Kemija je odgovorna i za duboke osjećaje koji nastaju između dugogodišnjih bračnih drugova. Ali ono što se događa na samom početku, zaista je vatromet.
Još sredinom 1960-ih psihologinja Dorothy Tennov je o osjećajima koji prate ljubav ispitala 400 osoba. Mnogi su spomenuli strah, drhtanje, crvenilo lica, slabost i mucanje. Da, između dvoje zaljubljenih dolazi do lančane reakcije u mozgu i ostatku tijela. Ali postoji savršeno logično objašnjenje za ove intenzivne osjećaje.
Moćni PEA
Najpoznatiji kemijski spoj koji u našem tijelu izaziva ljubavne osjećaje i reakcije je feniletilamin ili PEA. Ovaj prirodni amfetamin, dakle snažan psihostimulans, nalazi se u mozgu zaljubljenih. Feniletilamin je odgovoran za euforične osjećaje koje donosi privlačnost, a zbog njega imamo snage do kasno u noć pričati ili razmišljati o osobi koja nas je privukla.
Neromantični izvori PEA
PEA se može naći i u kakau, a nutricionisti često navode da povećava i sposobnost koncentracije i pamćenja. Ovo može objasniti zašto je čokolada čest izvor utjehe. Vrlo intenzivne aktivnosti kao što su padobranstvo također dovode do stvaranja PEA.
Osjećaj opijenosti
Salamon je u Pjesmi nad pjesmama shvatio da ljubav može biti bolja od vina. A i djelovanje je jače. Danas znamo da PEA utječe i na ispuštanje neurotransmitera dopamina. Nedavna studija sa Sveučilišta Emory, provedena na malim glodavcima, pokazala je da ženke biraju mužjake nakon što im se u mozgu nađe veća količina dopamina. Ako im se injekcijom ubrizga dopamin u prisustvu određenog mužjaka, one će kasnije izabrati baš njega između svih drugih. Naravno, i čokolada potiče stvaranje nešto veće razine dopamina u mozgu.
Dopamin stimulira proizvodnju oksitocina, koji izaziva tople osjećaje. Najpoznatiji je u razvoju majčinskih osjećaja, stimuliranju kontrakcije tijekom poroda i prilikom dojenja. Prema pisanju BirthPsychology.coma, znanstvenici misle da se ovaj hormon ispušta kad nas dodiruju ili glade, i kod muškaraca i kod žena. Razina oksitocina je najviša tijekom orgazma.
I norepinefrin je odgovoran za euforiju u mozgu. Stimulira proizvodnju adrenalina i povisuje krvni tlak kad smo u blizini osobe koja nas privlači. Zbog toga možemo osjetiti ubrzano lupanje srca i znojenje dlanova prilikom pogleda na osobu koja nam se sviđa.
Što mozak govori tijelu
Kako se naše emocije pretvaraju u fizičke osjete? U U.S. News and World Reportu objasnili su važnost vagusa, koji prolazi kroz cijelo naše tijelo. Prenosi signale iz mozga i odgovoran je za fizičke reakcije našeg tijela. Uzrokuje lupanje srca i druge pojave koje nazivamo zaljubljenošću. Naravno, ovi neobični osjećaji izazivaju ugodu i potiču razvijanje novih emocija.
Prof. Tennov je kod zaljubljenih ukazala na pojavu 'intruzivnog razmišljanja' jer se čini da je mozak usmjeren na osobu prema kojoj se razvijaju snažni osjećaji. Kad se dogodi da srce zavlada umom, zapravo je riječ o tome da jedan dio mozga postaje aktivniji od drugih. Korteks, dio mozga koji kontrolira logično razmišljanje, nije toliko aktivan. S druge strane velike količine PEA i dopamina koje stignu do mozga idu ravno do limbičnog sustava koji je odgovoran za emocije.
Kad prestaje?
Znanstvenici su znali reći da ljubav ima rok trajanja od 18 mjeseci do četiri godine, jer se nakon tog razdoblja tijelo navikne na kemijske stimulanse. Kad postane tolerantno na PEA, žudnja se može pretvoriti u mirniju privrženost. Helen Fisher, autorica knjige Anatomy of Love, ističe da u ovoj fazi mozak ispušta endorfine, koji su sličniji morfiju nego speedu.
'Za razliku od PEA oni smiruju um, smanjuju bol i tjeskobu', kaže Fisher. Tjeskoba zbog razdvajanja može se objasniti upravo ovim kemijskim reakcijama.
Ljudi koji žude samo za euforijom, a ne cijene razvoj dubljih osjećaja i ugode koja uz pomoć endorfina iz toga proizlazi, skloniji su kratkoročnim vezama. Neki postaju i ovisnici o samom osjećaju zaljubljenosti.
'Broj razvoda najveći je oko četvrte godine braka', kaže Charles Panati u knjizi Sexy Origins and Intimate Things.
Lynn Harris, jedna od osnivačica BreakupGirl.coma, pita se nije li ipak stvar obrnuta: 'Za veze treba trud. Svakodnevni trud. A ljudi se nakon nekog vremena ulijene. Dakle postaju li oni ljenji jer su nakon nekog vremena postali otporni na kemijske spojeve ili njihova lijenost utječe na smanjeno izlučivanje ovih spojeva?'
Na koncu čak i zaljubljenici u kemiju priznaju da kemija nije baš sve. Ljudi su kompliciraniji od glodavaca, pa kultura, okolnosti, osobnost i druge varijable odlučuju tko će vam se uvući pod kožu, a tko će vas ostaviti potpuno hladnima.
