Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Češka aktivistica za građanska prava i bivša disidentica u komunističkoj Čehoslovačkoj Dana Nemcova umrla je u 89. godini, priopćila je u utorak Zaklada Olga Havlova. Nemcova je bila na čelu upravnog odbora te zaklade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je potpisnica Povelje 77 koja je prerasla u pokret kojega je Nemcova bila i glasnogovornica. Pokret se zalagao za poštivanje ljudskih prava u Čehoslovačkoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nemcova je 1978. godine, uz Vaclava Havela i druge, bila jedna od osnivača Odbora za obranu nepravedno progonjenih (VONS) koji se borio za oslobađanje političkih zatvorenika. Zatvorena je na šest mjeseci 1979. zbog navodnog "podrivanja republike".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon političke tranzicije 1989. godine, Nemcova je osnovala centar za podršku izbjeglicama. Češki premijer Petr Fiala odao je priznanje njezinu radu, nazvavši je "izvanrednom osobom - hrabrom i duboko humanom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nemcova je za života osvojila mnoge nagrade, uključujući Češku medalju za zasluge i Nagradu Arnost Lustig. S filozofom i disidentom Jirijem Nemecom (1932.-2001.) imala je sedmero djece.</para>

Češka aktivistica i bivša disidentica Dana Nemcova umrla je u 89. godini Češki premijer Petr Fiala odao je priznanje njezinu radu, nazvavši je &apos;izvanrednom osobom - hrabrom i duboko humanom&apos; Češka aktivistica za građanska prava i bivša disidentica u komunističkoj Čehoslovačkoj Dana Nemcova umrla je u 89. godini, priopćila je u utorak Zaklada Olga Havlova. Nemcova je bila na čelu upravnog odbora te zaklade.Ona je potpisnica Povelje 77 koja je prerasla u pokret kojega je Nemcova bila i glasnogovornica. Pokret se zalagao za poštivanje ljudskih prava u Čehoslovačkoj.Nemcova je 1978. godine, uz Vaclava Havela i druge, bila jedna od osnivača Odbora za obranu nepravedno progonjenih (VONS) koji se borio za oslobađanje političkih zatvorenika. Zatvorena je na šest mjeseci 1979. zbog navodnog "podrivanja republike".Nakon političke tranzicije 1989. godine, Nemcova je osnovala centar za podršku izbjeglicama. Češki premijer Petr Fiala odao je priznanje njezinu radu, nazvavši je "izvanrednom osobom - hrabrom i duboko humanom".Nemcova je za života osvojila mnoge nagrade, uključujući Češku medalju za zasluge i Nagradu Arnost Lustig. S filozofom i disidentom Jirijem Nemecom (1932.-2001.) imala je sedmero djece. ODLAZAK JUNAKINJE 

ODLAZAK JUNAKINJE

Češka aktivistica i bivša disidentica Dana Nemcova umrla je u 89. godini

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navečer 14. ožujka 1939. Führer Trećeg Reicha Adolf Hitler primio je u svom uredu u Berlinu predsjednika Čehoslovačke Emila Hachu, a ono što je uslijedilo bio je jedan od najbizarnijih političkih sastanaka 20. stoljeća. Ranije toga dana Hacha je sjeo na vlak u Pragu i krenuo na razgovor kojim je trebala biti odlučena sudbina njegove domovine. </para><heading2>Prijetnje, srčani udar, spašavanje od smrti posebnom injekcijom i - 'kapitulacija'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Došavši u Berlin predsjednika je primio njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop, dok ga je Hitler ostavio da čeka puna dva sata jer nije htio prekinuti gledanje filma. Kada je do susreta napokon došlo Hitler, i pogotovo njegov najbliži suradnik Herman Göring, počeli su otvoreno prijetiti Hachi bombardiranjem i potpunim uništenjem Praga ako ne pristane na mirnu okupaciju Čehoslovačke. Uslijed silnih prijetnji, te proživljenog straha i stresa Emil Hacha doživio je srčani udar, a od smrti ga je spasio Hitlerov osobni liječnik ubrizgavši mu posebnu injekciju. Došavši sebi u ranu zoru 15. ožujka Hacha je pristao da Češka i Moravska dođu pod kontrolu Trećeg Reicha. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije Hache u Berlin je došao i Jozef Tisso, katolički svećenik i vođa slovačkog nacionalnog pokreta, koji je uz Hitlerovo dopuštenje proglasio nastanak nezavisne Slovačke Republike koja će sve do kraja Drugog svjetskog rata ostati marionetska država Trećeg Reicha. 16. ožujka 1939. njemačke jedinice ušle su u Prag, a Hitler je proglasio stvaranje Protektorata Češke i Moravske čime je Čehoslovačka kao država i službeno prestala postojati. Svi su ovi događaji bili epilog s jedne strane višegodišnje nacističke politike širenja životnog prostora, tj. povećanja njemačkog državnog teritorija, i s druge strane tzv. politike popuštanja britanskih i francuskih političara teritorijalnim pretenzijama Adolfa Hitlera.</para><hmn:article id="520dc6d2-bc1a-11ed-b1f8-6e420b801c7c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Potpisali sporazum bez da se čehoslovačke političare išta pitalo</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je u pitanju Čehoslovačka, ključan događaj bio je sastanak britanskog premijera Nevillea Chamberlaina, francuskog premijera Édouarda Daladiera, njemačkog kancelara Adolfa Hitlera i talijanskog vođe Benita Mussolinija potkraj rujna 1938. u Münchenu. Tom prilikom potpisan je, bez prisustva i volje čehoslovačkih političara, sporazum kojim je Njemačkoj dopušteno da okupira čehoslovačku regiju Sudeti, u kojoj je njemačko stanovništvo činilo većinu. Bila je to još jedna u nizu vanjskopolitičkih pobjeda Adolfa Hitlera, jer je početkom iste godine, također uz prešutnu suglasnost zapadnoeuropskih političara, proveden Ancshluss tj. pripojenje Austrije Trećem Reichu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Minhenskim sporazumom Čehoslovačka je izgubila oko 29.000 km² teritorija i 3,6 milijuna stanovnika, te najvažnija nalazišta ugljena i glavninu industrijskih postrojenja. Iako su Britanci i Francuzi vjerovali da će zauzimanjem Sudeta Hitlerove osvajačke ambicije biti zadovoljene, događaji iz ožujka 1939. su ih demantirali. Međutim, niti ulazak njemačkog Wehrmachta u Prag, i nestanak Čehoslovačke s političke karte Europe, u Londonu i Parizu još uvijek nisu shvaćeni dovoljnim razlogom za ulazak u rat s Trećim Reichom i njegovim saveznicima. </para><heading2>Hitlerov nacistički dužnosnik donosio najvažnije odluke </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za razliku od puštanja Čehoslovačke na milost i nemilost nacistima, napad na Poljsku 1. rujna 1939. pokazat će se događajem nakon kojeg neutralnost Britanaca i Francuza više nije bila opcija. Emila Hachu su Nijemci, više kao marionetu, ostavili na poziciji predsjednika Češko-moravskog protektorata, dok je sve najvažnije odluke donosio državni protektor, nacistički dužnosnik kojega je osobno imenovao Adolf Hitler. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svibnju 1945. vojnici Crvene armije uhapsili su Hachu i zatvorili ga, a u zatvorskoj bolnici je 27. lipnja 1945. i preminuo. </para><hmn:article id="b2a506a8-b752-11ed-8b57-f6936f7ee199" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Iz pokrajine Sudeti protjerana većina njemačkog stanovništva</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Drugog svjetskog rata Čehoslovačka je kao nezavisna država obnovljena u granicama u kojima je bila prije Minhenskog sporazuma, uz izuzetak Karpatske Rutenije, koja postaje dijelom Sovjetskog Saveza, točnije Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Iz pokrajine Sudeti, koja je vraćena Čehoslovačkoj, većina njemačkog stanovništva je nakon 1945. protjerana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte <ulink url="https://net.hr/tema/xx-stoljece-by-hrvoje-klasic">OVDJE.</ulink></emphasis></para>

Šefu države zaprijetili potpunim uništenjem grada, on doživio srčani udar, pa mu spašavali život posebnom injekcijom U novoj epizodi serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić, povjesničar se osvrnuo na slom Čehoslovačke uoči početka Drugog svjetskog rata Navečer 14. ožujka 1939. Führer Trećeg Reicha Adolf Hitler primio je u svom uredu u Berlinu predsjednika Čehoslovačke Emila Hachu, a ono što je uslijedilo bio je jedan od najbizarnijih političkih sastanaka 20. stoljeća. Ranije toga dana Hacha je sjeo na vlak u Pragu i krenuo na razgovor kojim je trebala biti odlučena sudbina njegove domovine. Prijetnje, srčani udar, spašavanje od smrti posebnom injekcijom i - 'kapitulacija'Došavši u Berlin predsjednika je primio njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop, dok ga je Hitler ostavio da čeka puna dva sata jer nije htio prekinuti gledanje filma. Kada je do susreta napokon došlo Hitler, i pogotovo njegov najbliži suradnik Herman Göring, počeli su otvoreno prijetiti Hachi bombardiranjem i potpunim uništenjem Praga ako ne pristane na mirnu okupaciju Čehoslovačke. Uslijed silnih prijetnji, te proživljenog straha i stresa Emil Hacha doživio je srčani udar, a od smrti ga je spasio Hitlerov osobni liječnik ubrizgavši mu posebnu injekciju. Došavši sebi u ranu zoru 15. ožujka Hacha je pristao da Češka i Moravska dođu pod kontrolu Trećeg Reicha. Samo dan prije Hache u Berlin je došao i Jozef Tisso, katolički svećenik i vođa slovačkog nacionalnog pokreta, koji je uz Hitlerovo dopuštenje proglasio nastanak nezavisne Slovačke Republike koja će sve do kraja Drugog svjetskog rata ostati marionetska država Trećeg Reicha. 16. ožujka 1939. njemačke jedinice ušle su u Prag, a Hitler je proglasio stvaranje Protektorata Češke i Moravske čime je Čehoslovačka kao država i službeno prestala postojati. Svi su ovi događaji bili epilog s jedne strane višegodišnje nacističke politike širenja životnog prostora, tj. povećanja njemačkog državnog teritorija, i s druge strane tzv. politike popuštanja britanskih i francuskih političara teritorijalnim pretenzijama Adolfa Hitlera.Potpisali sporazum bez da se čehoslovačke političare išta pitaloKada je u pitanju Čehoslovačka, ključan događaj bio je sastanak britanskog premijera Nevillea Chamberlaina, francuskog premijera Édouarda Daladiera, njemačkog kancelara Adolfa Hitlera i talijanskog vođe Benita Mussolinija potkraj rujna 1938. u Münchenu. Tom prilikom potpisan je, bez prisustva i volje čehoslovačkih političara, sporazum kojim je Njemačkoj dopušteno da okupira čehoslovačku regiju Sudeti, u kojoj je njemačko stanovništvo činilo većinu. Bila je to još jedna u nizu vanjskopolitičkih pobjeda Adolfa Hitlera, jer je početkom iste godine, također uz prešutnu suglasnost zapadnoeuropskih političara, proveden Ancshluss tj. pripojenje Austrije Trećem Reichu. Minhenskim sporazumom Čehoslovačka je izgubila oko 29.000 km² teritorija i 3,6 milijuna stanovnika, te najvažnija nalazišta ugljena i glavninu industrijskih postrojenja. Iako su Britanci i Francuzi vjerovali da će zauzimanjem Sudeta Hitlerove osvajačke ambicije biti zadovoljene, događaji iz ožujka 1939. su ih demantirali. Međutim, niti ulazak njemačkog Wehrmachta u Prag, i nestanak Čehoslovačke s političke karte Europe, u Londonu i Parizu još uvijek nisu shvaćeni dovoljnim razlogom za ulazak u rat s Trećim Reichom i njegovim saveznicima. Hitlerov nacistički dužnosnik donosio najvažnije odluke Za razliku od puštanja Čehoslovačke na milost i nemilost nacistima, napad na Poljsku 1. rujna 1939. pokazat će se događajem nakon kojeg neutralnost Britanaca i Francuza više nije bila opcija. Emila Hachu su Nijemci, više kao marionetu, ostavili na poziciji predsjednika Češko-moravskog protektorata, dok je sve najvažnije odluke donosio državni protektor, nacistički dužnosnik kojega je osobno imenovao Adolf Hitler. U svibnju 1945. vojnici Crvene armije uhapsili su Hachu i zatvorili ga, a u zatvorskoj bolnici je 27. lipnja 1945. i preminuo. Iz pokrajine Sudeti protjerana većina njemačkog stanovništvaNakon Drugog svjetskog rata Čehoslovačka je kao nezavisna država obnovljena u granicama u kojima je bila prije Minhenskog sporazuma, uz izuzetak Karpatske Rutenije, koja postaje dijelom Sovjetskog Saveza, točnije Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Iz pokrajine Sudeti, koja je vraćena Čehoslovačkoj, većina njemačkog stanovništva je nakon 1945. protjerana.Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE. OVAKO JE HITLER 'PRIPAJAO'... 

OVAKO JE HITLER 'PRIPAJAO'...

Šefu države zaprijetili potpunim uništenjem grada, on doživio srčani udar, pa mu spašavali život posebnom injekcijom

Hrvoje Klasić - Slom Čehoslovačke

Baršunasta revolucija - jedan od rijetkih nenasilnih raspada u ljudskoj povijesti 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čehoslovačka je bila jedna od najkontroverznijih komunističkih država u Europi. Prije svega, radilo se o jedinoj razvijenoj predratnoj kapitalističkoj zemlji koja će nakon Drugog svjetskog rata postati komunistička, ali i jedinoj koja će u savezništvo sa Sovjetskim Savezom ući bez direktnog vojnog pritiska. Upravo industrijska razvijenost, visoka razina obrazovanja stanovništva i postojanje jake radničke klase smatrani su olakotnim okolnostima za uspješnu izgradnju komunističkog društva.    </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, desilo se upravo suprotno. Staljinistički model društveno – ekonomskog razvoja koji je u nerazvijenim zemljama izazvao niz pozitivnih efekata, u čehoslovačkom se slučaju pokazao kao totalni promašaj. Inzistiranje na komandnom gospodarstvu, teškoj industriji i ekstenzivnom zapošljavanju paraliziralo je i vremenom uništilo razvojne potencijale s kojima je Čehoslovačka ušla u socijalizam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Petnaestak godina nakon komunističkog puča iz 1948. zemlja je bila na rubu bankrota. Odgovor na krizu trebala je biti društvena i ekonomska reforma, a kao jedan od prvih zadataka koji se pokazao kao preduvjet suštinskih promjena bilo je redefiniranje uloge komunističke partije u društvu. Čovjek koji je odlučio provesti promjene bio je Alexander Dubček, početkom 1968. izabran za vođu čehoslovačkih komunista.</para><hmn:article id="f7548c4c-cf90-11ec-a17e-cab4550e18ac" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Manifest 'Dvije tisuće riječi'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najava demokratizacije Partije i cijelog društva u Moskvi nije dočekana s oduševljenjem. Strah od destabilizacije Čehoslovačke, ali posebno od mogućeg utjecaja na domaće prilike izazvali su podozrenje i ostalih članica Varšavskog bloka, prije svega Istočne Njemačke, Poljske i Bugarske. Početak otvorenog sukoba između pet članica Varšavskog bloka, dakle Sovjetskog Saveza, Istočne Njemačke, Poljske, Bugarske i Mađarske, i Čehoslovačke dogodio se na sastanku u Drezdenu, 23. ožujka 1968. godine. Čelnici „bratskih“ partija zahtijevaju tom prilikom od čehoslovačkog rukovodstva hitno i odlučno zaustavljanje svih „kontrarevolucionarnih“ tendencija u zemlji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sličnom tonu, ali uz sve konkretnije pritiske, odvijat će se svi budući sastanci na kojima će članice Bloka raspravljati o sudbini Čehoslovačke.  Uz odlučnost čehoslovačkog rukovodstva da ustraje u započetim promjenama, zaoštravanju stavova od strane Varšavske „petorke“ najviše će doprinijeti razne manifestacije nepartijskog aktivizma u društvu s ciljem izgradnje demokratskog i pluralnog društva s naglaskom na potrebu poštivanja ljudskih prava i svih oblika građanskih sloboda. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po mišljenju nezadovoljnih članica Bloka najkonkretniji dokaz da Komunistička Partija Čehoslovačke gubi kontrolu nad situacijom bilo je objavljivanje dokumenta pod nazivom „Dvije tisuće riječi“. Ovaj manifest objavljen 27. lipnja 1968. u nekoliko čehoslovačkih tiskovina kritizira dotadašnje ponašanje partijskih birokrata, ali ujedno poziva na davanje podrške reformskim nastojanjima novog rukovodstva.</para><hmn:article id="8a23fcf0-cb96-11ec-826e-d69bac64487d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Akcija 'Šumava'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Početkom svibnja 1968. na konzultacije u Moskvu pozvano je najprije čehoslovačko rukovodstvo, a nekoliko dana kasnije u istom je gradu održan tajni sastanak „Petorke“. Oštrim riječima napadnut je Akcijski program kojeg čehoslovački komunisti usvajaju na svom plenumu održanom u travnju 1968. godine. Uz utjecaj domaćih „kontrarevolucionarnih“ i „antisocijalističkih“ elemenata sve češće se kao razlog radikalizacije odnosa u Čehoslovačkoj spominju i strani, zapadno – kapitalistički interesi. Vojna intervencija, unatoč zahtjevima njemačkog, bugarskog i poljskog rukovodstva, još jednom je odgođena, ali je pritisak na Čehoslovačku dodatno pojačan. Ovaj put, uz politička i vojnim sredstvima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dana 20. lipnja 1968. na teritoriju Čehoslovačke započinju združeni vojni manevri članica Varšavskog bloka (bez Rumunjske) pod kodnim imenom „Šumava“. Zamišljeni prvenstveno kao upozorenje „reformskoj“ i podrška „antireformskoj“ struji unutar KP Čehoslovačke ovi manevri poslužit će kao ključni događaj za uspješnu pripremu i izvedbu vojne intervencije. U noći 20. na 21. kolovoz 1968. armije zemalja članica Varšavskog bloka predvođene Sovjetskim Savezom izvršile su vojnu agresiju na Čehoslovačku. U agresiji, iako članica Varšavskog pakta, nije sudjelovala Rumunjska. Albanija se članicom Varšavskog pakta prestala smatrati još 1961., iako je službeno iz njega izašla tek 1968. upravo zbog intervencije na Čehoslovačku.</para><hmn:article id="42255b1c-c54f-11ec-a6b7-d608bb6fff77" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čehoslovački državni vrh odlučio je ne suprotstaviti se agresiji vojno jer je procijenio da bi otpor bio nemoguć a žrtve prevelike. Unatoč tome, brojni građani Čehoslovačke izašli su na ulice svojih gradova i iskazali nezadovoljstvo situacijom u kojoj su se našli. U vrlo kratkom vremenu agresori su preuzeli nadzor nad čitavom zemljom. Rukovodstvo predvođeno Dubčekom je uhapšeno i odvedeno na tajnu lokaciju na teritoriju Sovjestskog Saveza. Nekoliko dana kasnije prevezeni su u Moskvu kako bi potpisali dokument kojim se odriču svih reformi za koje su se zalagali proteklih mjeseci, i priznaju sovjetsku okupaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posljedice vojne agresije i okupacije bili su katastrofalni po Čehoslovačku. Oko 200 tisuća ljudi je napustilo zemlju, više od stotinu civila je ubijeno, a umjesto socijalizma s ljudskim licem ponovo je uspostavljen jedan od najzatvorenijih, najrigidnijih i najrepresivnijih komunističkih režima u Istočnoj Europi. Uz sve to, sovjetski vojnici zadržat će se na teritoriju Čehoslovačke sve do 1991.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://net.hr/tema/xx-stoljece-by-hrvoje-klasic">Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.</ulink></para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/embed/z-KlbocxoxM"/>

Dokument 'Dvije tisuće riječi' izazvao je kaos, kreće 'Šumava' i brutalna agresija koja je zauvijek promijenila povijest U novom izdanju serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić donosimo video priču o Praškom proljeću Čehoslovačka je bila jedna od najkontroverznijih komunističkih država u Europi. Prije svega, radilo se o jedinoj razvijenoj predratnoj kapitalističkoj zemlji koja će nakon Drugog svjetskog rata postati komunistička, ali i jedinoj koja će u savezništvo sa Sovjetskim Savezom ući bez direktnog vojnog pritiska. Upravo industrijska razvijenost, visoka razina obrazovanja stanovništva i postojanje jake radničke klase smatrani su olakotnim okolnostima za uspješnu izgradnju komunističkog društva.    Međutim, desilo se upravo suprotno. Staljinistički model društveno – ekonomskog razvoja koji je u nerazvijenim zemljama izazvao niz pozitivnih efekata, u čehoslovačkom se slučaju pokazao kao totalni promašaj. Inzistiranje na komandnom gospodarstvu, teškoj industriji i ekstenzivnom zapošljavanju paraliziralo je i vremenom uništilo razvojne potencijale s kojima je Čehoslovačka ušla u socijalizam. Petnaestak godina nakon komunističkog puča iz 1948. zemlja je bila na rubu bankrota. Odgovor na krizu trebala je biti društvena i ekonomska reforma, a kao jedan od prvih zadataka koji se pokazao kao preduvjet suštinskih promjena bilo je redefiniranje uloge komunističke partije u društvu. Čovjek koji je odlučio provesti promjene bio je Alexander Dubček, početkom 1968. izabran za vođu čehoslovačkih komunista.Manifest 'Dvije tisuće riječi'Najava demokratizacije Partije i cijelog društva u Moskvi nije dočekana s oduševljenjem. Strah od destabilizacije Čehoslovačke, ali posebno od mogućeg utjecaja na domaće prilike izazvali su podozrenje i ostalih članica Varšavskog bloka, prije svega Istočne Njemačke, Poljske i Bugarske. Početak otvorenog sukoba između pet članica Varšavskog bloka, dakle Sovjetskog Saveza, Istočne Njemačke, Poljske, Bugarske i Mađarske, i Čehoslovačke dogodio se na sastanku u Drezdenu, 23. ožujka 1968. godine. Čelnici „bratskih“ partija zahtijevaju tom prilikom od čehoslovačkog rukovodstva hitno i odlučno zaustavljanje svih „kontrarevolucionarnih“ tendencija u zemlji. U sličnom tonu, ali uz sve konkretnije pritiske, odvijat će se svi budući sastanci na kojima će članice Bloka raspravljati o sudbini Čehoslovačke.  Uz odlučnost čehoslovačkog rukovodstva da ustraje u započetim promjenama, zaoštravanju stavova od strane Varšavske „petorke“ najviše će doprinijeti razne manifestacije nepartijskog aktivizma u društvu s ciljem izgradnje demokratskog i pluralnog društva s naglaskom na potrebu poštivanja ljudskih prava i svih oblika građanskih sloboda. Po mišljenju nezadovoljnih članica Bloka najkonkretniji dokaz da Komunistička Partija Čehoslovačke gubi kontrolu nad situacijom bilo je objavljivanje dokumenta pod nazivom „Dvije tisuće riječi“. Ovaj manifest objavljen 27. lipnja 1968. u nekoliko čehoslovačkih tiskovina kritizira dotadašnje ponašanje partijskih birokrata, ali ujedno poziva na davanje podrške reformskim nastojanjima novog rukovodstva.Akcija 'Šumava'Početkom svibnja 1968. na konzultacije u Moskvu pozvano je najprije čehoslovačko rukovodstvo, a nekoliko dana kasnije u istom je gradu održan tajni sastanak „Petorke“. Oštrim riječima napadnut je Akcijski program kojeg čehoslovački komunisti usvajaju na svom plenumu održanom u travnju 1968. godine. Uz utjecaj domaćih „kontrarevolucionarnih“ i „antisocijalističkih“ elemenata sve češće se kao razlog radikalizacije odnosa u Čehoslovačkoj spominju i strani, zapadno – kapitalistički interesi. Vojna intervencija, unatoč zahtjevima njemačkog, bugarskog i poljskog rukovodstva, još jednom je odgođena, ali je pritisak na Čehoslovačku dodatno pojačan. Ovaj put, uz politička i vojnim sredstvima. Dana 20. lipnja 1968. na teritoriju Čehoslovačke započinju združeni vojni manevri članica Varšavskog bloka (bez Rumunjske) pod kodnim imenom „Šumava“. Zamišljeni prvenstveno kao upozorenje „reformskoj“ i podrška „antireformskoj“ struji unutar KP Čehoslovačke ovi manevri poslužit će kao ključni događaj za uspješnu pripremu i izvedbu vojne intervencije. U noći 20. na 21. kolovoz 1968. armije zemalja članica Varšavskog bloka predvođene Sovjetskim Savezom izvršile su vojnu agresiju na Čehoslovačku. U agresiji, iako članica Varšavskog pakta, nije sudjelovala Rumunjska. Albanija se članicom Varšavskog pakta prestala smatrati još 1961., iako je službeno iz njega izašla tek 1968. upravo zbog intervencije na Čehoslovačku.Čehoslovački državni vrh odlučio je ne suprotstaviti se agresiji vojno jer je procijenio da bi otpor bio nemoguć a žrtve prevelike. Unatoč tome, brojni građani Čehoslovačke izašli su na ulice svojih gradova i iskazali nezadovoljstvo situacijom u kojoj su se našli. U vrlo kratkom vremenu agresori su preuzeli nadzor nad čitavom zemljom. Rukovodstvo predvođeno Dubčekom je uhapšeno i odvedeno na tajnu lokaciju na teritoriju Sovjestskog Saveza. Nekoliko dana kasnije prevezeni su u Moskvu kako bi potpisali dokument kojim se odriču svih reformi za koje su se zalagali proteklih mjeseci, i priznaju sovjetsku okupaciju.Posljedice vojne agresije i okupacije bili su katastrofalni po Čehoslovačku. Oko 200 tisuća ljudi je napustilo zemlju, više od stotinu civila je ubijeno, a umjesto socijalizma s ljudskim licem ponovo je uspostavljen jedan od najzatvorenijih, najrigidnijih i najrepresivnijih komunističkih režima u Istočnoj Europi. Uz sve to, sovjetski vojnici zadržat će se na teritoriju Čehoslovačke sve do 1991.Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE. BIJES MOSKVE U PRAKSI 

BIJES MOSKVE U PRAKSI

Dokument 'Dvije tisuće riječi' izazvao je kaos, kreće 'Šumava' i brutalna agresija koja je zauvijek promijenila povijest

Revolucija koja je srušila komunistički režim i postavila pisca za predsjednika države Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 17. studenoga do 29. prosinca 1989. godine. Njome je mirotvorno srušen komunistički režim na vlasti od 25. veljače 1948. godine. 

<para>Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 17. studenoga do 29. prosinca 1989. godine. Njome je mirotvorno srušen komunistički režim na vlasti od 25. veljače 1948. godine.</para>

Revolucija koja je srušila komunistički režim i postavila pisca za predsjednika države

<para>
Te 1968. ljeto je za Čehe i Slovake doista bilo varljivo. Počelo je s velikom nadom, završilo s velikim razočaranjem. Nekoliko mjeseci ranije u Čehoslovačkoj je pokrenut sveobuhvatan i gotovo revolucionaran proces liberalizacije društva poznat pod imenom „Praško proljeće“. Nažalost, izgradnjom „socijalizma s ljudskim licem“ nisu bili oduševljeni niti „veliki brat“ u Moskvi, niti „mala braća“ u Berlinu, Varšavi, Budimpešti i Sofiji.</para>
<para>Kako bi onemogućili daljnju demokratizaciju čehoslovačkog, a posljedično i vlastitih društava komunistički čelnici SSSR-a, Poljske, Istočne Njemačke, Mađarske i Bugarske odlučili su reagirati. U noći s 20. na 21. kolovoz 1968. nakon munjevite vojne intervencije zemalja Varšavskog pakta Čehoslovačka je okupirana. Alexander Dubček, glavni „krivac“ za promjene, zajedno s najbližim suradnicima je uhapšen i prevezen u Moskvu. U vojnoj intervenciji nije sudjelovala Rumunjska, ali ne zato što je tamošnji diktator Nicolae Ceausescu bio suglasan s karakterom promjena u Čehoslovačkoj već isključivo kako bi podrškom buntovnicima iz Praga još jednom naglasio vlastiti bunt prema Moskvi.</para>
<para>Jedina komunistička zemlja koja je, i u proljeće i u ljeto 1968., davala iskrenu podršku Čehoslovačkoj bila je Jugoslavija. Uostalom, reforme na kojima je inzistiralo čehoslovačko rukovodstvo bile su najvećim dijelom inspirirane upravo reformama koje je godinama provodilo jugoslavensko rukovodstvo. Samo nekoliko dana prije vojne intervencije Prag je došao posjetiti jugoslavenski predsjednik.
</para>
<heading2>'Trijumfalni doček heroja'</heading2>
<para>
U trenutku u kojem su se mnogi već pribojavali najcrnjeg scenarija Titov dolazak značio je daleko više od uobičajenog protokolarnog posjeta. O „trijumfalnom dočeku heroja“, tisućama ljudi koji su od aerodroma do centra grada stajali uz cestu i skandirali Titovo ime, ali i obećanom nastavku političke i ekonomske suradnje između dvije zemlje izvještavali su i ugledni svjetski mediji poput Time Magazina, New York Timesa i Economista.</para>
<para>Tenkovi na ulicama Praga nisu utjecali na promjenu raspoloženja u Jugoslaviji. Naprotiv. Uz oštru osudu okupacije i brojne mitinge podrške čehoslovačkoj neovisnosti uslijedili su i prvi izrazi pomoći. Već 21. kolovoza ujutro Tito je na Brijunima primio četiri čehoslovačka ministra koji su tih dana ljetovali na jadranskoj obali. Zbog straha za vlastitu sigurnost zamolili su jugoslavenskog predsjednika da im dozvoli ostanak, ali i omogući političko djelovanje. Iako svjestan negativnih posljedica po sovjetsko – jugoslavenske odnose Tito je čehoslovačkim drugovima na raspolaganje dao vilu u elitnom dijelu Beograda, financijska sredstva i svu logistiku potrebnu za rad „vlade u egzilu“.</para>
<para>Ovaj simbolički važan čin pratili su i konkretni izrazi solidarnosti s onima koje je neizvjesnost u tom trenutku najteže pogađala.
</para>
<heading2>Produženi boravak na Jadranu</heading2>
<para>
Oko 50 tisuća Čeha i Slovaka na godišnjem odmoru na Jadranu (među njima i Dubčekova supruga sa sinom) zbog vojne je intervencije odlučilo odgoditi povratak u domovinu. Da bi im se olakšao neplanirani produženi boravak cijelo društvo priskočilo je u pomoć. Vlasnici apartmana dopustili su da nastave besplatno koristiti njihov smještaj, a isto su učinili i brojni hoteli, kampovi, učenički domovi i poduzeća, poput npr. vinkovačkog „Dilja“ čiji je radnički savjet donio odluku „da se svim gostima iz Čehoslovačke koji su boravili u sindikalnom odmaralištu ovog poduzeća dade besplatna hrana i smještaj“.</para>
<para>Privremeno boravište ponudile su i obitelji koje se nisu bavile turizmom, kako u gradovima uz obalu, tako i onima u unutrašnjosti. Tako npr. „Glas Podravine“ izvještava o tridesetak obitelji koje su udomile stotinjak čehoslovačkih turista u Koprivnici. Osim pružanja smještaja pomoć se iskazivala i na brojne druge načine. Otvarani su posebni računi na koje su građani i poduzeća uplaćivali dobrovoljne novčane priloge, „Zagrebačka mljekara“ i „Podravka“ donirale su svoje prehrambene proizvode, INA bonove za benzin, medicinske ustanove u bjelovarskoj općini ponudile su besplatnu liječničku pomoć, bjelovarska pošta besplatno korištenje poštansko – telefonskih usluga, itd.</para>
<para>Ljudi kojima je pružena pomoć osjećali su istovremeno nelagodu i zahvalnost. Prizori opraštanja uoči povratka u Čehoslovačku bili su posebno dirljivi. Neka prijateljstva započeta tada nastavila su se održavati, i u nizu slučajeva traju, sve do današnjih dana.
</para>
<heading2>Varljivo ljeto 2020.</heading2>
<para>
Po odlasku iz Koprivnice javno je objavljeno pismo zahvale čehoslovačkih turista. Osjećaje njih stotinjak zasigurno su dijelile tisuće sunarodnjaka koji su se tih dana našli u istoj situaciji: „Svaki dan susretali smo se na svakom koraku s vašim ljudima koji su iskazivali veliku pažnju i simpatije svima nama i našoj okupiranoj republici. Pokazali ste svim našim narodima, koji su u teškom položaju, iskrene i bratske simpatije i prijateljstvo. Svima vama od srca zahvaljujemo i nadamo se da ćemo vam tu pomoć i bratsku ljubav vratiti“.</para>
<para>Ljeto 2020. po svemu sudeći bit će više nego varljivo. Velike nade koje u ovom trenutku polažemo na turizam lako bi mogle završiti u velikom razočaranju. Izbjegavanje crnog scenarija ovisit će dijelom o svima onima koji žele ljetovati na Jadranu jer se tu osjećaju sigurno i ugodno, i koji se nakon višegodišnjih dolazaka u Hrvatsku ne vraćaju samo kao turisti nego i kao prijatelji. Ali će itekako ovisiti i o domaćinima koji će više nego ikada morati pokazati da „nije u šoldima sve“. Koji će i ovo ljeto, kao i ono 1968., morati pokazati da je ulaganje u međuljudske odnose najvrjednija i dugoročno najisplativija investicija.</para>
<para>
 <emphasis>*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Net.hr-a.</emphasis>
</para>

Tog smo ih ljeta spasili čudesnom gestom, mogu li oni sada nas? Nakon što je Sovjetski savez ugušio Praškog proljeća oko 50 tisuća Čeha i Slovaka zateklo se na godišnjem odmoru na Jadranu koji su prisilno morali produžiti, 

Te 1968. ljeto je za Čehe i Slovake doista bilo varljivo. Počelo je s velikom nadom, završilo s velikim razočaranjem. Nekoliko mjeseci ranije u Čehoslovačkoj je pokrenut sveobuhvatan i gotovo revolucionaran proces liberalizacije društva poznat pod imenom „Praško proljeće“. Nažalost, izgradnjom „socijalizma s ljudskim licem“ nisu bili oduševljeni niti „veliki brat“ u Moskvi, niti „mala braća“ u Berlinu, Varšavi, Budimpešti i Sofiji.
Kako bi onemogućili daljnju demokratizaciju čehoslovačkog, a posljedično i vlastitih društava komunistički čelnici SSSR-a, Poljske, Istočne Njemačke, Mađarske i Bugarske odlučili su reagirati. U noći s 20. na 21. kolovoz 1968. nakon munjevite vojne intervencije zemalja Varšavskog pakta Čehoslovačka je okupirana. Alexander Dubček, glavni „krivac“ za promjene, zajedno s najbližim suradnicima je uhapšen i prevezen u Moskvu. U vojnoj intervenciji nije sudjelovala Rumunjska, ali ne zato što je tamošnji diktator Nicolae Ceausescu bio suglasan s karakterom promjena u Čehoslovačkoj već isključivo kako bi podrškom buntovnicima iz Praga još jednom naglasio vlastiti bunt prema Moskvi.
Jedina komunistička zemlja koja je, i u proljeće i u ljeto 1968., davala iskrenu podršku Čehoslovačkoj bila je Jugoslavija. Uostalom, reforme na kojima je inzistiralo čehoslovačko rukovodstvo bile su najvećim dijelom inspirirane upravo reformama koje je godinama provodilo jugoslavensko rukovodstvo. Samo nekoliko dana prije vojne intervencije Prag je došao posjetiti jugoslavenski predsjednik.

'Trijumfalni doček heroja'

U trenutku u kojem su se mnogi već pribojavali najcrnjeg scenarija Titov dolazak značio je daleko više od uobičajenog protokolarnog posjeta. O „trijumfalnom dočeku heroja“, tisućama ljudi koji su od aerodroma do centra grada stajali uz cestu i skandirali Titovo ime, ali i obećanom nastavku političke i ekonomske suradnje između dvije zemlje izvještavali su i ugledni svjetski mediji poput Time Magazina, New York Timesa i Economista.
Tenkovi na ulicama Praga nisu utjecali na promjenu raspoloženja u Jugoslaviji. Naprotiv. Uz oštru osudu okupacije i brojne mitinge podrške čehoslovačkoj neovisnosti uslijedili su i prvi izrazi pomoći. Već 21. kolovoza ujutro Tito je na Brijunima primio četiri čehoslovačka ministra koji su tih dana ljetovali na jadranskoj obali. Zbog straha za vlastitu sigurnost zamolili su jugoslavenskog predsjednika da im dozvoli ostanak, ali i omogući političko djelovanje. Iako svjestan negativnih posljedica po sovjetsko – jugoslavenske odnose Tito je čehoslovačkim drugovima na raspolaganje dao vilu u elitnom dijelu Beograda, financijska sredstva i svu logistiku potrebnu za rad „vlade u egzilu“.
Ovaj simbolički važan čin pratili su i konkretni izrazi solidarnosti s onima koje je neizvjesnost u tom trenutku najteže pogađala.

Produženi boravak na Jadranu

Oko 50 tisuća Čeha i Slovaka na godišnjem odmoru na Jadranu (među njima i Dubčekova supruga sa sinom) zbog vojne je intervencije odlučilo odgoditi povratak u domovinu. Da bi im se olakšao neplanirani produženi boravak cijelo društvo priskočilo je u pomoć. Vlasnici apartmana dopustili su da nastave besplatno koristiti njihov smještaj, a isto su učinili i brojni hoteli, kampovi, učenički domovi i poduzeća, poput npr. vinkovačkog „Dilja“ čiji je radnički savjet donio odluku „da se svim gostima iz Čehoslovačke koji su boravili u sindikalnom odmaralištu ovog poduzeća dade besplatna hrana i smještaj“.
Privremeno boravište ponudile su i obitelji koje se nisu bavile turizmom, kako u gradovima uz obalu, tako i onima u unutrašnjosti. Tako npr. „Glas Podravine“ izvještava o tridesetak obitelji koje su udomile stotinjak čehoslovačkih turista u Koprivnici. Osim pružanja smještaja pomoć se iskazivala i na brojne druge načine. Otvarani su posebni računi na koje su građani i poduzeća uplaćivali dobrovoljne novčane priloge, „Zagrebačka mljekara“ i „Podravka“ donirale su svoje prehrambene proizvode, INA bonove za benzin, medicinske ustanove u bjelovarskoj općini ponudile su besplatnu liječničku pomoć, bjelovarska pošta besplatno korištenje poštansko – telefonskih usluga, itd.
Ljudi kojima je pružena pomoć osjećali su istovremeno nelagodu i zahvalnost. Prizori opraštanja uoči povratka u Čehoslovačku bili su posebno dirljivi. Neka prijateljstva započeta tada nastavila su se održavati, i u nizu slučajeva traju, sve do današnjih dana.

Varljivo ljeto 2020.

Po odlasku iz Koprivnice javno je objavljeno pismo zahvale čehoslovačkih turista. Osjećaje njih stotinjak zasigurno su dijelile tisuće sunarodnjaka koji su se tih dana našli u istoj situaciji:  „Svaki dan susretali smo se na svakom koraku s vašim ljudima koji su iskazivali veliku pažnju i simpatije svima nama i našoj okupiranoj republici. Pokazali ste svim našim narodima, koji su u teškom položaju, iskrene i bratske simpatije i prijateljstvo. Svima vama od srca zahvaljujemo i nadamo se da ćemo vam tu pomoć i bratsku ljubav vratiti“.
Ljeto 2020. po svemu sudeći bit će više nego varljivo. Velike nade koje u ovom trenutku polažemo na turizam lako bi mogle završiti u velikom razočaranju. Izbjegavanje crnog scenarija ovisit će dijelom o svima onima koji žele ljetovati na Jadranu jer se tu osjećaju sigurno i ugodno, i koji se nakon višegodišnjih dolazaka u Hrvatsku ne vraćaju samo kao turisti nego i kao prijatelji. Ali će itekako ovisiti i o domaćinima koji će više nego ikada morati pokazati da „nije u šoldima sve“. Koji će i ovo ljeto, kao i ono 1968., morati pokazati da je ulaganje u međuljudske odnose najvrjednija i dugoročno najisplativija investicija.

   *Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Net.hr-a.
 DAN KAD SU DESETINE TISUĆA ČEHA OSTALI ZAROBLJENI NA JADRANU: 

DAN KAD SU DESETINE TISUĆA ČEHA OSTALI ZAROBLJENI NA JADRANU:

Tog smo ih ljeta spasili čudesnom gestom, mogu li oni sada nas?

<para>
"Da, Trumpovi su bili u našem fokusu interesa", rekao je za tjednik Vlastimil Danek, bivši područni šef StB-a (državne sigurnosne službe) u Gottwaldovu (današnjem Zlinu), rodnom gradu Ivane Trump.</para>
<para>"Znali smo da je Trump bio utjecajan. Nije skrivao da jednom želi biti predsjednik. Htjeli smo doznati više o njemu", dodao je.</para>
<para>StB je 1978. prvo otvorio dosje o Ivani Zelnickovoj a zatim ga dopunio informacijama o njezinu suprugu, piše Respekt koji je taj napis objavio u suradnji s britanskim listom The Guardianom.</para>
<para>Ivana Zelnickova, bivša skijašica i manekenka koja je poslije postala poslovna žena, 1977. se udala za Trumpa s kojim je rodila troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.</para>
<para>Trump je, navodi se u dosjeu, počeo razmišljati o predsjedničkoj kandidaturi 1986., ali je odustao od te zamisli jer je mislio da je premlad (tada je imao 41 godinu).</para>
<para>"Svojom kandidaturom želi biti iznimka u američkoj povijesti. Želi se kandidirati kao politički neovisna osoba. Nije član ni Demokratske ni Republikanske stranke, premda ga obje žele za sebe", navodi se u bilješci dosjea. "Premda se čini nestvarno, Donald Trump je siguran u pobjedu".</para>
<para>Komunistički režim u bivšoj Čehoslovačkoj propao je 1989. u takozvanoj Baršunastoj revoluciji koju je predvodio Vaclav Havel. StB koji je tijesno surađivao sa sovjetskim službama raspušten je 1990.</para>

'Htio se kandidirati za predsjednika još 1986.' Tajna policija komunističke Čehoslovačke napravila je dosje o Donaldu Trumpu nakon njegova vjenčanja s Čehinjom Ivanom Zelnickovom, piše u ponedjeljak praški tjednik Respekt 

"Da, Trumpovi su bili u našem fokusu interesa", rekao je za tjednik Vlastimil Danek, bivši područni šef StB-a (državne sigurnosne službe) u Gottwaldovu (današnjem Zlinu), rodnom gradu Ivane Trump.
"Znali smo da je Trump bio utjecajan. Nije skrivao da jednom želi biti predsjednik. Htjeli smo doznati više o njemu", dodao je.
StB je 1978. prvo otvorio dosje o Ivani Zelnickovoj a zatim ga dopunio informacijama o njezinu suprugu, piše Respekt koji je taj napis objavio u suradnji s britanskim listom The Guardianom.
Ivana Zelnickova, bivša skijašica i manekenka koja je poslije postala poslovna žena, 1977. se udala za Trumpa s kojim je rodila troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.
Trump je, navodi se u dosjeu, počeo razmišljati o predsjedničkoj kandidaturi 1986., ali je odustao od te zamisli jer je mislio da je premlad (tada je imao 41 godinu).
"Svojom kandidaturom želi biti iznimka u američkoj povijesti. Želi se kandidirati kao politički  neovisna osoba. Nije član ni Demokratske ni Republikanske stranke, premda ga obje žele za sebe", navodi se u bilješci dosjea. "Premda se čini nestvarno, Donald Trump je siguran u pobjedu".
Komunistički režim u bivšoj Čehoslovačkoj propao je 1989. u takozvanoj Baršunastoj revoluciji koju je predvodio Vaclav Havel. StB koji je tijesno surađivao sa sovjetskim službama raspušten je 1990. ČEHOSLOVAČKA TAJNA POLICIJA IMALA JE DOSJE O TRUMPU: 

ČEHOSLOVAČKA TAJNA POLICIJA IMALA JE DOSJE O TRUMPU:

'Htio se kandidirati za predsjednika još 1986.'

<para>
Česi i Slovaci u ponedjeljak su obilježili 25. obljetnicu "baršunastog razdruživanja", mirnog razdvajanja 1993. Čehoslovačke u dvije neovisne države.</para>
<para>Podjela Čehoslovačke je uslijedila nakon Baršunaste revolucije 1989. kojom je okončan komunistički režim i uvedena demokracija.</para>
<para>Češki premijer Andrej Babiš, podrijetlom iz Slovačke, u ponedjeljak je telefonski razgovarao sa slovačkim kolegom Robertom Ficom koji je na društvenoj mreži Facebook napisao da se radi o "primjeru bez presedana prijateljske podjele neke savezne države".</para>
<para>Stotine Čeha i Slovaka su došle na susret u mjesto Velka Javorina, na granici Češke i Slovačke, što je godišnja tradicija koja datira iz 1845. Od 1992. ti skupovi su postali prosvjedi protiv podjele.</para>
<para>"Nije nam bio problem ostati zajedno, ali nismo znali kako ostati zajedno", analizirao je bivši slovački ministar vanjskih poslova Milan Knazko.
</para>
<heading2>Najprijateljskija podjela neke savezne države</heading2>
<para>
Prema nedavnim anketama, oko polovice Slovaka je zadovoljno činjenicom da im je zemlja neovisna država, ali 1990. jedva 10 posto Slovaka ju je željelo, a na češkoj strani za razdvajanje je bilo samo oko 5 posto stanovništva.</para>
<para>"Čehoslovačka se nije raspala kao Sovjetski Savez, niti je rastrgana kao Jugoslavija, ona se samo podijelila", naglasio je Knazko.</para>
<para>Glumac koji je postao političar, Knazko je bio član slovačkog izaslanstva za pregovore s Česima u ljeto 1992.
</para>
<heading2>Bliski trgovinski odnosi i veze ostali zadržani do danas</heading2>
<para>
"Pokušali smo pronaći formulu održanja federacije. Češki premijer Vaclav Klaus je izjavio da nam je bolje imati odvojene zemlje, nego pokrenuti neku vrstu eksperimenta", prisjeća se on.</para>
<para>Nakon podjele, dvije države su zadržale bliske trgovinske veze i političku suradnju na forumima poput Višegradske skupine.</para>
<para>Bratislava i Prag su se pridružili Europskoj uniji 2004. Pet godina kasnije Slovačka je uvela euro. Dvije zemlje su članice NATO-a.</para>
<para>Odnosi između Čeha i Slovaka su bolji nego u doba savezne republike, drži Knazko. "Vrijeme je pokazalo da je podjela bila vrlo razumna", zaključio je.</para>

Baršunastom revolucijom 1989. okončan komunistički režim i uvedena demokracija u dvije zemlje "Nije nam bio problem ostati zajedno, ali nismo znali kako ostati zajedno", analizirao je bivši slovački ministar vanjskih poslova Milan Knazko 

Česi i Slovaci u ponedjeljak su obilježili 25. obljetnicu "baršunastog razdruživanja", mirnog razdvajanja 1993. Čehoslovačke u dvije neovisne države.
Podjela Čehoslovačke je uslijedila nakon Baršunaste revolucije 1989. kojom je okončan komunistički režim i uvedena demokracija.
Češki premijer Andrej Babiš, podrijetlom iz Slovačke, u ponedjeljak je telefonski razgovarao sa slovačkim kolegom Robertom Ficom  koji je na društvenoj mreži Facebook napisao da se radi o "primjeru bez presedana prijateljske podjele neke savezne države".
Stotine Čeha i Slovaka su došle na susret u mjesto Velka Javorina, na granici Češke i Slovačke, što je godišnja tradicija koja datira iz 1845. Od 1992. ti skupovi su postali prosvjedi protiv podjele.
"Nije nam bio problem ostati zajedno, ali nismo znali kako ostati zajedno", analizirao je bivši slovački ministar vanjskih poslova Milan Knazko.

Najprijateljskija podjela neke savezne države

Prema nedavnim anketama, oko polovice Slovaka je zadovoljno činjenicom da im je zemlja neovisna država, ali 1990. jedva 10 posto Slovaka ju je željelo, a na češkoj strani za razdvajanje je bilo samo oko 5 posto stanovništva.
"Čehoslovačka se nije raspala kao Sovjetski Savez, niti je rastrgana kao Jugoslavija, ona se samo podijelila", naglasio je Knazko.
Glumac koji je postao političar, Knazko je bio član slovačkog izaslanstva za pregovore s Česima u ljeto 1992.

Bliski trgovinski odnosi i veze ostali zadržani do danas

"Pokušali smo pronaći formulu održanja federacije. Češki premijer Vaclav Klaus je izjavio da nam je bolje imati odvojene zemlje, nego pokrenuti neku vrstu eksperimenta", prisjeća se on.
Nakon podjele, dvije države su zadržale bliske trgovinske veze i političku suradnju na forumima poput Višegradske skupine.
Bratislava i Prag su se pridružili Europskoj uniji 2004. Pet godina kasnije Slovačka je uvela euro. Dvije zemlje su članice NATO-a.
Odnosi između Čeha i Slovaka su bolji nego u doba savezne republike, drži Knazko. "Vrijeme je pokazalo da je podjela bila vrlo razumna", zaključio je. 25. OBLJETNICA PODJELE ČEHOSLOVAČKE: 

25. OBLJETNICA PODJELE ČEHOSLOVAČKE:

Baršunastom revolucijom 1989. okončan komunistički režim i uvedena demokracija u dvije zemlje

<para>
 Masopust je sa reprezenacijom bivše Čehoslovačke igrao u finalu SP 1962. protiv Brazila i postigao je vodeći gol na utakmici, ali su Brazilci na kraju ipak slavili sa 3-1.</para>
<para>Te godine dobio je i "Zlatnu loptu" za najboljeg nogometaša na svijetu. Zbog briljantnih partija i fer ponašanja na terenu zaradio je nadimak "nogometni vitez".</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="52527410-9239-11eb-841f-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Za reprezentaciju Čehoslovačke je odigrao 63 utakmice te je zabio deset golova. Nakon okončanja igračke karijere bavio se je trenerskim poslom, a bio je i izbornik Čehoslovačke (1984–1987).</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=sEhSrUij6fs"/>

Umro je 'nogometni vitez', čovjek kojem su se divili Najbolji češki nogometaš svih vremena 84-godišnji Josef Masopust umro je u ponedjeljak nakon duže bolesti, objavio je njegov bivši klub praška Dukla. 

   Masopust je sa reprezenacijom bivše Čehoslovačke igrao u finalu SP 1962. protiv Brazila i postigao je vodeći gol na utakmici, ali su Brazilci na kraju ipak slavili sa 3-1.
Te godine dobio je i "Zlatnu loptu" za najboljeg nogometaša na svijetu. Zbog briljantnih partija i fer ponašanja na terenu zaradio je nadimak "nogometni vitez".

   

Za reprezentaciju Čehoslovačke je odigrao 63 utakmice te je zabio deset golova. Nakon okončanja igračke karijere bavio se je trenerskim poslom, a bio je i izbornik Čehoslovačke (1984–1987).
 TUŽNA VIJEST: 

TUŽNA VIJEST:

Umro je 'nogometni vitez', čovjek kojem su se divili

<para>Rusija je otplatila dug Srbiji i Slovačkoj od 2 milijarde dolara koji je napravljen u vreme Sovjetskog Saveza, saopštilo je rusko Ministarstvo finansija</para>
<para>Dug Slovačkoj iznosio je 1,7 milijardi dolara, dok je dug prema Srbiji bio 288,8 miliona dolara.</para>
<para>Sav dug, koji datira još iz vremena kada su postojale Čehoslovačka i Jugoslavija, vraćen je većim delom u robi, a jednim delom u novcu, prenela je agencija RIA Novosti.</para>
<para>Rusko ministarstvo navelo je da će do kraja godine isplatiti i preostali sovjetski dug prema Finskoj, Češkoj i Crnoj Gori.</para>

Srbiji vraćen dug iz vremena SSSR-a Dug je vraćen većim delom u robi, a jednim delom u novcu 
Rusija je otplatila dug Srbiji i Slovačkoj od 2 milijarde dolara koji je napravljen u vreme Sovjetskog Saveza, saopštilo je rusko Ministarstvo finansija
Dug Slovačkoj iznosio je 1,7 milijardi dolara, dok je dug prema Srbiji bio 288,8 miliona dolara.
Sav dug, koji datira još iz vremena kada su postojale Čehoslovačka i Jugoslavija, vraćen je većim delom u robi, a jednim delom u novcu, prenela je agencija RIA Novosti.
Rusko ministarstvo navelo je da će do kraja godine isplatiti i preostali sovjetski dug prema Finskoj, Češkoj i Crnoj Gori. 

Srbiji vraćen dug iz vremena SSSR-a

<para>
 Havel je zajedno sa stotinjak čeških intelektualaca 1977. pomogao u stvaranju dokumenta nazvanog Povelja 77, kojim se od vlasti tražilo da osiguraju građanima osnovna ljudska prava. Naredne je godine osuđen na četiri i pol godine zatvora, iz kojeg je izašao 1983. godine. Sudjelovao je u demonstracijama 1989. godine i sa opozicijskim Građanskim forumom pokrenuo tzv. Baršunastu revoluciju, zbog koje je predsjednik Gustav Husak dao ostavku.</para>
<para>Nakon toga je imenovan za predsjednika Čehoslovačke, na dužnost koju je obnašao do 1992. kada se Čehoslovačka podijelila na dvije države: Češku i Slovačku. Naredne 1993. Havel je izabran za predsjednika Češke i na tom mjestu je proboravio dva mandata. </para>
<para>Kao pisac, Havel je iza sebe ostavio više od dvadeset djela, koja su prevedena na više jezika svijeta. Godine 2005. uvršten je na listu 100 najuglednijih intelektualaca svijeta.</para>

Preminuo pisac i prvi češki predsjednik Václav Havel U nedjelju 18. prosinca u Pragu je u 75. godini preminuo Vaclav Havel, pisac i bivši češki predsjednik. 

   Havel je zajedno sa stotinjak čeških intelektualaca 1977. pomogao u stvaranju dokumenta nazvanog Povelja 77, kojim se od vlasti tražilo da osiguraju građanima osnovna ljudska prava. Naredne je godine osuđen na četiri i pol godine zatvora, iz kojeg je izašao 1983. godine. Sudjelovao je u demonstracijama 1989. godine i sa opozicijskim Građanskim forumom pokrenuo tzv. Baršunastu revoluciju, zbog koje je predsjednik Gustav Husak dao ostavku.
Nakon toga je imenovan za predsjednika Čehoslovačke, na dužnost koju je obnašao do 1992. kada se Čehoslovačka podijelila na dvije države: Češku i Slovačku. Naredne 1993. Havel je izabran za predsjednika Češke i na tom mjestu je proboravio dva mandata. 
Kao pisac, Havel je iza sebe ostavio više od dvadeset djela, koja su prevedena na više jezika svijeta. Godine 2005. uvršten je na listu 100 najuglednijih intelektualaca svijeta. 

Preminuo pisac i prvi češki predsjednik Václav Havel

Postroll

Preroll

Češka disidentica Dana Nemcova umrla je u 89. godini

Češka aktivistica za građanska prava i bivša disidentica u komunističkoj Čehoslovačkoj Dana Nemcova umrla je u 89. godini

Svijet

Članak

Hina

Hrvoje Klasić: Šefu države zaprijetili potpunim uništenjem, a on doživio srčani udar

klasić.jpg

hrvojeklasic.png

Hrvoje Klasić

index.jpeg

XX. st. by Hrvoje Klasić

Dizajn bez naslova (93).png

Net.hr

Dokument 'Dvije tisuće riječi' izvazvao je kaos, kreće 'Šumava' i brutalna agresija koja je zauvijek promijenila Europu

profimedia-0147349016.jpg

568 OZLIJEĐENIH - ZBOG LAŽNE VIJESTI

<para>Prije točno 32 godine započela je Baršunasta revolucija. Toga 17. studenoga 1989. u Pragu se trebao održati samo spomen-čin povodom 50. godišnjice pogubljenja devetorice studenata koji su u studenom 1939. organizirali protunacističke demonstracije u znak prosvjeda protiv ubojstva studenta Jana Opletala. Studentskom udruženju Stuha (Vrpca) u organizaciji se pridružio i Socijalistički savez omladine, a organizatori su zamolili disidentske organizacije da ne sudjeluju u akciji kako se ne bi našao povod za njenu zabranu ili gušenje.</para>

Baršunasta revolucija (1).jpg

Magazin.hr

DAN KAD SU DESETINE TISUĆA ČEHA OSTALI ZAROBLJENI NA JADRANU: Tog smo ih ljeta spasili čudesnom gestom, mogu li oni sada nas?

pjimage (4)

pjimage (2)

pjimage (3)

ČEHOSLOVAČKA TAJNA POLICIJA IMALA JE DOSJE O TRUMPU: 'Htio se kandidirati za predsjednika još 1986.'

<para>BRIARCLIFF MANOR, NY - SEPTEMBER 15: (EDITORS NOTE: Retransmission of #455504994 with alternate crop.) (L-R) Donald Trump, Ivana Trump, Eric Trump and Lara Yunaska attend The Eric Trump 8th Annual Golf Tournament at Trump National Golf Club Westchester on September 15, 2014 in Briarcliff Manor, New York. Dave Kotinsky/Getty Images/AFP</para>

The Eric Trump 8th Annual Golf Tournament

Danas.hr

25. OBLJETNICA PODJELE ČEHOSLOVAČKE: Baršunastom revolucijom 1989. okončan komunistički režim i uvedena demokracija u dvije zemlje

<para>Czech Republic's Prime minister Andrej Babis (L) and Slovakia's Prime minister Robert Fico take part with fellow EU leaders in a meeting with EU's chief Brexit negotiator, on the second day of a European Union summit, on December 15, 2017 in Brussels. 
EU leaders were set to unlock the next stage of Brexit negotiations at a summit today after applauding British Prime Minister Theresa May's divorce proposals. Her 27 EU counterparts are set to agree there has been sufficient progress on negotiating key separation issues, including Britain's exit bill and the Irish border, to move talks onto Britain's future relationship with the bloc.
 / AFP PHOTO / EMMANUEL DUNAND</para>

#čehoslovačka

Češka aktivistica i bivša disidentica Dana Nemcova umrla je u 89. godini

Češka aktivistica i bivša disidentica Dana Nemcova umrla je u 89. godini

Šefu države zaprijetili potpunim uništenjem grada, on doživio srčani udar, pa mu spašavali život posebnom injekcijom

Šefu države zaprijetili potpunim uništenjem grada, on doživio srčani udar, pa mu spašavali život posebnom injekcijom

Hrvoje Klasić - Slom Čehoslovačke

Hrvoje Klasić - Slom Čehoslovačke

Baršunasta revolucija - jedan od rijetkih nenasilnih raspada u ljudskoj povijesti

Baršunasta revolucija - jedan od rijetkih nenasilnih raspada u ljudskoj povijesti

Dokument 'Dvije tisuće riječi' izazvao je kaos, kreće 'Šumava' i brutalna agresija koja je zauvijek promijenila povijest

Dokument 'Dvije tisuće riječi' izazvao je kaos, kreće 'Šumava' i brutalna agresija koja je zauvijek promijenila povijest

Revolucija koja je srušila komunistički režim i postavila pisca za predsjednika države

Revolucija koja je srušila komunistički režim i postavila pisca za predsjednika države

Tog smo ih ljeta spasili čudesnom gestom, mogu li oni sada nas?

Tog smo ih ljeta spasili čudesnom gestom, mogu li oni sada nas?

'Htio se kandidirati za predsjednika još 1986.'

'Htio se kandidirati za predsjednika još 1986.'

Baršunastom revolucijom 1989. okončan komunistički režim i uvedena demokracija u dvije zemlje

Baršunastom revolucijom 1989. okončan komunistički režim i uvedena demokracija u dvije zemlje

Umro je 'nogometni vitez', čovjek kojem su se divili

Umro je 'nogometni vitez', čovjek kojem su se divili

Srbiji vraćen dug iz vremena SSSR-a

Srbiji vraćen dug iz vremena SSSR-a

Preminuo pisac i prvi češki predsjednik Václav Havel

Preminuo pisac i prvi češki predsjednik Václav Havel