Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zazvučali su prilično šokantno i izazvali sumnju u mit o Grčkoj kao domovini lijenčina.
Ispostavilo se da u Njemačkoj radnik godišnje na poslu provede 1.419 sati, a u Grčkoj čak 2.120 sati, dok od Grka više rade samo Korejci – 2.256 sati. Kako OECD ne prati takva kretanja u Hrvatskoj, posegnuli smo za drugim statistikama. I, gle iznenađenja – specijalizirani servis za obračunavanje plaća i drugih dohodaka koji svojim klijentima, odnosno hrvatskim poslodavcima pruža ovakve podatke, kaže da su Hrvati lani odradili čak 2.080 sati, od čega su na praznike otpala 64 sata.
Godinu dana ranije radili smo 2.088 sati, a na praznike su otpala 72 sata. Prema računici dostupnoj na stranici www.obracun-placa.com, hrvatski radnici odradili su preko 400 sati više od njemačkih, odnosno 200-tinjak sati više od rumunjskih i nizozemskih.
Radni sati tjedno
Prema statistikama Eurofonda, Hrvati na poslu od kojega žive provode više od Europljana, a pogotovo "stare EU", odnosno država EU 15. Naime, U Hrvatskoj je normalno da se radi više od 40 sati tjedno i to za 32,1 posto radnika, dok je u zemljama EU 15 taj postotak tek 21,4 posto, a u EU 27, tj. s novim članicama taj postotak iznosi 24 posto.
Između 30 i 40 sati tjedno radi 62 posto Hrvata, a samo ih 5,8 posto radi ispod 30 sati tjedno. U EU 15 manje od 30 sati radi čak 19,8 posto radnika. Pribroje li se starim članicama EU i nove, taj postotak pada na 18.
Rad i nakon radnog vremena
Eurofond je ispitanicima također postavio pitanje morate li i nakon radnog vremena raditi kada vas pozovu? Čak 37,4 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno, što je čak dva puta više od uobičajenog u EU 15, gdje se zaposlenici javljaju svojim poslodavcima u 17,8 posto slučajeva, dok je u EU 27 to nešto češće – 20,7 posto.
'Viškovi' i rezanje prava radnika
Zanimljivo je i da je Hrvatska prema broju otkaza u odnosu na vrhunac zaposlenosti prije početka krize pri samom vrhu. Međunarodna organizacija rada svrstala ju je među napredne ekonomije, i to odmah Irske i Španjolske, a po "brzopoteznosti" u dijeljenju otkaza slijedi je Estonija, Grčka i Portugal.
Istovremeno, najviše se ljudi zapošljavalo u Singapuru, Luksemburgu, Israelu, Australiji, ali i europskim zemljama kao što je Malta, Poljska, Švicarska, Švedska te Njemačka, nakon koje tek slijede Tajvan i Kina.
Zanimljivi su i podaci Eurofonda iz istraživanja provedenog 2010. godine o kretanju plaća. Plaće su smanjene čak 30,2 posto radnika u Hrvatskoj, dok je prosjek EU 15 u toj kriznoj godini bio tek 14 posto, a u čitavoj Europskoj uniji plaće su smanjene za 15,9 posto radnika.
