazna, piše 
      Globus
   . 
Naime, praksa pokazuje kako su suci gotovo uvijek na strani državnih službenika, kojima je vrlo teško dokazati da su uistinu nesavjesno obavljali svoje dužnosti. 
U 2011. godini otkaz nije dobio niti jedan službenik!

Problem predstavlja i činjenica da čak i onda kada je optuženik nesumnjivo kriv, sud nerado izriče najtežu kaznu prestanka radne službe, a čak i kada to učini, Viši službenički sud u žalbenom procesu žalbu službenika proglasi opravdanom, pa cijeli proces vrati na novo saslušanje. 
Prema podacima Ministarstva uprave, 2011. godina je bila najblaža godina dosad te niti jedan jedini državni službenik nije dobio kaznu prestanka radnog odnosa. 
Podsjetimo, zbog krize je samo lani u privatnom sektoru bez posla ostalo čak 65 tisuća ljudi. 

U 10 godina otkaz ih dobilo samo 40?!

<para>Zvonimir je radio kao savjetnik ministra, a nakon otkaza se vratio svojoj struci, u kojoj danas postiže izvanredne rezultate. O poziciji savjetnika za radio <ulink url="http://www.danas.org/content/federacija_bih_vlada_savjetnici/24322529.html">Slobodna Europa</ulink> kaže:
 
"Mogu reći da je tu bio ogroman broj putovanja, hodanja, mlaćenja praznih slama po svijetu. To je strašno. Išlo se u Kinu i Japan, ali se tamo ništa nije radilo. Ako neko sebi želi razvijati karijeru ili nešto naučiti, to je nemoguće. Ništa konkretno se ne radi. Ti šutiš, jedeš, piješ, hodaš, računaš dnevnice. I dalje samo jedeš, piješ, hodaš i računaš dnevnice", priča Zvonimir. </para>
<para>Gotovo je nemoguće provjeriti koliko pojedina ministarstva u BiH imaju savjetnika jer sami ministri određuju broj i biraju kadar.
 
Federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivanković tako se javno pohvalio s čak 10 zaposlenih savjetnika, dok su mediji prenijeli da je Desnica Radivojević, ministar prostornog uređenja, nedavno zaposlio osmog.
 
Posebne osude dolaze zbog činjenice da se među novoimenovanim kadrovima koji su poznati javnosti nalazi više stranački podobnih nego stručnih ljudi, često i članova obitelji.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201102040166006
arti-201004200331006
arti-201104290457006</para>

Odrekao se plaće od 5.000 eura jer mu je bilo dosadno! Mladi Zvonimir predstavlja 'malo čudo' u svakodnevici Bosne i Hercegovine. Naime, nakon što je na mjestu savjetnika jednog federalnog ministarstva za dva mjeseca 'rada' dobio gotovo 10. 
Zvonimir je radio kao savjetnik ministra, a nakon otkaza se vratio svojoj struci, u kojoj danas postiže izvanredne rezultate. O poziciji savjetnika za radio Slobodna Europa kaže:
 
"Mogu reći da je tu bio ogroman broj putovanja, hodanja, mlaćenja praznih slama po svijetu. To je strašno. Išlo se u Kinu i Japan, ali se tamo ništa nije radilo. Ako neko sebi želi razvijati karijeru  ili nešto naučiti, to je nemoguće. Ništa konkretno se ne radi. Ti šutiš, jedeš, piješ, hodaš, računaš dnevnice. I dalje samo  jedeš, piješ, hodaš i računaš dnevnice", priča Zvonimir. 
Gotovo je nemoguće provjeriti koliko pojedina ministarstva u BiH imaju savjetnika jer sami ministri određuju broj i biraju kadar.
 
Federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivanković tako se javno pohvalio s čak 10 zaposlenih savjetnika, dok su mediji prenijeli da je Desnica Radivojević, ministar prostornog uređenja, nedavno zaposlio osmog.
 
Posebne osude dolaze zbog činjenice da se među novoimenovanim kadrovima koji su poznati javnosti nalazi više stranački podobnih nego stručnih ljudi, često i članova obitelji.
Vezani članci:

arti-201102040166006
arti-201004200331006
arti-201104290457006 

Odrekao se plaće od 5.000 eura jer mu je bilo dosadno!

<para>
 <emphasis>Business Insider</emphasis> otkrio je kako čak 73 posto radnika najmanje sat vremena provedu na poslu i ne rade ništa. Ali je otkrio čime se bave dok ne obavljaju posao i što počesto skrivaju od šefova. </para>
<para>Čak 49 posto njih vrijeme ubija rješavajući privatne stvari, svega 1 posto manje radnika surfa po internetu, 33 posto razgovara s kolegama, a 15 posto odlazi na duge ručkove. </para>
<para>Puno vremena nekima odlazi i na rad koji bi se mogao izbjeći, primjerice ispravljanje grešaka koje su kolege počinile (42 posto), odlaženje na nepotrebne maratonske sastanke (42 posto) i obavljanje administrativnog posla (33 posto). </para>
<para>Provjeravanje e-maila nekima "pojede" do 50 posto radnog vremena. </para>
<heading2>Do podne još nekako, poslije 'nikako'</heading2>
<para>
Najefektivnije radnici rade od 9 ujutro do podne, a potom sve ide nizbrdo. </para>
<para>Facebook na wc-u provjerava 54 posto žena i 46 posto muškaraca. Dnevno Facebook provjerava 77 posto radnika koji mu imaju pristup. </para>
<para>Prema rezultatima jedne studije pokazala je da 27 posto radnika gleda sadržaje za odrasle u uredu te da je većina pornografskih sadržaja s interneta skinuta za radnog vremena. </para>
<para>Ako radnici nisu za svojim radnim mjestom, velika je mogućnost da su otišli po "još kave". Prosječan radnik pije tri šalice kave na dan, piše Business.hr. </para>
<para>Mlađi ili novi zaposlenici na poslu ostaju dokasno samo zato što od njih to očekuju nadređeni, a ne da bi nešto radili.</para>

Koji su najbolji načini za zabušavanje na poslu? Osam sati, pa i duže ostati skoncentriran na posao teško je, pa mnogi radnici kako bi odmorili na svom radnom mjestu pokušavaju barem na kratko pronaći razonodu. Evo čime se najčešće bave...  

   Business Insider otkrio je kako čak 73 posto radnika najmanje sat vremena provedu na poslu i ne rade ništa. Ali je otkrio čime se bave dok ne obavljaju posao i što počesto skrivaju od šefova. 
Čak 49 posto njih vrijeme ubija rješavajući privatne stvari, svega 1 posto manje radnika surfa po internetu, 33 posto razgovara s kolegama, a 15 posto odlazi na duge ručkove. 
Puno vremena nekima odlazi i na rad koji bi se mogao izbjeći, primjerice ispravljanje grešaka koje su kolege počinile (42 posto), odlaženje na nepotrebne maratonske sastanke (42 posto) i obavljanje administrativnog posla (33 posto). 
Provjeravanje e-maila nekima "pojede" do 50 posto radnog vremena. 
Do podne još nekako, poslije 'nikako'

Najefektivnije radnici rade od 9 ujutro do podne, a potom sve ide nizbrdo. 
Facebook na wc-u provjerava 54 posto žena i 46 posto muškaraca. Dnevno Facebook provjerava 77 posto radnika koji mu imaju pristup. 
Prema rezultatima jedne studije pokazala je da 27 posto radnika gleda sadržaje za odrasle u uredu te da je većina pornografskih sadržaja s interneta skinuta za radnog vremena. 
Ako radnici nisu za svojim radnim mjestom, velika je mogućnost da su otišli po "još kave". Prosječan radnik pije tri šalice kave na dan, piše Business.hr. 
Mlađi ili novi zaposlenici na poslu ostaju dokasno samo zato što od njih to očekuju nadređeni, a ne da bi nešto radili. 

Koji su najbolji načini za zabušavanje na poslu?

<para>Ova zabrinuta majka s Floride odlučila je doskočiti neradu svojeg sina koji je htio odustati od rješavanja testa sličnog državnoj maturi.</para>
<para>On je procijenio da se trud ne isplati i odustao, a majka mu je odlučila pokazati što je alternativa i izbacila ga na ulicu. Dobro, nije ga doslovno izbacila, ali dala mu je znak u ruke i prisilila ga da stoji uz prometnicu i, poput beskućnika, natpisom prepriča tužnu priču koja ga je dovela na cestu.</para>
<para>Za razliku od roditelja koji odustaju od svoje djece, ova majka se ne da, pa je uz njega čak i na ulici. Smatra da je ovo jedini način da njezin sin dođe k sebi.</para>
<para>Brižna majka kaže: 'Znam da se trenutačno vjerojatno činim najgorim roditeljem na svijetu, ali mislim da je ovo dugoročno za njegovo dobro i da će mi jednog dana biti zahvalan.'</para>
<para>S obzirom da još ne postoje studije koje će nam reći je li ova odgojna metoda djelotvorna, preostaje nam samo da vam prenesemo video i pitamo što mislite o ovakvom načinu suočavanja s lijenom djecom?</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/txGRlOj8zFI"/>
<para>
 Još o klincima:
arti-201102180416006
arti-201011020571006
arti-201102040459006
arti-201011160435006
arti-201101210402006</para>

Djeco, ovo se dogodi kada ne želite učiti! Roditelji i učitelji se dolaskom svake nove generacije čude kako su mladi sve neodgojeniji, bezobrazniji i ljeniji. 
Ova zabrinuta majka s Floride odlučila je doskočiti neradu svojeg sina koji je htio odustati od rješavanja testa sličnog državnoj maturi.
On je procijenio da se trud ne isplati i odustao, a majka mu je odlučila pokazati što je alternativa i izbacila ga na ulicu. Dobro, nije ga doslovno izbacila, ali dala mu je znak u ruke i prisilila ga da stoji uz prometnicu i, poput beskućnika, natpisom prepriča tužnu priču koja ga je dovela na cestu.
Za razliku od roditelja koji odustaju od svoje djece, ova majka se ne da, pa je uz njega čak i na ulici. Smatra da je ovo jedini način da njezin sin dođe k sebi.
Brižna majka kaže: 'Znam da se trenutačno vjerojatno činim najgorim roditeljem na svijetu, ali mislim da je ovo dugoročno za njegovo dobro i da će mi jednog dana biti zahvalan.'
S obzirom da još ne postoje studije koje će nam reći je li ova odgojna metoda djelotvorna, preostaje nam samo da vam prenesemo video i pitamo što mislite o ovakvom načinu suočavanja s lijenom djecom?


   Još o klincima:
arti-201102180416006
arti-201011020571006
arti-201102040459006
arti-201011160435006
arti-201101210402006 VIDEO: 

VIDEO:

Djeco, ovo se dogodi kada ne želite učiti!

<para>"Pokazalo se da se najmanje radi u administraciji na jugu i istoku Srbije. Mi smo imali pritužbe da se tamo šalteri zatvaraju i po dva sata prije kraja radnog vremena. Razlozi su razni, a čest slučaj je da radnici po općinama i državnim službama imaju poljoprivredna imanja, pa ranije bježe s posla da bi išli na njive. U javnom sektoru je broj bolovanja i dozvoljenih izlazaka sa posla duplo veći nego u privatnom. U državnim ustanovama ne postoji disciplina, svi čine usluge jedni drugima i pokrivaju se. Produktivnost u javnom sektoru je velika jedino u najvećim kompanijama, kao što je 'Telekom', gdje se ponekad više radi nego i u privatnim firmama", kazao je Dragoljub Rajić iz Srpske unije poslodavaca komentirajući rezultate istraživanja radišnosti u Srbiji.</para>
<para>arti-201008030231006Unija navodi kako zaposleni u Srbiji na poslu rade uvjerljivo najmanje u usporedbi s radnicima bilo koje od zemalja Europske unije. Dok je europski prosjek tjedno 39,5 efektivnih radnih sati, u Srbiji on iznosi samo 30 sati i 25 minuta, prenosi srpski <emphasis>Press</emphasis>.</para>
<para>arti-201007290093006Prema nekim istraživanjima u privatnim kompanijama se efektivno radi sedam sati i 15 minuta dnevno, dok se na istim radnim mjestima u javnom sektoru radi samo tri sata i 40 minuta", prisnažuje Rajić. Ističe i kako postoji jaz u plaćama u odnosu javnog i privatnog sektora.</para>
<para>"Za građevinske poslove kod privatnika je plaća 26.000 (oko 1.770 kuna), a u državnoj firmi oko 40.000 dinara (oko 2.720 kuna)", navodi Rajić.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201008030231006
arti-201007290093006
arti-201007200360006</para>

Srbi su najveći neradnici u Europi Europski je prosjek da se efektivno radi 39,5 sati tjedno, a Srbi rade čak 9 sati manje! 
"Pokazalo se da se najmanje radi u administraciji na jugu i istoku Srbije. Mi smo imali pritužbe da se tamo šalteri zatvaraju i po dva sata prije kraja radnog vremena. Razlozi su razni, a čest slučaj je da radnici po općinama i državnim službama imaju poljoprivredna imanja, pa ranije bježe s posla da bi išli na njive. U javnom sektoru je broj bolovanja i dozvoljenih izlazaka sa posla duplo veći nego u privatnom. U državnim ustanovama ne postoji disciplina, svi čine usluge jedni drugima i pokrivaju se. Produktivnost u javnom sektoru je velika jedino u najvećim kompanijama, kao što je 'Telekom', gdje se ponekad više radi nego i u privatnim firmama", kazao je Dragoljub Rajić iz Srpske unije poslodavaca komentirajući rezultate istraživanja radišnosti u Srbiji.
arti-201008030231006Unija navodi kako zaposleni u Srbiji na poslu rade uvjerljivo najmanje u usporedbi s radnicima bilo koje od zemalja Europske unije. Dok je europski prosjek tjedno 39,5 efektivnih radnih sati, u  Srbiji on iznosi samo 30 sati i 25 minuta, prenosi srpski Press.
arti-201007290093006Prema nekim istraživanjima u privatnim kompanijama se efektivno radi sedam sati i 15 minuta dnevno, dok se na istim radnim mjestima u javnom sektoru radi samo tri sata i 40 minuta", prisnažuje Rajić. Ističe i kako postoji jaz u plaćama u odnosu javnog i privatnog sektora.
"Za građevinske poslove kod privatnika je plaća 26.000 (oko 1.770 kuna), a u državnoj firmi oko 40.000 dinara (oko 2.720 kuna)", navodi Rajić.
Prethodni članci:

arti-201008030231006
arti-201007290093006
arti-201007200360006 

Srbi su najveći neradnici u Europi

<para> 
SideTracker napravili su studenti iz Kopenhagena. Ovaj stroj vizualno prikazuje vaše odugovlačenje ili dangubljenje, prenosi <emphasis>Sarajevo-x.com</emphasis>.</para>
<para>"Ova naprava vas snima dok radite u kući bilježeći vaše kretanje po prostorijama. Senzori su smješteni u prostoru koji sami odaberete, naprimjer na radnom stolu ili u kuhinji. Na taj način možete pratiti svoju efikasnost u određenom vremenu."</para>
<para>Mali trokutasti senzori koji su zaduženi za mjerenje vaše prisutnosti i smješteni u radnom prostoru prenose vaše pokrete na SideTracker, koji je izgrađen korištenjem dijelova iz starog printera i gramofona.</para>
<para>Iako je SideTracker samo koncept, postoji veći broj alata za praćenje produktivnosti radnika. Jedna tvrtka je razvila brzinomjer koji se može instalirati na mobitel s ciljem praćenja aktivnosti radnika, prenosi <emphasis>Sarajevo-x.com</emphasis>.</para>

Osmišljen stroj koji detektira zabušante Koliko vremena provedete buljeći u prazno ili češkajući se po glavi? Teško vam se pokrenuti i kod kuće i na poslu? 
 
SideTracker napravili su studenti iz Kopenhagena. Ovaj stroj vizualno prikazuje vaše odugovlačenje ili dangubljenje, prenosi Sarajevo-x.com.
"Ova naprava vas snima dok radite u kući bilježeći vaše kretanje po prostorijama. Senzori su smješteni u prostoru koji sami odaberete, naprimjer na radnom stolu ili u kuhinji. Na taj način možete pratiti svoju efikasnost u određenom vremenu."
Mali trokutasti senzori koji su zaduženi za mjerenje vaše prisutnosti i smješteni u radnom prostoru prenose vaše pokrete na SideTracker, koji je izgrađen korištenjem dijelova iz starog printera i gramofona.
Iako je SideTracker samo koncept, postoji veći broj alata za praćenje produktivnosti radnika. Jedna tvrtka je razvila brzinomjer koji se može instalirati na mobitel s ciljem praćenja aktivnosti radnika, prenosi Sarajevo-x.com. 

Osmišljen stroj koji detektira zabušante

<para> 
Studija je provedena na 5000 ljudi i istraživači su tražili imena onih koji najčešće nazovu u ured i jave da su bolesni kako ne bi trebali doći na posao.</para>
<para>Istraživanje je pokazalo da o bolesti najčešće lažu muškarci čije je osobno ime Andy i žene imenom Sarah, slijede ih Steve, Becky, Paul i Anne.</para>
<para>Ista je studija pokazala da je prosječni britanski zaposlenik prošle godine zbog bolesti tri dana izostao s posla, s tima da je dva od ta tri dana bio dobro.</para>
<para>Isprike u stilu ''auto mi neće upaliti'' ili ''dijete mi je bolesno'' su najčešće, no ima i onih maštovitijih. Jedna je žena tako tvrdila da joj je pas progutao ključeve od auta, dok je djelatnik u call-centru bio iskren i javio šefu da je još uvijek previše pijan da bi išta radio.</para>
<para>''Svi mi koristimo provjerene izlike, kao što su trovanje hranom, migrene ili suho grlo kako bismo izbjegli posao i proveli miran, lijeni dan u krevetu'', kaže glasnogovornica Vive koja je provela istraživanje.</para>
<para>''Ovaj način izbjegavanja posla je dosta uobičajen, no svi smo šokirani koliko su neki ljudi spremni daleko ići kako bi dobili par slobodnih dana ili stvorili iluziju da je njihova mala laž zapravo istinita.''</para>

Čak i ime otkriva neradnike Istraživanje provedeno među Britancima pokazalo je da su zaposlenici Andy i Sarah najveći zabušanti i da najčešće izbjegavaju svoje radne obaveze te smišljaju izlike za ostanak  u krevetu. 
 
Studija je provedena na 5000  ljudi i istraživači su tražili imena onih koji najčešće nazovu u ured i jave da su bolesni kako ne bi trebali doći na posao.
Istraživanje je pokazalo da o bolesti najčešće lažu muškarci čije je osobno ime Andy i žene imenom Sarah, slijede ih Steve, Becky, Paul i Anne.
Ista je studija pokazala da je prosječni britanski zaposlenik prošle godine zbog bolesti tri dana izostao s posla, s tima da je dva od ta tri dana bio dobro.
Isprike u stilu ''auto mi neće upaliti'' ili ''dijete mi je bolesno'' su najčešće, no ima i onih maštovitijih. Jedna je žena tako tvrdila da joj je pas progutao ključeve od auta, dok je djelatnik u call-centru bio iskren i javio šefu da je još uvijek previše pijan da bi išta radio.
''Svi mi koristimo provjerene izlike, kao što su trovanje hranom, migrene ili suho grlo kako bismo izbjegli posao i proveli miran, lijeni dan u krevetu'', kaže glasnogovornica Vive koja je provela istraživanje.
''Ovaj način izbjegavanja posla je dosta uobičajen, no svi smo šokirani koliko su neki ljudi spremni daleko ići kako bi dobili par slobodnih dana ili stvorili iluziju da je njihova mala laž zapravo istinita.'' 

Čak i ime otkriva neradnike

Postroll

Preroll

Srbi pokrenuli raspravu o neradu na poslu

dosadan posao.jpg

Članak

Magazin.hr

I to se dogodilo: Crnogorac dao otkaz u općini jer se osjećao beskorisno

shutterstock_1811826328.jpg

Životne ispovijesti

PACIJENTI ŠALJU BROJNE PRITUŽBE NA OBITELJSKE LIJEČNIKE, A ONI PORUČUJU: 'Zgranuti smo tom komunikacijom baš sada, u jeku pandemije'

<para>15.03.2018., Zagreb - Cekaonica u ambulanti.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL</para>

#nerad

Je li vama dosadno na poslu? Nevjerojatno koliko takvih ima u regiji: 'Napravim nešto malo ujutro, a nakon toga...'

Je li vama dosadno na poslu? Nevjerojatno koliko takvih ima u regiji: 'Napravim nešto malo ujutro, a nakon toga...'

I to se dogodilo: Crnogorac dao otkaz u općini jer se osjećao - beskorisno

I to se dogodilo: Crnogorac dao otkaz u općini jer se osjećao - beskorisno

'Zgranuti smo tom komunikacijom baš sada, u jeku pandemije'

'Zgranuti smo tom komunikacijom baš sada, u jeku pandemije'

Zbog pristojnih socijalnih potpora rijetkima u Hrvatskoj se radi

Zbog pristojnih socijalnih potpora rijetkima u Hrvatskoj se radi

Posao iz snova: Dan rada naplatio 533.000 kuna

Posao iz snova: Dan rada naplatio 533.000 kuna

Kad su frajeri totalni gadovi i svinje prema ženama to izgleda ovako

Kad su frajeri totalni gadovi i svinje prema ženama to izgleda ovako

Plaća im 10.000kn, ravnatelj tvrdi da ih ne može natjerati da rade i da nije kriv za to

Plaća im 10.000kn, ravnatelj tvrdi da ih ne može natjerati da rade i da nije kriv za to

Zbog nerada liječnica dobila otkaz, a bolnica kaznu od 110.000 kuna

Zbog nerada liječnica dobila otkaz, a bolnica kaznu od 110.000 kuna

Hrvati su lijeni? Pogana laž! Radimo više od Nijemaca

Hrvati su lijeni? Pogana laž! Radimo više od Nijemaca

U 10 godina otkaz ih dobilo samo 40?!

U 10 godina otkaz ih dobilo samo 40?!

Odrekao se plaće od 5.000 eura jer mu je bilo dosadno!

Odrekao se plaće od 5.000 eura jer mu je bilo dosadno!

Koji su najbolji načini za zabušavanje na poslu?

Koji su najbolji načini za zabušavanje na poslu?

Djeco, ovo se dogodi kada ne želite učiti!

Djeco, ovo se dogodi kada ne želite učiti!

Srbi su najveći neradnici u Europi

Srbi su najveći neradnici u Europi

Osmišljen stroj koji detektira zabušante

Osmišljen stroj koji detektira zabušante

Čak i ime otkriva neradnike

Čak i ime otkriva neradnike