Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Ali divljanje hormona nije samo slučajnost nad kojom nemate kontrolu. Određeno ponašanje utjecat će na to da se hormoni proizvode u manjoj ili većoj mjeri i tako utječu na procese u tijelu. Provjerite ovih devet navika koje mogu utjecati na hormone, pa tako i na vaše psihičko i fizičko zdravlje.</para>
<heading2>Ovisnost o slatkom</heading2>
<para>
Hrana s puno šećera direktno je vezana s debljanjem, a višak kilograma vodi do otpornosti tijela na insulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i tako opskrbljuje stanice energijom. Rezultat je metabički sindrom koji vodi do dijabetesa tipa 2. </para>
<heading2>Stres u kasnim noćnim satima</heading2>
<para>
Normalno, razine hormona stresa kortizola padaju po noći, što pomaže da se smirite i zaspete. Ali ako ste u kasnim noćnim satima tjeskobni ili pod stresom, znači da je koritzol i dalje vrlo aktivan, pa ste previše napeti da biste mogli zaspati.</para>
<heading2>Redoviti napadi nesanice</heading2>
<para>
To je začarani krug - manjak sna povećava razinu kortizola, a kortizol povećava šećer u krvi...To tijelo dovodi u stanje stresa i počinjete žudjeti za slatkim.
 
</para>
<heading2>Ili samo jedna noć lošeg sna</heading2>
<para>
Kada spavate, povećaju se razine hormona povezanog s osjećajem gladi, leptina, koji signalizira tijelu da ne trebate jesti. Međutim, ako se cijelu noć prevrćete i budite, tijelo neće proizvesti dovoljno leptina, pa ćete sljedećeg dana biti gladniji i skloniji debljanju.</para>
<heading2>Poslijepodnevna kava</heading2>
<para>
Kortizol je i ovdje glavni krivac - kofein signalizira tijelu da poveća proizvodnju kortizola, zbog čega ćete vjerojatno osjećati nervozu i definitivno nećete razmišljati o spavanju. Ograničite se na dvije šalice kave na dan i nemojte ih piti nakon 16 sati.</para>
<heading2>Izbjegavate vježbanje</heading2>
<para>
Bez redovite tjelovježbe, tijelo neće proizvesti i otpustiti optimalnu razinu endorfina. To je hormon koji utječe na to da se osjećate pozitivno te da budete na oprezu. Također povoljno utječe na imunološki sustav i povećava razinu spolnih hormona, koji utječu na libido. Što se više krećete, više ćete endorfina proizvesti.</para>
<heading2>Ekstremne dijete</heading2>
<para>
Naglo smanjenje nakupljenih masnoća u tijelu, uslijed ekstremne dijete ili intenzivnog vježbanja, smanjuje razine estrogena u tijelu, što utječe na poremećeni menstrualni ciklus.</para>
<heading2>Na radite kardio vježbe</heading2>
<para>
Vježbe koje održavaju visok ritam rada srca, potiču pad razine hormona grelina, koji stimulira apetit.</para>
<heading2>Umanjujete PMS slatkišima</heading2>
<para>
Šećer nepovoljno utječe na cijeli niz hormona, koji tijekom PMS-a ionako divljaju. Ako ste tijekom PMS-a nervozni ili loše raspoloženi, uz još šećera samo ćete se osjećati gore. Umjesto slatkiša, pokušajte s <ulink url="http://magazin.net.hr/zdravlje/istrazivanja/hranom-pobijedite-pms">hranom koja će umanjiti simptome PMS-a</ulink>.</para>

Naizgled bezazlene navike koje se poigravaju s vašim hormonima Priznajte, svaki put kada se osjećate čudno i izvan kontrole, a ne znate točno zašto, krivnju svalite na hormone. I vjerojatno ste u pravu. 
Ali divljanje hormona nije samo slučajnost nad kojom nemate kontrolu. Određeno ponašanje utjecat će na to da se hormoni proizvode u manjoj ili većoj mjeri i tako utječu na procese u tijelu. Provjerite ovih devet navika koje mogu utjecati na hormone, pa tako i na vaše psihičko i fizičko zdravlje.
Ovisnost o slatkom

Hrana s puno šećera direktno je vezana s debljanjem, a višak kilograma vodi do otpornosti tijela na insulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i tako opskrbljuje stanice energijom. Rezultat je metabički sindrom koji vodi do dijabetesa tipa 2. 
Stres u kasnim noćnim satima

Normalno, razine hormona stresa kortizola padaju po noći, što pomaže da se smirite i zaspete. Ali ako ste u kasnim noćnim satima tjeskobni ili pod stresom, znači da je koritzol i dalje vrlo aktivan, pa ste previše napeti da biste mogli zaspati.
Redoviti napadi nesanice

To je začarani krug - manjak sna povećava razinu kortizola, a kortizol povećava šećer u krvi...To tijelo dovodi u stanje stresa i počinjete žudjeti za slatkim.
 

Ili samo jedna noć lošeg sna

Kada spavate, povećaju se razine hormona povezanog s osjećajem gladi, leptina, koji signalizira tijelu da ne trebate jesti. Međutim, ako se cijelu noć prevrćete i budite, tijelo neće proizvesti dovoljno leptina, pa ćete sljedećeg dana biti gladniji i skloniji debljanju.
Poslijepodnevna kava

Kortizol je i ovdje glavni krivac - kofein signalizira tijelu da poveća proizvodnju kortizola, zbog čega ćete vjerojatno osjećati nervozu i definitivno nećete razmišljati o spavanju. Ograničite se na dvije šalice kave na dan i nemojte ih piti nakon 16 sati.
Izbjegavate vježbanje

Bez redovite tjelovježbe, tijelo neće proizvesti i otpustiti optimalnu razinu endorfina. To je hormon koji utječe na to da se osjećate pozitivno te da budete na oprezu. Također povoljno utječe na imunološki sustav i povećava razinu spolnih hormona, koji utječu na libido. Što se više krećete, više ćete endorfina proizvesti.
Ekstremne dijete

Naglo smanjenje nakupljenih masnoća u tijelu, uslijed ekstremne dijete ili intenzivnog vježbanja, smanjuje razine estrogena u tijelu, što utječe na poremećeni menstrualni ciklus.
Na radite kardio vježbe

Vježbe koje održavaju visok ritam rada srca, potiču pad razine hormona grelina, koji stimulira apetit.
Umanjujete PMS slatkišima

Šećer nepovoljno utječe na cijeli niz hormona, koji tijekom PMS-a ionako divljaju. Ako ste tijekom PMS-a nervozni ili loše raspoloženi, uz još šećera samo ćete se osjećati gore. Umjesto slatkiša, pokušajte s hranom koja će umanjiti simptome PMS-a. 

Naizgled bezazlene navike koje se poigravaju s vašim hormonima

<para> Ovaj put vam, prema znanstvenim istraživanjima, donosimo pet razloga zašto je seks zaslužan za mladolik izgled.</para>
<para>
 1. Tijekom seksa otpušta se endorfin, koji popravlja raspoloženje. Djeluje kao prirodni analgetik, smanjuje tjeskobu i pomaže da lakše zaspite, a sve to pridonosi i tome da izgledate mlađe.</para>
<para>
 2. Tjelovježba poboljšava cirkulaciju, što je dobro za srce. A osim toga, dobra cirkulacija zaslužna je i za dobar ten, a otuda i onaj poseban sjaj nakon seksa.</para>
<para>
 3. Tijekom seksa otpušta se hormon rasta (naziva se i somatotropin), zbog kojeg je koža elastičnija.</para>
<para>
 4. Redoviti seks povećava i razinu estrogena, koji sprečava suhoću kože.</para>
<para>
 5. Seks je zaslužan i za osmijeh na vašem licu. Ponekad je vrlo lako prepoznati koja se osoba seksa, a koja ne. Znanstvenici ovo posljednje nisu dokazali, ali i vi znate da je tako.</para>

Seks itekako utječe na mladolik izgled, a evo i objašnjenja Ako se pitate koja je tajna mladolikog izgleda, a ne priznajete i ne računate razne estetske zahvate, onda je odgovor vrlo jednostavan – seks, i to redoviti seks! 
 Ovaj put vam, prema znanstvenim istraživanjima, donosimo pet razloga zašto je seks zaslužan za mladolik izgled.

   1. Tijekom seksa otpušta se endorfin, koji popravlja raspoloženje. Djeluje kao prirodni analgetik, smanjuje tjeskobu i pomaže da lakše zaspite, a sve to pridonosi i tome da izgledate mlađe.

   2. Tjelovježba poboljšava cirkulaciju, što je dobro za srce. A osim toga, dobra cirkulacija zaslužna je i za dobar ten, a otuda i onaj poseban sjaj nakon seksa.

   3. Tijekom seksa otpušta se hormon rasta (naziva se i somatotropin), zbog kojeg je koža elastičnija.

   4. Redoviti seks povećava i razinu estrogena, koji sprečava suhoću kože.

   5. Seks je zaslužan i za osmijeh na vašem licu. Ponekad je vrlo lako prepoznati koja se osoba seksa, a koja ne. Znanstvenici ovo posljednje nisu dokazali, ali i vi znate da je tako. 

Seks itekako utječe na mladolik izgled, a evo i objašnjenja

<heading2>1. Sunčajte se i spriječite PMS</heading2>
<para>
Čak se i do 75 posto žena bori s PMS-om svaki mjesec, kažu stručnjaci sa Sveučilišta Columbia. 'Ovi predmenstrualni prevrati često se pogoršaju, ili se jave prvi put, što je žena bliže menopauzi', kaže dr. Mary Jane Minkin, MD, profesorica opstetricije i ginekologije na Sveučilištu Yale.</para>
<para>Krivac je prije svega rast i pad spolnog hormona progesterona, što ometa rad mozga i proizvodnju serotonina. Srećom, znanstvenici s Yalea predlažu da svaki dan provedete samo 30 minuta na otvorenom – vježbate, radite u dvorištu ili se samo opuštate na klupi. Simptomi PMS-a, kao što su anksioznost i napetost, prepolovit će se. Ispostavilo se da sunce, tj. ultraljubičasto zračenje stimulira moždane stanice da proizvode serotonin, čak i kad se razine spolnih hormona mahnito mijenjaju.</para>
<heading2>2. Preznojite se i spriječite valunge</heading2>
<para>
Najmanje 85 posto žena bori se s valunzima tijekom menopauze, a neke pogođa i desetak dnevno. Potiče ih pad estrogena jer to utječe na hipotalamus (unutarnji termostat mozga). Temperatura kože zbog toga se podiže za tri do šest stupnjeva! Spas je redovita vježba. Švedska studija pokazala je da žene koje vježbaju otprilike pola sata pet puta tjedno, imaju 67 posto manje problema s valunzima. Zašto? Vježba povećava proizvodnju norepinefrina i epinefrina, hormona mozga koji pomažu u održavanju ravnoteže hipotalamusa, što opet rezultira stabilnom temperaturom kože, čak i kad razina estrogena pada.</para>
<heading2>3. Koristite kukuruzni škrob i smanjite rizik od raka jajnika</heading2>
<para>
Čak 40 posto žena koristi puder za tijelo. Međutim, većina pudera sadrži čestice koje su zapravo slične azbestu. Studije pokazuju da svakodnevno korištenje pudera može povećati rizik od raka jajnika za 18 posto. Kad se puder nanese po genitalijama, kroz vaginu se otvara put do jajnika. Sitne čestice mogu iritirati ove osjetljive organe, te dovesti do kancerogenih promjena.</para>
<para>Ono što je sigurno su puderi koji sadrže kukuruzni škrob. Studije pokazuju da čak i obilno, svakodnevno korištenje kukuruznog škroba nema nikakv utjecaj na rizik od raka jajnika.</para>
<heading2>4. Da biste suzbili bolne menstrualne grčeve, morate tempirati uzimanje tableta protiv bolova</heading2>
<para>
Tablete protiv bolova i upala trebate uzeti prije nego se bol javi. Uzmite ih 48 sati prije nego se oni obično jave, pa ćete gotovo 100 posto uspješnije ublažiti bol nego ako ih uzmete kad grčevi počnu, poručuju stručnjaci s New York University Medical Centera.</para>
<heading2>5. Da biste izbjegli histerektomiju, pokušajte s menstrualnom supresijom</heading2>
<para>
Zabrinuti ste zbog mioma ili jačeg krvarenja? Znanstvenici s Yalea tvrde da kontinuirano uzimanje oralnih kontraceptiva i preskakanje placebo tableta smanjuje izrasline na maternici i usporava menstrualno krvarenje, te pomaže najmanje 80 posto žena s navedenim zdravstvenim problemima da izbjegnu histerektomiju.</para>
<para>Ipak, imajte na umu da samo monofazne kontracepcijske tablete – one s jednakom količinom estrogena i progesterona – uspješno zaustavljaju menstruaciju, kažu istraživači sa Sveučilišta Washingtonu.</para>
<heading2>6. Redoviti doručak spriječit će menstruacijske migrene</heading2>
<para>
Vjerojatnost za bolne migrene je za 71 posto veća za vrijeme menstruacije. Štoviše, menstrualne migrene imaju tendenciju biti tri puta teže nego u drugim danima u mjesecu. Zašto? Razina estrogena pada, pa se moždane arterije češće bolno grče. No, ako se držite rutine (uvijek jedete zdrav doručak, pijete istu količinu kave ili čaja svaki dan, te uredno spavate) možete upola smanjiti rizik od ove brutalne boli, kažu liječnici iz Klinike Cleveland. Dobra rutina stimulira mozak za stalnu proizvodnju endorfina, hormona koji opušta moždane arterije i podiže prag boli tako da grčevi manje bole.</para>
<heading2>7. Umjetnu oplodnju provedite tijekom vikenda</heading2>
<para>
Više od jednog para na njih 10 bori se s neplodnošću, a mnogi se okreću <emphasis>in vitro</emphasis> oplodnji (IVF). Ključni korak u procesu IVF-a ima prenos embrija. Dvogodišnja američka studija pokazala je da su žene dvaput češće zatrudnjele ako su imale ovaj postupak tijekom vikenda. Stopa uspjeha iznosi 30 posto – nacionalni prosjek – kad se embriji prebace u razdoblju od ponedjeljka do četvrtka, a 60 posto ako se ovaj postupak provodi u petak, subotu ili nedjelju', kaže dr. Ronald F. Feinberg. Mogući razlog može bit i taj što su klinike vikendom puno tiše i mirnije.</para>
<heading2>8. Provjerite kalendar pa zakažite Papa-test</heading2>
<para>
Rak grlića maternice sada je gotovo 100 posto izlječiv ako se dijagnosticira rano. Papa-test može uhvatiti sumnjive stanične izmjene i pet godina prije nego što dođe do raka. Da biste bili sigurni da imate točan probir, stručnjaci savjetuju da zakažete Papa-test 12 do 14 dana nakon početka posljednje menstruacije (tada je cervikalne uzorke najlakše ispitati pod mikroskopom i najmanja je vjerojatnost da sadrže ostatke menstrualne krvi). Izbjegavajte vaginalne lijekove, osvježivače, kontracepcijske pjene i gelove, te spolni odnos 72 sata prije testa, upućuju istraživači s Wayne State Universityja u Detroitu.</para>
<heading2>9. Promijenite dijafragmu ako izgubite na težini</heading2>
<para>
Ako se ove zaštitne membrane koriste ispravno, 97 posto su učinkovitije u sprečavanju trudnoće. No, u stvarnom svijetu i tri puta češće zakazuju. 'U mnogim slučajevima problem je debljanje ili gubitak težine od 15 kg ili više, što može promijeniti cerviks dovoljno da dijafragma više ne pristaje', kaže dr. Minkin.</para>
<heading2>10. Pretvorite mobitel u kontracepcijsko pomagalo</heading2>
<para>
Gotovo polovina onih koji uzimaju oralnu kontracepciju ne drže se točnog vremenskog unosa dnevne doze, pa to postaje osnovni uzrok jedne od triju neplaniranih trudnoća! Današnje tablete imaju tako niske razine estrogena da razmak veći od 24 sata između tableta može dopustiti da se dogodi ovulacija, objašnjava dr. Goldstein. Međutim, stručnjaci kažu da će vam mobitel (tako da vas podsjeća da uzmete tabletu u isto vrijeme svaki dan) pomoći da tablete postanu 99,5 posto učinkovite u sprečavanju trudnoće.</para>

Ostanite zdrave slušajući povjerljive savjete ginekologa 
1. Sunčajte se i spriječite PMS

Čak se i do 75 posto žena bori s PMS-om svaki mjesec, kažu stručnjaci sa Sveučilišta Columbia. 'Ovi predmenstrualni prevrati često se pogoršaju, ili se jave prvi put, što je žena bliže menopauzi', kaže dr. Mary Jane Minkin, MD, profesorica opstetricije i ginekologije na Sveučilištu Yale.
Krivac je prije svega rast i pad spolnog hormona progesterona, što ometa rad mozga i proizvodnju serotonina. Srećom, znanstvenici s Yalea predlažu da svaki dan provedete samo 30 minuta na otvorenom – vježbate, radite u dvorištu ili se samo opuštate na klupi. Simptomi PMS-a, kao što su anksioznost i napetost, prepolovit će se. Ispostavilo se da sunce, tj. ultraljubičasto zračenje stimulira moždane stanice da proizvode serotonin, čak i kad se razine spolnih hormona mahnito mijenjaju.
2. Preznojite se i spriječite valunge

Najmanje 85 posto žena bori se s valunzima tijekom menopauze, a neke pogođa i desetak dnevno. Potiče ih pad estrogena jer to utječe na hipotalamus (unutarnji termostat mozga). Temperatura kože zbog toga se podiže za tri do šest stupnjeva! Spas je redovita vježba. Švedska studija pokazala je da žene koje vježbaju otprilike pola sata pet puta tjedno, imaju 67 posto manje problema s valunzima. Zašto? Vježba povećava proizvodnju norepinefrina i epinefrina, hormona mozga koji pomažu u održavanju ravnoteže hipotalamusa, što opet rezultira stabilnom temperaturom kože, čak i kad razina estrogena pada.
3. Koristite kukuruzni škrob i smanjite rizik od raka jajnika

Čak 40 posto žena koristi puder za tijelo. Međutim, većina pudera sadrži čestice koje su zapravo slične azbestu. Studije pokazuju da svakodnevno korištenje pudera može povećati rizik od raka jajnika za 18 posto. Kad se puder nanese po genitalijama, kroz vaginu se otvara put do jajnika. Sitne čestice mogu iritirati ove osjetljive organe, te dovesti do kancerogenih promjena.
Ono što je sigurno su puderi koji sadrže kukuruzni škrob. Studije pokazuju da čak i obilno, svakodnevno korištenje kukuruznog škroba nema nikakv utjecaj na rizik od raka jajnika.
4. Da biste suzbili bolne menstrualne grčeve, morate tempirati uzimanje tableta protiv bolova

Tablete protiv bolova i upala trebate uzeti prije nego se bol javi. Uzmite ih 48 sati prije nego se oni obično jave, pa ćete gotovo 100 posto uspješnije ublažiti bol nego ako ih uzmete kad grčevi počnu, poručuju stručnjaci s New York University Medical Centera.
5. Da biste izbjegli histerektomiju, pokušajte s menstrualnom supresijom

Zabrinuti ste zbog mioma ili jačeg krvarenja? Znanstvenici s Yalea tvrde da kontinuirano uzimanje oralnih kontraceptiva i preskakanje placebo tableta smanjuje izrasline na maternici i usporava menstrualno krvarenje, te pomaže najmanje 80 posto žena s navedenim zdravstvenim problemima da izbjegnu histerektomiju.
Ipak, imajte na umu da samo monofazne kontracepcijske tablete – one s jednakom količinom estrogena i progesterona – uspješno zaustavljaju menstruaciju, kažu istraživači sa Sveučilišta Washingtonu.
6. Redoviti doručak spriječit će menstruacijske migrene

Vjerojatnost za bolne migrene je za 71 posto veća za vrijeme menstruacije. Štoviše, menstrualne migrene imaju tendenciju biti tri puta teže nego u drugim danima u mjesecu. Zašto? Razina estrogena pada, pa se moždane arterije češće bolno grče. No, ako se držite rutine (uvijek jedete zdrav doručak, pijete istu količinu kave ili čaja svaki dan, te uredno spavate) možete upola smanjiti rizik od ove brutalne boli, kažu liječnici iz Klinike Cleveland. Dobra rutina stimulira mozak za stalnu proizvodnju endorfina, hormona koji opušta moždane arterije i podiže prag boli tako da grčevi manje bole.
7. Umjetnu oplodnju provedite tijekom vikenda

Više od jednog para na njih 10 bori se s neplodnošću, a mnogi se okreću in vitro oplodnji (IVF). Ključni korak u procesu IVF-a ima prenos embrija. Dvogodišnja američka studija pokazala je da su žene dvaput češće zatrudnjele ako su imale ovaj postupak tijekom vikenda. Stopa uspjeha iznosi 30 posto – nacionalni prosjek – kad se embriji prebace u razdoblju od ponedjeljka do četvrtka, a 60 posto ako se ovaj postupak provodi u petak, subotu ili nedjelju', kaže dr. Ronald F. Feinberg. Mogući razlog može bit i taj što su klinike vikendom puno tiše i mirnije.
8. Provjerite kalendar pa zakažite Papa-test

Rak grlića maternice sada je gotovo 100 posto izlječiv ako se dijagnosticira rano. Papa-test može uhvatiti sumnjive stanične izmjene i pet godina prije nego što dođe do raka. Da biste bili sigurni da imate točan probir, stručnjaci savjetuju da zakažete Papa-test 12 do 14 dana nakon početka posljednje menstruacije (tada je cervikalne uzorke najlakše ispitati pod mikroskopom i najmanja je vjerojatnost da sadrže ostatke menstrualne krvi). Izbjegavajte vaginalne lijekove, osvježivače, kontracepcijske pjene i gelove, te spolni odnos 72 sata prije testa, upućuju istraživači s Wayne State Universityja u Detroitu.
9. Promijenite dijafragmu ako izgubite na težini

Ako se ove zaštitne membrane koriste ispravno, 97 posto su učinkovitije u sprečavanju trudnoće. No, u stvarnom svijetu i tri puta češće zakazuju. 'U mnogim slučajevima problem je debljanje ili gubitak težine od 15 kg ili više, što može promijeniti cerviks dovoljno da dijafragma više ne pristaje', kaže dr. Minkin.
10. Pretvorite mobitel u kontracepcijsko pomagalo

Gotovo polovina onih koji uzimaju oralnu kontracepciju ne drže se točnog vremenskog unosa dnevne doze, pa to postaje osnovni uzrok jedne od triju neplaniranih trudnoća! Današnje tablete imaju tako niske razine estrogena da razmak veći od 24 sata između tableta može dopustiti da se dogodi ovulacija, objašnjava dr. Goldstein. Međutim, stručnjaci kažu da će vam mobitel (tako da vas podsjeća da uzmete tabletu u isto vrijeme svaki dan) pomoći da tablete postanu 99,5 posto učinkovite u sprečavanju trudnoće. 

Ostanite zdrave slušajući povjerljive savjete ginekologa

<para> Znanstvenici su se u posljednje vrijeme bacili na istraživanje o tome kako sve vježbanje može potaknuti i poboljšati funkcije mozga. Bez obzira na dob, pokazalo se da odvajanje vremena za vježbanje pozitivno utječe na mentalno zdravlje.</para>
<para>Ako vam treba poticaj za vježbanje, donosimo vam nekoliko neuobičajenih načina na koje vježbanje utječe na poboljšanje mentalnog zdravlja i odnosa u vezi te vodi sretnijem životu.</para>
<heading2>Reducira stres</heading2>
<para>
Imali ste naporan dan u uredu? Prošećite nakon posla ili otiđite u teretanu. Jedna od naj dobrobiti koje donosi vježbanje je oslobađanje od stresa. Znojenje i vježbanje smanjuje stres i povećava sposobnost tijela da se lakše nosi s postojećim duševnim napetostima.</para>
<heading2>Potiče rad hormona sreće</heading2>
<para>
Trčanje ili planinarenje može biti naporno, ali definitivno vrijedno truda. Tjelesna aktivnost oslobađa endorfin, hormon koji stvara osjećaj sreće i euforije. Istraživanja su pokazala da vježbanje čak može ublažiti simptome kliničke depresije te se preporučuje osobama koje pate od anksioznosti. U nekim slučajevima vježbanje djeluje kao antidepresiv, a samo 30 minuta vježbanja nekoliko puta tjedno može popraviti raspoloženje.</para>
<heading2>Poboljšava samopouzdanje</heading2>
<para>
Tjelesna kondicija može povećati samopouzdanje te pozitivno utjecati na sliku o sebi. Bez obzira na spol, težinu i dob, vježbanje uzdiže percepciju o vlastitoj privlačnosti. Osim toga, ako se stalno žalite da niste zadovoljni svojim izgledom, riječi vam neće pomoći da nešto postignete - vježbanje hoće!</para>
<heading2>Uživancija na otvorenom</heading2>
<para>
Kako bi imali još veći poticaj - vježbajte na otvorenom kad je lijepo vrijeme. Vježbanje na otvorenom može još više popraviti vaše raspoloženje. Pronađite trening na otvorenom koji odgovara vašem stilu. Penjanje, planinarenje, veslanje, trčanje, joga u parku... Ako izlazite na sunce tu je i vitamin D, samo ne zaboravite nanijeti zaštitnu kremu.</para>
<heading2>Poboljšava rad mozga</heading2>
<para>
Razne studije pokazale su da kardiovaskularne vježbe kreiraju nove moždane stanice, takozvana neurogeneza, te poboljšavaju ukupnu učinkovitost mozga. Stručnjaci vjeruju da vježbanje pomaže u boljem učenju, donošenju odluka i općenito razmišljanju.</para>

Načini na koje vježbanje utječe na psihičko zdravlje Mnogi ljudi redovito posjećuju teretane kako bi poboljšali kardiovaskularno zdravlje, izgradili mišiće i naravno imali što bolje oblikovano tijelo. 
 Znanstvenici su se u posljednje vrijeme bacili na istraživanje o tome kako sve vježbanje može potaknuti i poboljšati funkcije mozga. Bez obzira na dob, pokazalo se da odvajanje vremena za vježbanje pozitivno utječe na mentalno zdravlje.
Ako vam treba poticaj za vježbanje, donosimo vam nekoliko neuobičajenih načina na koje vježbanje utječe na poboljšanje mentalnog zdravlja i odnosa u vezi te vodi sretnijem životu.
Reducira stres

Imali ste naporan dan u uredu? Prošećite nakon posla ili otiđite u teretanu. Jedna od naj dobrobiti koje donosi vježbanje je oslobađanje od stresa. Znojenje i vježbanje smanjuje stres i povećava sposobnost tijela da se lakše nosi s postojećim duševnim napetostima.
Potiče rad hormona sreće

Trčanje ili planinarenje može biti naporno, ali definitivno vrijedno truda. Tjelesna aktivnost oslobađa endorfin, hormon koji stvara osjećaj sreće i euforije. Istraživanja su pokazala da vježbanje čak može ublažiti simptome kliničke depresije te se preporučuje osobama koje pate od anksioznosti. U nekim slučajevima vježbanje djeluje kao antidepresiv, a samo 30 minuta vježbanja nekoliko puta tjedno može popraviti raspoloženje.
Poboljšava samopouzdanje

Tjelesna kondicija može povećati samopouzdanje te pozitivno utjecati na sliku o sebi. Bez obzira na spol, težinu i dob, vježbanje uzdiže percepciju o vlastitoj privlačnosti. Osim toga, ako se stalno žalite da niste zadovoljni svojim izgledom, riječi vam neće pomoći da nešto postignete - vježbanje hoće!
Uživancija na otvorenom

Kako bi imali još veći poticaj - vježbajte na otvorenom kad je lijepo vrijeme. Vježbanje na otvorenom može još više popraviti vaše raspoloženje. Pronađite trening na otvorenom koji odgovara vašem stilu. Penjanje, planinarenje, veslanje, trčanje, joga u parku... Ako izlazite na sunce tu je i vitamin D, samo ne zaboravite nanijeti zaštitnu kremu.
Poboljšava rad mozga

Razne studije pokazale su da kardiovaskularne vježbe kreiraju nove moždane stanice, takozvana neurogeneza, te poboljšavaju ukupnu učinkovitost mozga. Stručnjaci vjeruju da vježbanje pomaže u boljem učenju, donošenju odluka i općenito razmišljanju. 

Načini na koje vježbanje utječe na psihičko zdravlje

<para>Istraživanje su napravili znanstvenici sa sveučilišta u Kansasu i otkrili da su oba spola imala isti razlog za glumu - partnerov orgazam je bio tako blizu da su osjetili pritisak da i oni isti dožive. </para>
<para>Drugi uobičajeni razlozi su: željeli su da odnos privedu kraju bez povrjeđivanja partnerovih emocija ili su se jednostavno umorili jer su vidjeli da orgazam nije ni na vidiku. U istraživanju je sudjelovalo 281 studenata koji su odgovarali na pitanja o seksualnim navikama, a otkriveno je da mnogi muškarci i žene osjećaju preveliki pritisak za uživanje u realnom seksu. To je poseban problem za muškarce. </para>
<para>Muškarci svojoj odabranici žele pružiti neviđeni orgazam i to ponekad vodi do pretjerivanja i jednog i drugog partnera kako bi se ispunila očekivanja. Žene simuliraju seksualni vrhunac jer se osjećaju obaveznima da pruže dokaz da stvarno uživaju, a ponekad blefiraju jer im je teško doživjeti orgazam samo penetracijom, potrebno im je više. </para>
<para>Prošlogodišnje istraživanje sa sveučilišta Columbia u New Yorku pokazalo je da žene lažiraju orgazam kao oblik 'čuvanja muškaraca' koji sprječava da partner švrlja okolo. Još jedno istraživanje u 2011. godine potvrdilo je da žene blefiraju jer su potpuno nesigurne i imaju strah od intimnosti. </para>
<para>Ali, ako glumljenje orgazma znači da budemo glasni, to može učiniti čuda za vaš ljubavni život. Nedavno istraživanje sa sveučilišta u Leedsu pokazalo je da, što smo glasniji u spavaćoj sobi, seksualni život nam je bolji. Po tom pitanju žene prednjače u ispuštanju raznovrsnih zvukova i uzdaha jer to pokazuje kvalitetu partnerovog učinka. </para>
<para>
 Što se događa u tijelu za vrijeme orgazma?
</para>
<para>Orgazam podrazumijeva oslobađanje seksualne tenzije koju kontrolira autonomni ili nedobrovoljni živčani sustav. Ovo izaziva ubrzano kucanje srca i disanje. Orgazam također oslobađa endorfin - opojnu kemikaliju koja se proizvodi u mozgu, a koja daje osjećaj euforije.</para>

Zabrinjavajući podaci o seksualnom životu muškaraca i žena 
Istraživanje su napravili znanstvenici sa sveučilišta u Kansasu i otkrili da su oba spola imala isti razlog za glumu - partnerov orgazam je bio tako blizu da su osjetili pritisak da i oni isti dožive. 
Drugi uobičajeni razlozi su: željeli su da odnos privedu kraju bez povrjeđivanja partnerovih emocija ili su se jednostavno umorili jer su vidjeli da orgazam nije ni na vidiku. U istraživanju je sudjelovalo 281 studenata koji su odgovarali na pitanja o seksualnim navikama, a otkriveno je da mnogi muškarci i žene osjećaju preveliki pritisak za uživanje u realnom seksu. To je poseban problem za muškarce. 
Muškarci svojoj odabranici žele pružiti neviđeni orgazam i to ponekad vodi do pretjerivanja i jednog i drugog partnera kako bi se ispunila očekivanja. Žene simuliraju seksualni vrhunac jer se osjećaju obaveznima da pruže dokaz da stvarno uživaju, a ponekad blefiraju jer im je teško doživjeti orgazam samo penetracijom, potrebno im je više. 
Prošlogodišnje istraživanje sa sveučilišta Columbia u New Yorku pokazalo je da žene lažiraju orgazam kao oblik 'čuvanja muškaraca' koji sprječava da partner švrlja okolo. Još jedno istraživanje u 2011. godine potvrdilo je da žene blefiraju jer su potpuno nesigurne i imaju strah od intimnosti. 
Ali, ako glumljenje orgazma znači da budemo glasni, to može učiniti čuda za vaš ljubavni život. Nedavno istraživanje sa sveučilišta u Leedsu pokazalo je da, što smo glasniji u spavaćoj sobi, seksualni život nam je bolji. Po tom pitanju žene prednjače u ispuštanju raznovrsnih zvukova i uzdaha jer to pokazuje kvalitetu partnerovog učinka. 

   Što se događa u tijelu za vrijeme orgazma?

Orgazam podrazumijeva oslobađanje seksualne tenzije koju kontrolira autonomni ili nedobrovoljni živčani sustav. Ovo izaziva ubrzano kucanje srca i disanje. Orgazam također oslobađa endorfin - opojnu kemikaliju koja se proizvodi u mozgu, a koja daje osjećaj euforije. 

Zabrinjavajući podaci o seksualnom životu muškaraca i žena

<heading2>1. Pokrenite životne sokove</heading2>
<para>
Čuli ste za endorfin? Ovaj neurotransmiter naziva se i hormon sreće jer ga tijelo primjerice ispušta nakon vježbanja, pa se osjećamo sretno. Ako se osjećate potišteno, vrijeme je da ustanete i krenete u šetnju. Mala tjelesna aktivnost dovoljan je poticaj za <ulink url="http://magazin.net.hr/specijal/psihicki-problemi">
 oslobađanje hormona sreće
 </ulink>. Slobodno uz šetnju dodajte i neki glazbeni miks. Svi znamo pjesme koje odmah podižu raspoloženje!</para>
<heading2>2. Uz doručak redovito popijte omega-3 dodatak prehrani (brže rješenje donosi čokolada)</heading2>
<para>
Omega-3 masne kiseline odlične su za mozak. Uzimate li ih redovito, raspoloženje će vam se uskoro popraviti. Budite uporni, a isprva možete uzeti i dvije kapsule dnevno. Za brzo rješenje pojedite malo čokolade s minimalno 70 posto kakaa. Gorka čokolada poboljšava protok krvi u mozgu.</para>
<heading2>3. Skuhajte čaj</heading2>
<para>
Kuhanje čaja je vrlo smirujuće. Ima gotovo ritualni učinak. Osim toga, čaj sadrži L-teanine koji tjeraju tjeskobu i poboljšavaju raspoloženje. </para>
<heading2>4. Miris agruma</heading2>
<para>
Nema jednostavnijeg načina za stimuliranje centra za zadovoljstvo u mozgu. To mogu biti mirisne svijeće ili neki prirodni miris.</para>
<heading2>5. Pospremite nešto</heading2>
<para>
Nered utječe na pojavu tjeskobe. Odaberite nešto što vas muči – ormar, ladica, košara za rublje... I bacite se na posao. Ne pretjerujte s poslom, nego se usredotočite samo na manji zadatak. I jedna sređena ladica donijet će olakšanje. </para>
<heading2>6. Dotjerajte se (obucite se lijepo, našminkajte i sredite frizuru)</heading2>
<para>
Probudili ste se neraspoloženi? Uredite se. Ako imate vremena, tijekom dana otiđite na frizuru. Ako i ne uspijete u potpunosti otjerati neraspoloženje, barem ćete lijepo izgledati i sačuvati dostojanstvo. I pokazat ćete borbeni duh, a to je već sasvim lijepo postignuće.</para>

Lijek za stvarno užasan dan Najradije biste cijeli dan ostali u krevetu? Nekako ste preosjetljivi i samo što se ne rasplačete? Vrijeme je da preokrenete dan koji je očito krenuo po zlu. 
1. Pokrenite životne sokove

Čuli ste za endorfin? Ovaj neurotransmiter naziva se i hormon sreće jer ga tijelo primjerice ispušta nakon vježbanja, pa se osjećamo sretno. Ako se osjećate potišteno, vrijeme je da ustanete i krenete u šetnju. Mala tjelesna aktivnost dovoljan je poticaj za 
      oslobađanje hormona sreće
   . Slobodno uz šetnju dodajte i neki glazbeni miks. Svi znamo pjesme koje odmah podižu raspoloženje!
2. Uz doručak redovito popijte omega-3 dodatak prehrani (brže rješenje donosi čokolada)

Omega-3 masne kiseline odlične su za mozak. Uzimate li ih redovito, raspoloženje će vam se uskoro popraviti. Budite uporni, a isprva možete uzeti i dvije kapsule dnevno. Za brzo rješenje pojedite malo čokolade s minimalno 70 posto kakaa. Gorka čokolada poboljšava protok krvi u mozgu.
3. Skuhajte čaj

Kuhanje čaja je vrlo smirujuće. Ima gotovo ritualni učinak. Osim toga, čaj sadrži L-teanine koji tjeraju tjeskobu i poboljšavaju raspoloženje. 
4. Miris agruma

Nema jednostavnijeg načina za stimuliranje centra za zadovoljstvo u mozgu. To mogu biti mirisne svijeće ili neki prirodni miris.
5. Pospremite nešto

Nered utječe na pojavu tjeskobe. Odaberite nešto što vas muči – ormar, ladica, košara za rublje... I bacite se na posao. Ne pretjerujte s poslom, nego se usredotočite samo na manji zadatak. I jedna sređena ladica donijet će olakšanje. 
6. Dotjerajte se (obucite se lijepo, našminkajte i sredite frizuru)

Probudili ste se neraspoloženi? Uredite se. Ako imate vremena, tijekom dana otiđite na frizuru. Ako i ne uspijete u potpunosti otjerati neraspoloženje, barem ćete lijepo izgledati i sačuvati dostojanstvo. I pokazat ćete borbeni duh, a to je već sasvim lijepo postignuće. 

Lijek za stvarno užasan dan

<para>Kemija je odgovorna i za duboke osjećaje koji nastaju između dugogodišnjih bračnih drugova. Ali ono što se događa na samom početku, zaista je vatromet. </para>
<para>Još sredinom 1960-ih psihologinja Dorothy Tennov je o osjećajima koji prate ljubav ispitala 400 osoba. Mnogi su spomenuli strah, drhtanje, crvenilo lica, slabost i mucanje. Da, između dvoje zaljubljenih dolazi do lančane reakcije u mozgu i ostatku tijela. Ali postoji savršeno logično objašnjenje za ove intenzivne osjećaje. </para>
<heading2>Moćni PEA</heading2>
<para>
Najpoznatiji kemijski spoj koji u našem tijelu izaziva ljubavne osjećaje i reakcije je feniletilamin ili PEA. Ovaj prirodni amfetamin, dakle snažan psihostimulans, nalazi se u mozgu zaljubljenih. Feniletilamin je odgovoran za euforične osjećaje koje donosi privlačnost, a zbog njega imamo snage do kasno u noć pričati ili razmišljati o osobi koja nas je privukla. </para>
<heading2>Neromantični izvori PEA</heading2>
<para>
PEA se može naći i u kakau, a nutricionisti često navode da povećava i sposobnost koncentracije i pamćenja. Ovo može objasniti zašto je čokolada čest izvor utjehe. Vrlo intenzivne aktivnosti kao što su padobranstvo također dovode do stvaranja PEA. </para>
<heading2>Osjećaj opijenosti</heading2>
<para>
Salamon je u <emphasis>Pjesmi nad pjesmama</emphasis> shvatio da ljubav može biti bolja od vina. A i djelovanje je jače. Danas znamo da PEA utječe i na ispuštanje neurotransmitera dopamina. Nedavna studija sa Sveučilišta Emory, provedena na malim glodavcima, pokazala je da ženke biraju mužjake nakon što im se u mozgu nađe veća količina dopamina. Ako im se injekcijom ubrizga dopamin u prisustvu određenog mužjaka, one će kasnije izabrati baš njega između svih drugih. Naravno, i čokolada potiče stvaranje nešto veće razine dopamina u mozgu.</para>
<para>Dopamin stimulira proizvodnju oksitocina, koji izaziva tople osjećaje. Najpoznatiji je u razvoju majčinskih osjećaja, stimuliranju kontrakcije tijekom poroda i prilikom dojenja. Prema pisanju <emphasis>BirthPsychology.coma</emphasis>, znanstvenici misle da se ovaj hormon ispušta kad nas dodiruju ili glade, i kod muškaraca i kod žena. Razina oksitocina je najviša tijekom orgazma.</para>
<para>I norepinefrin je odgovoran za euforiju u mozgu. Stimulira proizvodnju adrenalina i povisuje krvni tlak kad smo u blizini osobe koja nas privlači. Zbog toga možemo osjetiti ubrzano lupanje srca i znojenje dlanova prilikom pogleda na osobu koja nam se sviđa.</para>
<heading2>Što mozak govori tijelu</heading2>
<para>
Kako se naše emocije pretvaraju u fizičke osjete? U <emphasis>U.S. News and World Reportu</emphasis> objasnili su važnost vagusa, koji prolazi kroz cijelo naše tijelo. Prenosi signale iz mozga i odgovoran je za fizičke reakcije našeg tijela. Uzrokuje lupanje srca i druge pojave koje nazivamo zaljubljenošću. Naravno, ovi neobični osjećaji izazivaju ugodu i potiču razvijanje novih emocija.</para>
<para>Prof. Tennov je kod zaljubljenih ukazala na pojavu 'intruzivnog razmišljanja' jer se čini da je mozak usmjeren na osobu prema kojoj se razvijaju snažni osjećaji. Kad se dogodi da srce zavlada umom, zapravo je riječ o tome da jedan dio mozga postaje aktivniji od drugih. Korteks, dio mozga koji kontrolira logično razmišljanje, nije toliko aktivan. S druge strane velike količine PEA i dopamina koje stignu do mozga idu ravno do limbičnog sustava koji je odgovoran za emocije.</para>
<heading2>Kad prestaje?</heading2>
<para>
Znanstvenici su znali reći da ljubav ima rok trajanja od 18 mjeseci do četiri godine, jer se nakon tog razdoblja tijelo navikne na kemijske stimulanse. Kad postane tolerantno na PEA, žudnja se može pretvoriti u mirniju privrženost. Helen Fisher, autorica knjige <emphasis>Anatomy of Love</emphasis>, ističe da u ovoj fazi mozak ispušta endorfine, koji su sličniji morfiju nego <emphasis>speedu</emphasis>. </para>
<para>'Za razliku od PEA oni smiruju um, smanjuju bol i tjeskobu', kaže Fisher. Tjeskoba zbog razdvajanja može se objasniti upravo ovim kemijskim reakcijama. </para>
<para>Ljudi koji žude samo za euforijom, a ne cijene razvoj dubljih osjećaja i ugode koja uz pomoć endorfina iz toga proizlazi, skloniji su kratkoročnim vezama. Neki postaju i ovisnici o samom osjećaju zaljubljenosti.</para>
<para>'Broj razvoda najveći je oko četvrte godine braka', kaže Charles Panati u knjizi <emphasis>Sexy Origins and Intimate Things</emphasis>. </para>
<para>
 Lynn Harris, jedna od osnivačica <emphasis>BreakupGirl.coma</emphasis>, pita se nije li ipak stvar obrnuta: 'Za veze treba trud. Svakodnevni trud. A ljudi se nakon nekog vremena ulijene. Dakle postaju li oni ljenji jer su nakon nekog vremena postali otporni na kemijske spojeve ili njihova lijenost utječe na smanjeno izlučivanje ovih spojeva?'</para>
<para>Na koncu čak i zaljubljenici u kemiju priznaju da kemija nije baš sve. Ljudi su kompliciraniji od glodavaca, pa kultura, okolnosti, osobnost i druge varijable odlučuju tko će vam se uvući pod kožu, a tko će vas ostaviti potpuno hladnima.</para>

Ljubav je samo kemija, ali kakva kemija! Kad između dvoje ljudi frcnu iskre, mnogi kažu da se dogodila kemija. I to s razlogom, jer na reakcije dvoje zaljubljenih doista djeluje kemija. 
Kemija je odgovorna i za duboke osjećaje koji nastaju između dugogodišnjih bračnih drugova. Ali ono što se događa na samom početku, zaista je vatromet. 
Još sredinom 1960-ih psihologinja Dorothy Tennov je o osjećajima koji prate ljubav ispitala 400 osoba. Mnogi su spomenuli strah, drhtanje, crvenilo lica, slabost i mucanje. Da, između dvoje zaljubljenih dolazi do lančane reakcije u mozgu i ostatku tijela. Ali postoji savršeno logično objašnjenje za ove intenzivne osjećaje. 
Moćni PEA

Najpoznatiji kemijski spoj koji u našem tijelu izaziva ljubavne osjećaje i reakcije je feniletilamin ili PEA. Ovaj prirodni amfetamin, dakle snažan psihostimulans, nalazi se u mozgu zaljubljenih. Feniletilamin je odgovoran za euforične osjećaje koje donosi privlačnost, a zbog njega imamo snage do kasno u noć pričati ili razmišljati o osobi koja nas je privukla. 
Neromantični izvori PEA

PEA se može naći i u kakau, a nutricionisti često navode da povećava i sposobnost koncentracije i pamćenja. Ovo može objasniti zašto je čokolada čest izvor utjehe. Vrlo intenzivne aktivnosti kao što su padobranstvo također dovode do stvaranja PEA.  
Osjećaj opijenosti

Salamon je u Pjesmi nad pjesmama shvatio da ljubav može biti bolja od vina. A i djelovanje je jače. Danas znamo da PEA utječe i na ispuštanje neurotransmitera dopamina. Nedavna studija sa Sveučilišta Emory, provedena na malim glodavcima, pokazala je da ženke biraju mužjake nakon što im se u mozgu nađe veća količina dopamina. Ako im se injekcijom ubrizga dopamin u prisustvu određenog mužjaka, one će kasnije izabrati baš njega između svih drugih. Naravno, i čokolada potiče stvaranje nešto veće razine dopamina u mozgu.
Dopamin stimulira proizvodnju oksitocina, koji izaziva tople osjećaje. Najpoznatiji je u razvoju majčinskih osjećaja, stimuliranju kontrakcije tijekom poroda i prilikom dojenja. Prema pisanju BirthPsychology.coma, znanstvenici misle da se ovaj hormon ispušta kad nas dodiruju ili glade, i kod muškaraca i kod žena. Razina oksitocina je najviša tijekom orgazma.
I norepinefrin je odgovoran za euforiju u mozgu. Stimulira proizvodnju adrenalina i povisuje krvni tlak kad smo u blizini osobe koja nas privlači. Zbog toga možemo osjetiti ubrzano lupanje srca i znojenje dlanova prilikom pogleda na osobu koja nam se sviđa.
Što mozak govori tijelu

Kako se naše emocije pretvaraju u fizičke osjete? U U.S. News and World Reportu objasnili su važnost vagusa, koji prolazi kroz cijelo naše tijelo. Prenosi signale iz mozga i odgovoran je za fizičke reakcije našeg tijela. Uzrokuje lupanje srca i druge pojave koje nazivamo zaljubljenošću. Naravno, ovi neobični osjećaji izazivaju ugodu i potiču razvijanje novih emocija.
Prof. Tennov je kod zaljubljenih ukazala na pojavu 'intruzivnog razmišljanja' jer se čini da je mozak usmjeren na osobu prema kojoj se razvijaju snažni osjećaji. Kad se dogodi da srce zavlada umom, zapravo je riječ o tome da jedan dio mozga postaje aktivniji od drugih. Korteks, dio mozga koji kontrolira logično razmišljanje, nije toliko aktivan. S druge strane velike količine PEA i dopamina koje stignu do mozga idu ravno do limbičnog sustava koji je odgovoran za emocije.
Kad prestaje?

Znanstvenici su znali reći da ljubav ima rok trajanja od 18 mjeseci do četiri godine, jer se nakon tog razdoblja tijelo navikne na kemijske stimulanse. Kad postane tolerantno na PEA, žudnja se može pretvoriti u mirniju privrženost. Helen Fisher, autorica knjige Anatomy of Love, ističe da u ovoj fazi mozak ispušta endorfine, koji su sličniji morfiju nego speedu. 
'Za razliku od PEA oni smiruju um, smanjuju bol i tjeskobu', kaže Fisher. Tjeskoba zbog razdvajanja može se objasniti upravo ovim kemijskim reakcijama. 
Ljudi koji žude samo za euforijom, a ne cijene razvoj dubljih osjećaja i ugode koja uz pomoć endorfina iz toga proizlazi, skloniji su kratkoročnim vezama. Neki postaju i ovisnici o samom osjećaju zaljubljenosti.
'Broj razvoda najveći je oko četvrte godine braka', kaže Charles Panati u knjizi Sexy Origins and Intimate Things. 

   Lynn Harris, jedna od osnivačica BreakupGirl.coma, pita se nije li ipak stvar obrnuta: 'Za veze treba trud. Svakodnevni trud. A ljudi se nakon nekog vremena ulijene. Dakle postaju li oni ljenji jer su nakon nekog vremena postali otporni na kemijske spojeve ili njihova lijenost utječe na smanjeno izlučivanje ovih spojeva?'
Na koncu čak i zaljubljenici u kemiju priznaju da kemija nije baš sve. Ljudi su kompliciraniji od glodavaca, pa kultura, okolnosti, osobnost i druge varijable odlučuju tko će vam se uvući pod kožu, a tko će vas ostaviti potpuno hladnima. 

Ljubav je samo kemija, ali kakva kemija!

<heading2>Pijete puno kave</heading2>
<para>
Zbog kofeina kava je često na lošem glasu. Ali, konzumacija kave može regulirati raspoloženje. Nedavna studija objavljena u <emphasis>Archives of Internal Medicine</emphasis> pokazuje da žene koje piju dvije šalice kave na dan imaju 15 posto manji rizik oboljeti od depresije.</para>
<para>'Kofein pomaže aktivirati kemijske spojeve povezane s raspoloženjem, poput dopamina i serotonina', rekao je dr. Alberto Ascherio, profesor epidemiologije i nutricionizma na <emphasis>Harvard School of Public Health</emphasis>. Kava je i bogata antioksidantima i drugim zdravim sastojcima koji nas čak mogu štititi od raka. Ipak, ukoliko nemate naviku piti kavu nemojte misliti da sad morate početi. Kofein ima i svoje nezgodne strane, a kod nekih ljudi kava izaziva i želučane probleme. Ipak, ako ste pravi kavopija, smatrajte ovo dozvolom da popijete još jednu šalicu.</para>
<heading2>Skloni ste negativnom razmišljanju</heading2>
<para>
Mislite da se morate prisiliti da tijekom krize razmišljate pozitivno? Nedavno istraživanje objavljeno u <emphasis>Journal of Personality and Social Psychology</emphasis> pokazuje da je ključ dugoročne sreće odbacivanje forsiranog stava 'Sve je dobro'. Istraživanje s mladim bračnim parovima pokazalo je da oni koji ostaju pozitivni tijekom kriznih situacija koji se mogu kontrolirati s njihove strane (problemi na poslu, novčani problemi), imaju više simptoma depresije četiri godine kasnije, nego oni koji na takve situacije gledaju manje pozitivno (i realnije). </para>
<para>'Ukoliko su realistični imaju veće šanse da poduzmu korake koji će popraviti njihove živote, a to pomaže umanjiti stres i tugu', rekla je autorica studije dr. Erin O'Mara, s <emphasis>University of Dayton</emphasis> u SAD-u. Osim toga forsirajući se na pozitivno razmišljanje mi moramo potiskivati brige i emocije, a to može biti nezdravo. Umjesto da niječete postojanje situacije, bolje je reći kako stvari stoje i upitati se što je prvo nužno poduzeti. I tako korak po korak. </para>
<heading2>Zaboravljate uzeti/kupiti vitamine</heading2>
<para>
Iako vitamini mogu pomoći nekome tko ima težu deficijenciju, niz studija pokazuje da vitaminski dodaci prehrane ne štite od bolesti, a da se njihovim uzimanjem zdravlje može i pogoršati. Osim toga, to što progutaju vitamin, za mnoge znači da smiju preskočiti salatu ili voćni obrok pa se, umjesto prirodnim, pune vitaminima sintetskog porijekla. U pravilu, naše tijelo najbolje apsorbira hranjive tvari u prirodnoj formi. Zbog toga je bolje jesti cjelovitu hranu.</para>
<heading2>Ljuti vas...puno toga</heading2>
<para>
'Ljutnja je zapravo dobra emocija koju najčešće ne razumijemo i ispoljavamo na iracionalan način. Ona nas može motivirati da poduzmemo akciju i popravimo nešto što je krivo. Ključno je, zapravo, naučiti je kanalizirati na ispravan način', kaže dr. Mary Lamia, klinička psihologinja na Kentfield, CA. Da biste ljutnju znali ispoljiti na pravi način prođite kroz nju tijekom četiri koraka:
1. Ustanovite što vas je točno naljutilo.
2. Razmotrite kriju li se neke druge emocije iza vašeg gnjeva. Gajite li neko trajno nezadovoljstvo ili ste se zapravo posramili, a gnjev je tek krinka iza koje se oni kriju? 
3. Isplanirajte što biste trebali poduzeti da biste razriješili situaciju koja je izazvala vaše nezadovoljstvo. 
4. Uvijek dobar savjet povezan s ljutnjom glasi - jutro je pametnije od večeri. Ostavite neka prođe neko vrijeme, makar i par sati prije nego poduzmete akciju.</para>
<heading2>Pijete pivo</heading2>
<para>
Treba imati na umu da je pivo pogonsko gorivo većine alkoholičara pa su u tom slučaju bilo kakve koristi od piva - isključene. Za sve druge dobro će doći informacija da je pivo bogato antioksidantima. Nudi i dozu željeza, posebno tamnije vrste piva. Sadrži i sastojke potrebne za izgradnju kostiju. Međutim, pivo sadrži 120 do 150 kalorija, zato pazite na količinu jer osim što opija, ono može i debljati. Jedno na dan (ili rjeđe) je i više nego dovoljno. </para>
<heading2>Vi ste kolerik</heading2>
<para>
Kronični stres nije dobar ni za um ni za srce, ali kratkoročni stres može biti dobar jer vas tjera na akciju i uspjeh. 'Stres potiče izlučivanje kortizola, koji nam daje snagu i dovodi u stanje pripravnosti potrebno da se suočimo s problemom. Tjera nas i da budemo bolji u onome do čega nam je stalo i da bolje riješimo problem koji nas muči', kaže dr. Judith Orloff, autorica knjige Emotional Freedom. Tu je važna uravnoteženost, pa svaki dan moramo provoditi i u aktivnostima koje nas opuštaju i zabavljaju.</para>
<heading2>Preskočili ste tjelovježbu - dva dana zaredom</heading2>
<para> 
Da biste bili zdravi ne morate vježbati naporno svaki dan. 'Tri do četiri dana tjedno je dovoljno da biste ostali u formi,' kaže američki trener Mike Boyle, vlasnik teretane <emphasis>Mike Boyle Strength &amp; Conditioning</emphasis> u Bostonu. Jedan dan odmora je potreban da bi došlo do zacjeljivanja i obnove mišićnog tkiva, a to se zbiva samo ako odmaramo nakon tjelovježbe. Osim toga, odmor će vam omogućiti da se i psihički odmorite i ne bježite od stroge rutine. </para>
<para>Dobro je ako ste svaki dan aktivni, šetate se po parku ili pješačite na posao, ali termin za tjelovježbu organizirajte samo par puta tjedno. Dva termina trebaju uključiti vježbe s utezima, a u druge termine uključite aerobne vježbe koje će ubrzati otkucaje srce i disanje.</para>
<heading2>Zabušavate na poslu gledajući smiješne poruke</heading2>
<para>
Vašem šefu se to može učiniti kao gubitak vremena, ali ako gledate nešto što će vas nasmijati - vrijeme ste dobro uložili. 
Mala studija s 30 osoba na <emphasis>University of Maryland School of Medicine</emphasis> u Baltimoreu pokazala je da kad osobe gledaju smiješne filmove dolazi do širenja krvnih žila za 50% više nego kad gledaju napeti film. 'Smijeh aktivira krvne žile da ispuštaju dušikov oksid, zbog toga se prošire pa dolazi do snižavanja krvnog tlaka', rekao je koautor studije dr. Michael Miller.</para>
<para>Što se više smijete to su koristi veće. Smijete li se u društvu tim bolje jer takva vrst smijeha potiče ispuštanje endorfina, pokazalo je istraživanje s Oxforda.</para>

Loše navike koje nam mogu učiniti puno dobra Zaboravili ste popiti vitamine, naljutili ste se na kolegu, popili ste previše kave, opet ste preskočili tjelovježbu... Ove i još neke loše navike uopće ne moraju biti loše po vaše zdravlje. 
Pijete puno kave

Zbog kofeina kava je često na lošem glasu. Ali, konzumacija kave može regulirati raspoloženje. Nedavna studija objavljena  u Archives of Internal Medicine pokazuje da žene koje piju dvije šalice kave na dan imaju 15 posto manji rizik oboljeti od depresije.
'Kofein pomaže aktivirati kemijske spojeve povezane s raspoloženjem, poput dopamina i serotonina', rekao je dr.  Alberto Ascherio, profesor epidemiologije i nutricionizma na Harvard School of Public Health. Kava je i bogata antioksidantima i drugim zdravim sastojcima koji nas čak mogu štititi od raka. Ipak, ukoliko nemate naviku piti kavu nemojte misliti da sad morate početi. Kofein ima i svoje nezgodne strane, a kod nekih ljudi kava izaziva i želučane probleme. Ipak, ako ste pravi kavopija, smatrajte ovo dozvolom da popijete još jednu šalicu.
Skloni ste negativnom razmišljanju

Mislite da se morate prisiliti da tijekom krize razmišljate pozitivno? Nedavno istraživanje objavljeno u Journal of Personality and Social Psychology pokazuje da je ključ dugoročne sreće odbacivanje forsiranog stava 'Sve je dobro'. Istraživanje s mladim bračnim parovima pokazalo je da oni koji ostaju pozitivni tijekom kriznih situacija koji se mogu kontrolirati s njihove strane (problemi na poslu, novčani problemi), imaju više simptoma depresije četiri godine kasnije, nego oni koji na takve situacije gledaju manje pozitivno (i realnije). 
'Ukoliko su realistični imaju veće šanse da poduzmu korake koji će popraviti njihove živote, a to pomaže umanjiti stres i tugu', rekla je autorica studije dr. Erin O'Mara, s University of Dayton u SAD-u. Osim toga forsirajući se na pozitivno razmišljanje mi moramo potiskivati brige i emocije, a to može biti nezdravo. Umjesto da niječete postojanje situacije, bolje je reći kako stvari stoje i upitati se što je prvo nužno poduzeti. I tako korak po korak. 
Zaboravljate uzeti/kupiti vitamine

Iako vitamini mogu pomoći nekome tko ima težu deficijenciju, niz studija pokazuje da vitaminski dodaci prehrane ne štite od bolesti, a da se njihovim uzimanjem zdravlje može i pogoršati. Osim toga, to što progutaju vitamin, za mnoge znači da smiju preskočiti salatu ili voćni obrok pa se, umjesto prirodnim, pune vitaminima sintetskog porijekla. U pravilu, naše tijelo najbolje apsorbira hranjive tvari u prirodnoj formi. Zbog toga je bolje jesti cjelovitu hranu.
Ljuti vas...puno toga

'Ljutnja je zapravo dobra emocija koju najčešće ne razumijemo i ispoljavamo na iracionalan način. Ona nas može motivirati da poduzmemo akciju i popravimo nešto što je krivo. Ključno je, zapravo, naučiti je kanalizirati na ispravan način', kaže dr. Mary Lamia, klinička psihologinja na Kentfield, CA. Da biste ljutnju znali ispoljiti na pravi način prođite kroz nju tijekom četiri koraka:
1. Ustanovite što vas je točno naljutilo.
2. Razmotrite kriju li se neke druge emocije iza vašeg gnjeva. Gajite li neko trajno nezadovoljstvo ili ste se zapravo posramili, a gnjev je tek krinka iza koje se oni kriju? 
3. Isplanirajte što biste trebali poduzeti da biste razriješili situaciju koja je izazvala vaše nezadovoljstvo.  
4. Uvijek dobar savjet povezan s ljutnjom glasi - jutro je pametnije od večeri. Ostavite neka prođe neko vrijeme, makar i par sati prije nego poduzmete akciju.
Pijete pivo

Treba imati na umu da je pivo pogonsko gorivo većine alkoholičara pa su u tom slučaju bilo kakve koristi od piva - isključene. Za sve druge dobro će doći informacija da je pivo bogato antioksidantima. Nudi i dozu željeza, posebno tamnije vrste piva. Sadrži i sastojke potrebne za izgradnju kostiju. Međutim, pivo sadrži 120 do 150 kalorija, zato pazite na količinu jer osim što opija, ono može i debljati. Jedno na dan (ili rjeđe) je i više nego dovoljno. 
Vi ste kolerik

Kronični stres nije dobar ni za um ni za srce, ali kratkoročni stres može biti dobar jer vas tjera na akciju i uspjeh. 'Stres potiče izlučivanje kortizola, koji nam daje snagu i dovodi u stanje pripravnosti potrebno da se suočimo s problemom. Tjera nas i da budemo bolji u onome do čega nam je stalo i da bolje riješimo problem koji nas muči', kaže dr. Judith Orloff, autorica knjige Emotional Freedom. Tu je važna uravnoteženost, pa svaki dan moramo provoditi i u aktivnostima koje nas opuštaju i zabavljaju.
Preskočili ste tjelovježbu - dva dana zaredom
 
Da biste bili zdravi ne morate vježbati naporno svaki dan. 'Tri do četiri dana tjedno je dovoljno da biste ostali u formi,' kaže američki trener Mike Boyle, vlasnik teretane Mike Boyle Strength &amp; Conditioning u Bostonu. Jedan dan odmora je potreban da bi došlo do zacjeljivanja i obnove mišićnog tkiva, a to se zbiva samo ako odmaramo nakon tjelovježbe. Osim toga, odmor će vam omogućiti da se i psihički odmorite i ne bježite od stroge rutine. 
Dobro je ako ste svaki dan aktivni, šetate se po parku ili pješačite na posao, ali termin za tjelovježbu organizirajte samo par puta tjedno. Dva termina trebaju uključiti vježbe s utezima, a u druge termine uključite aerobne vježbe koje će ubrzati otkucaje srce i disanje.
Zabušavate na poslu gledajući smiješne poruke

Vašem šefu se to može učiniti kao gubitak vremena, ali ako gledate nešto što će vas nasmijati - vrijeme ste dobro uložili. 
Mala studija s 30 osoba na University of Maryland School of Medicine u Baltimoreu pokazala je da kad osobe gledaju smiješne filmove dolazi do širenja krvnih žila za 50% više nego kad gledaju napeti film. 'Smijeh aktivira krvne žile da ispuštaju dušikov oksid, zbog toga se prošire pa dolazi do snižavanja krvnog tlaka', rekao je koautor studije dr. Michael Miller.
Što se više smijete to su koristi veće. Smijete li se u društvu tim bolje jer takva vrst smijeha potiče ispuštanje endorfina, pokazalo je istraživanje s Oxforda. 

Loše navike koje nam mogu učiniti puno dobra

<para>Britanski znanstvenici u laboratoriju su eksperimentirali s ljudima koji su gledali inserte iz komedija <emphasis>Mr. Bean </emphasis>ili <emphasis>Prijatelji</emphasis>, ili ozbiljne scene golfa i dokumentarnih emisija o prirodi. Istovremeno su promatrali njihovo podnošenje boli.</para>
<para>Drugi test proveden je tijekom <emphasis>Edinburgh Fringe Festivala</emphasis> u sklopu kojeg su volonteri promatrali <emphasis>stand-up</emphasis> komediju ili isječak iz kazališne drame. Bol im je uzrokovao smrznuti predmet pričvršćen na ruku ili prečvrsto stisnuti tlakomjer. Samo 15 minuta smijeha povećao je prag tolerancije na bol za 10 posto.</para>
<para>Gledanje ozbiljnih ili neutralnih isječaka nije utjecalo na podnošenje boli, ni u laboratoriju, niti među posjetiteljima festivala koji su gledali dramu.</para>
<heading2>Smijanje trbuhom</heading2>
<para>
Međutim tijekom istraživanja su uočili ključan faktor. Smijeh koji je umanjivao bol je bio samo onaj relaksirajućeg karaktera, kod kojeg dolazi do opuštanja, stiskanja očiju i uključivanja trbušnih mišića. Pristojno hihotanje nije djelovalo na bol.</para>
<para>'Smijanje trbuhom' daleko češće se javlja ako smo u društvu, a daleko rjeđe ako smo sami. </para>
<para>'Vrlo malo istraživanja se bavi uzrocima smijeha i ulogom smijeha u društvu,' rekao je dr. Robin Dunbar, voditelj Institute of Social and Cultural Anthropology na Sveučilištu Oxford.</para>
<heading2>Udisanje i endorfin</heading2>
<para>
Zaštitno djelovanje je očito posljedica utjecaja endorfina, kompleksne kemikalije koja pomaže prenositi poruke između neurona, no istovremeno prigušuje signale fizičke boli i psihološkog stresa. </para>
<para>Endorfini su postali najpoznatiji jer ih tijelo proizvodi tijekom tjelovježbe - pomažu stvoriti osjećaj ugode koji je povezan s njom. </para>
<para>Prilikom smijanja ispuštanje endorfina dolazi zbog spontanog mišićnog napora koji se ponavlja, a on je posljedica izdisanja bez naknadnog udisanja, vjeruju znanstvenici. Ovaj napor nas iscrpljuje i zbog toga potiče ispuštanje endorfina. I veliki majmuni se mogu smijati, no kod njih uz izdisanje dolazi i spontani udisaj. </para>
<para>Istraživanje je objavljeno u britanskom stručnom časopisu <emphasis>Proceedings of the Royal Society</emphasis>.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201106200607006
arti-201108170280006</para>

Što sve može 15 minuta smijeha Smijeh je ipak najbolji lijek. Ako se dobro nasmijete u društvu prijatelja, mozak će biti pod utjecajem kemikalija sličnih opijatima i lakše ćete podnositi bol, pokazuje nova britanska studija.  
Britanski znanstvenici u laboratoriju su eksperimentirali s ljudima koji su gledali inserte iz komedija Mr. Bean ili Prijatelji, ili ozbiljne scene golfa i dokumentarnih emisija o prirodi. Istovremeno su promatrali njihovo podnošenje boli.
Drugi test proveden je tijekom Edinburgh Fringe Festivala u sklopu kojeg su volonteri promatrali stand-up komediju ili isječak iz kazališne drame. Bol im je uzrokovao smrznuti predmet pričvršćen na ruku ili prečvrsto stisnuti tlakomjer. Samo 15 minuta smijeha povećao je prag tolerancije na bol za 10 posto.
Gledanje ozbiljnih ili neutralnih isječaka nije utjecalo na podnošenje boli, ni u laboratoriju, niti među posjetiteljima festivala koji su gledali dramu.
Smijanje trbuhom

Međutim tijekom istraživanja su uočili ključan faktor. Smijeh koji je umanjivao bol je bio samo onaj relaksirajućeg karaktera, kod kojeg dolazi do opuštanja, stiskanja očiju i uključivanja trbušnih mišića. Pristojno hihotanje nije djelovalo na bol.
'Smijanje trbuhom' daleko češće se javlja ako smo u društvu, a daleko rjeđe ako smo sami. 
'Vrlo malo istraživanja se bavi uzrocima smijeha i ulogom smijeha u društvu,' rekao je dr. Robin Dunbar, voditelj Institute of Social and Cultural Anthropology na Sveučilištu Oxford.
Udisanje i endorfin

Zaštitno djelovanje je očito posljedica utjecaja endorfina, kompleksne kemikalije koja pomaže prenositi poruke između neurona, no istovremeno prigušuje signale fizičke boli i psihološkog stresa. 
Endorfini su postali najpoznatiji jer ih tijelo proizvodi tijekom tjelovježbe - pomažu stvoriti osjećaj ugode koji je povezan s njom.  
Prilikom smijanja ispuštanje endorfina dolazi zbog spontanog mišićnog napora koji se ponavlja, a on je posljedica izdisanja bez naknadnog udisanja, vjeruju znanstvenici. Ovaj napor nas iscrpljuje i zbog toga potiče ispuštanje endorfina. I veliki majmuni se mogu smijati, no kod njih uz izdisanje dolazi i spontani udisaj. 
Istraživanje je objavljeno u britanskom stručnom časopisu Proceedings of the Royal Society.
Vezani članci:

arti-201106200607006
arti-201108170280006 

Što sve može 15 minuta smijeha

<para>Vi i vaša koža treba endorfina. Barem 3 do 4 tjelovježbe tjedno opskrbit će vas endorfinom koji će ojačati imunološki sutav i cirkulaciju što će uz druge faktore poput pravilne prehrane i dovoljno sna održavati sjaj i ljepotu kože.</para>
<para>No ako vas je stres već počeo nagrizati pogledajte kako spasiti kožu:</para>
<para>
 1. Suhoća 
"Kronični stres povećava razinu hormona kortizola, što oštećuje sposobnost kože da zadržava vodu," kaže dr. Peter Elias, prof. dermatologije na Sveučilištu California u San Franciscu. A gubitak vlage smanjuje i sjaj kože. </para>
<para>Popravite: David Goldberg, klinički prof. dermatologije i direktor istraživanja laserske terapije na Mount Sinai School of Medicine u SAD-u savjetuje:"Koristite proizvode za njegu lica koji su hipoalergenični i bez dodanih parfema. Niski pH ovih proizvoda spriječit će dodatno isušivanje i upale."
Lice perite u mlakoj vodi jer vruća dodatno skida masnoću. </para>
<para>
 2. Prve bore
Kortizol potiče i porast šećera u krvi, a on oštećuje kolagen i elastin kože, proteinska vlakna koja daju elastičnost i glatkoću koži. Osim toga konstantna napetost mišića lica dovodi do trajnih bora. </para>
<para>Popravite: Kreme s retinolom i antioksidantima potiču stvaranje kolagena što učvršćuje kožu. Za trenutni učinak na raspolaganju vam je skuplji Botox čije djelovanje traje nekih 4 mjeseca ili injekcije tvari poput <emphasis>Restylanea</emphasis> koje su nešto skuplje, a učinak ostaje nekih 6 mjeseci.</para>
<para>
 3. Crvenilo
Povećan dotok krvi koji se javlja dok ste pod pritiskom može uzrokovati širenje kapilara. Stres može potaknuti i crvenjenje lica - rosaceu, a budući da oslabljuje i imunološki sustav nevolje s crvenilom kože može potrajati.</para>
<para>Popravite: Koristite li ih na dnevnoj bazi kreme koje sadrže antipulane sastojke poput alantoina ili ekstrakta korijena sladića možete ublažiti crvenilo. Svjetlosna i laserska terapija također može pomoći. U slučaju da patite od rosacee možda trebate sredstvo koje ublažuje upalu - propisat će vam je vaš dermatolog. </para>
<para>
 4. Akne
Stres potiče upalne procese, a oni izbijanje akni. </para>
<para>Popravite: Koristite losion s salicilnom kiselinom ili benzoil peroksidom te kremu koja će navlažiti kožu - kako vam ne bi bila presuha zbog nanošenja prethodnih sredstava. Ukoliko ovo ne pomogne posjetite dermatologa.</para>
<para>
 5. Umorne oči
Tjeskoba uzrokuje lančanu reakciju koja uključuje i nesanicu i na koncu rezultira oteklinama. </para>
<para>Popravite: Na oči nanesite koru krastavca. Skupit će krvne i limfne žilice koje donose tekućinu u ovo područje. I spavajte s lagano podignutom glavom, tako ćete izbjeći nakupljanje limfe.</para>

Kako ukloniti utjecaj stresa na kožu Stres nije dobar ali je danas neizbježan segment života. Opremite se zato mudrim dermatološkim savjetima koji će ublažiti negativno djelovanje stresa na vaš ten. 
Vi i vaša koža treba endorfina. Barem 3 do 4 tjelovježbe tjedno opskrbit će vas endorfinom koji će ojačati imunološki sutav i cirkulaciju što će uz druge faktore poput pravilne prehrane i dovoljno sna održavati sjaj i ljepotu kože.
No ako vas je stres već počeo nagrizati pogledajte kako spasiti kožu:

   1. Suhoća 
"Kronični stres povećava razinu hormona kortizola, što oštećuje sposobnost kože da zadržava vodu," kaže dr. Peter Elias, prof. dermatologije na Sveučilištu California u San Franciscu. A gubitak vlage smanjuje i sjaj kože. 
Popravite: David Goldberg, klinički prof. dermatologije i direktor istraživanja laserske terapije na Mount Sinai School of Medicine u SAD-u savjetuje:"Koristite proizvode za njegu lica koji su hipoalergenični i bez dodanih parfema. Niski pH ovih proizvoda spriječit će dodatno isušivanje i upale."
Lice perite u mlakoj vodi jer vruća dodatno skida masnoću.  

   2. Prve bore
Kortizol potiče i porast šećera u krvi, a on oštećuje kolagen  i elastin kože, proteinska vlakna koja daju elastičnost i glatkoću koži. Osim toga konstantna napetost mišića lica dovodi do trajnih bora.  
Popravite: Kreme s retinolom i antioksidantima potiču stvaranje kolagena što učvršćuje kožu. Za trenutni učinak na raspolaganju vam je skuplji Botox čije djelovanje traje nekih 4 mjeseca ili injekcije tvari poput Restylanea koje su nešto skuplje, a učinak ostaje nekih 6 mjeseci.

   3. Crvenilo
Povećan dotok krvi koji se javlja dok ste pod pritiskom može uzrokovati širenje kapilara. Stres može potaknuti i crvenjenje lica - rosaceu, a budući da oslabljuje i imunološki sustav nevolje s crvenilom kože može potrajati.
Popravite: Koristite li ih na dnevnoj bazi kreme koje sadrže antipulane sastojke poput alantoina ili ekstrakta korijena sladića možete ublažiti crvenilo. Svjetlosna i laserska terapija također može pomoći. U slučaju da patite od rosacee možda trebate sredstvo koje ublažuje upalu - propisat će vam je vaš dermatolog. 

   4. Akne
Stres potiče upalne procese, a oni izbijanje akni. 
Popravite: Koristite losion s salicilnom kiselinom ili benzoil peroksidom te kremu koja će navlažiti kožu - kako vam ne bi bila presuha zbog nanošenja prethodnih sredstava. Ukoliko ovo ne pomogne posjetite dermatologa.

   5. Umorne oči
Tjeskoba uzrokuje lančanu reakciju koja uključuje i nesanicu i na koncu rezultira oteklinama. 
Popravite: Na oči nanesite koru krastavca. Skupit će krvne i limfne žilice koje donose tekućinu u ovo područje. I spavajte s lagano podignutom glavom, tako ćete izbjeći nakupljanje limfe. 

#endorfin

Naizgled bezazlene navike koje se poigravaju s vašim hormonima

Naizgled bezazlene navike koje se poigravaju s vašim hormonima

Seks itekako utječe na mladolik izgled, a evo i objašnjenja

Seks itekako utječe na mladolik izgled, a evo i objašnjenja

Ostanite zdrave slušajući povjerljive savjete ginekologa

Ostanite zdrave slušajući povjerljive savjete ginekologa

Načini na koje vježbanje utječe na psihičko zdravlje

Načini na koje vježbanje utječe na psihičko zdravlje

Zabrinjavajući podaci o seksualnom životu muškaraca i žena

Zabrinjavajući podaci o seksualnom životu muškaraca i žena

Lijek za stvarno užasan dan

Lijek za stvarno užasan dan

Ljubav je samo kemija, ali kakva kemija!

Ljubav je samo kemija, ali kakva kemija!

Loše navike koje nam mogu učiniti puno dobra

Loše navike koje nam mogu učiniti puno dobra

Što sve može 15 minuta smijeha

Što sve može 15 minuta smijeha

Kako ukloniti utjecaj stresa na kožu

Kako ukloniti utjecaj stresa na kožu