Postroll

Preroll

Kako da božićna zvijezda ponovno procvjeta? Ovo su koraci

PXL_101222_97354182.jpg

CRVENI CVIJETAK

Članak

Magazin.hr

Magazin

Dom&vrt

Uz ove savjete božićna zvijezda može potrajati cijelu godinu. Doznajte kako je održavati

Znate li što se točno slavi na Božić i koji su naši božićni običaji? 

Polnoćka u Zagrebu

'ČUVAJTE ČISTOĆU SRCA'

HINA

Danas

Vijesti

Znate li što se točno slavi na Božić i koji su naši božićni običaji? Kutleša pozvao vjernike da budu spremni na iskorake iz svoje rutine

Vanilin kiflice bez glutena. Tradicionalni recept u modernoj verziji

kiflice-kolaci.jpg

SUHI KOLAČI

Kuhinja i recepti

Vanilin kiflice bez glutena poslužite uz šalicu toplog čaja ili kave

<para>1. Krist se rodio 25. prosinca:  Često ponavljani narativ kako je kršćanstvo širenjem uzimalo i poganske rituale te ih odjenulo u kršćansko ruho samo je djelomično točno. Točnije bi bilo reći da je kršćanstvo popustilo i pristalo na kompromis tek nakon duge i žestoke borbe, a to osobito vrijedi za Božić.   Kršćanstvo je postojalo stotinama godina prije nego je ikome uopće palo na pamet slaviti Kristovo rođenje. Štoviše, rani kršćani su slavljenje bilo čijeg rođendana smatrali u najmanju ruku neumjesnim. 
Tek 200. godine prvi puta se spominje u datum rođenja Isusa Krista u spisima iz Egipta koji ga smještaju 20 svibnja.  Datum 25. prosinca prvi puta se spominje  sredinom četvrtog stoljeća, ne slučajno u Rimu.  To svakako ide u prilog teoriji da je Božić zamijenio poganski blagdan.  U četvrtom stoljeću prestaju progoni kršćana u Rimskom carstvu, ubrzo ono počinju progoniti druge, no praksa slavljenja zimskog solsticija ostaje. A zašto onda 25. prosinca a ne 21. ? Ovisi koga pitate. Kršćanska argumentacija bila je jednostavna , Dok se od 1854.  blagdan začeća Marije slavi 8. prosinca,  rani kršćani vjerovali su kako je Isus je začet istog dana kada je i raspet, što je po tadašnjem kalendaru padalo 25. ožujka.  Doda li se na to devet mjeseci – Kristovo rođenje pada 25. prosinca. 
</para>

ChristAsSol.jpg

<para>2. Slavi se zapravo zimski solsticij: 
Drugi  razlog  zašto se baš 25. prosinca slavi Božić treba tražiti u poganskoj svečanosti Nepobjedivog sunca.    U vrijeme od 1. do 4.  stoljeća, na opći užas rimskih konzervativaca, istočnjački mistični kultovi bili su jako popularni u Rimu. I ne pritom ne mislimo na kršćane, nego prvenstveno mitraizam.  Ovaj kult, koji se dosta labavo temeljio na zoroastrejskom božanstu Mitri, rimski Mithraizam  ispočetka je bio misteriozni kult popularan u rimskoj vojsci da bi se ekspresno proširio po čitavom zapadnom carstvu. 
Slijedeći rimski mitraizam, rimski car Aurelije 25. prosinca proglasio je blagdanom Sol Invictus. Temeljne odrednice bile su iste kao i kod  mitraista  - žrtvovanje bika 25. prosinca kako bi se Nepobjedivo Sunce ponovo rodilo. Dakle, Božić nije prihvaćen kako bi se zamijenio solsticij kod pogana nego točno određena svetkovina najvećeg konkurenta u Rimskom carstvu.
</para>

Summer_Solstice_Sunrise_over_Stonehenge_2005.jpg

<para>3. Umjetna/prirodna  jelka je bolja za okoliš:
Načelno, obje tvrdnje mogu biti točne.  Prirodna jelka dok raste uklanja ugljikov dioksid, stvara stanište životinjama, a sva drvca koja se prodaju su i namjenski posađena pa njihova sječa ne uništava šumu.  Nakon što se iskoristi, iza drvca ostaje samo kompost, a čak i ako ga spalite, u zrak će ispustiti samo onoliko CO2 koliko ga je za života preradilo. 
 S druge strane., dok se proizvodi umjetno drvce &apos;skrivi&apos; podosta stakleničkih plinova, a  kao otpad ostaje plastika. Ali zato se može koristiti godinama, a kako se skladišti u domu (garaži, tavanu…) ne ispušta se CO2 dok se vozi po njega.  Također, daleko je manji rizik od požara. 
Sve u svemu razlika je tolika da čak ni  direktor američke udruge za božična drvca (koja snažno zagovara umjetna drvca), koji ima jako dobar razlog biti pristran, kaže da iz ekološke perspektive fundmentalne razlike nema. 
</para>

PXL_241220_31265416 (1).jpg

<para>4. Sveta tri kralja:
Za biblijske likove koji su toliko centralni za prikaz Kristovog rođenja da  imaju i vlastiti blagdan, bilo bi za očekivati da su detaljno opisani u Bibliji. No spominje ih samo Evanđelje po Mateju. Opisuje kako su magi s istoka, posjetili kralja Heroda i pitali ga za kralja Židova, a kada su ga našli,  dali su mu mirtu, zlato i tamjan. 
Ne spominje se da su bili kraljevi ( magi su etnička skupina, koja je zahvaljujući njihovoj ulozi u  Perzijskom carstvu postala sinonim za učenjake i astronome ) pa je prijevod mudraci svakako prikladniji, ne spominju se deve pa čak niti njihov broj.  Primjerice u Sirijskoj crkvi (koja je dosta starija od katoličke, a i bogoslužje drži na jeziku kojeg su govorili Krist i apostoli), čest je prikaz 12 mudraca.  Također, iako su u pravilu prikazani u jaslicama, Matej samo spominje kako su našli Isusa u kući s majkom.   Sudeći prema Harodovom pokolju novorođenčadi, vjerojatno su se pojavili u ljeto ili proljeće nakon rođenja. 
</para>

Sveta tri kralja

<para>5.Jaslice:
Iako su jaslice centralne za slavlje Božića, i za razliku od kićenja bora koji proizašao iz germanske tradicije rasprostranjene među svim kršćanima, prilično su slabo opisane u Bibliji i spominju se u dva evanđelja. U onom po Mateju je priča o mudracima, dok Luka opisuje kako su se novorođenom Isusu došli pokloniti pastiri. Životinje se ne spominju izrijekom, niti se spominju kako je porođaju svjedočio anđeo. 
Tradiciju jaslica pokrenuo je sv. Franjo Asiški, koji je 1223. postavio žive jaslice.  Kako su tada mise služene na latinskom,  puk je o sadržaju Biblije učio uglavnom iz predstava pa je želio prisdpobiti i Kristovo rođenje. 
Od tada se ideja jaslica širi, a vremenom postaju i svojevrsni propagandi alat. Uz ovce, dvije životinje koje su prilično česte u prikazu su magarac i vol. U nekim prikazima, magarac i vol griju bebu svojim dahom,   no u drugim se otimaju za dekicu dekicu kojom je pokriven. U prvom slučaju, želi se pokazati kako su se i životinje pokorije Sinu Čovječjem. U drugom prikazu, koji je dosta popularan tijekom renesanse, &apos;zli&apos; magarac i vol simboliziraju Židove i pogane koji sumnjaju u svetost Isusa. 
</para>

Kresh_expo_1.jpg

<para>6.Djedica leti zbog sobova:
Lik današnjeg Djedice zbir je više tradicija, od SAD-a pa sve do Sibira, a ključnu odrednicu dali su mu Laponci. Narod Sami koji žive od sobova zimi je znao sušiti muhare i potom ih jesti kako bi padali u trans (ili se  otrovali nasmrt). Pritom su često vidjeli svoje sobove kako lete, a neki time i objašnjavaju crveno-bijelu kombinaciju boja. Tradicija sušenja i jedenja muhara rasprostranjena je koliko su rasprostranjeni i sobovi te je poznata i  Sibiru. 
</para>

Amanita_muscaria

<para>7.Božične čestitke  i ukrasi:
Snježne pahulje su neizostavni blagdanski motiv, ali čini se da su prilično razljutile znanstvenike.  Prije 10- ak godina, u otvorenom pismu prestižnom časopisu Nature, kemičar Thomas Koop pobunio se protiv pahuljica koje „krše zakone fizike“.  Svaka pahuljuica je jedinstena, ali sve imaju jednu stvar zajedničku – šest stranica. A što ga je još više ljutilo od četverokratkih, peterokrakih ili osmerokrakih zvijezda, križeva ili poligona je to što kristalnu strukturu leda znamo već 400 godina. 
</para>

ukras

<para>8. Djedica ima radionicu na Sjevernom polu:
Onda bi Djedica uskoro mogao ostati bez svoje nastambe. Na stranu što je pitanje kako bi točno uzdržava sobove (okej, možda polete pa se najedu u sibirskoj tundri), još manje čime točno hrani vilenjake, ali  Arktik neumitno nestaje. Od 1980.  izgubio je 40 posto površine leda , a što ga više gubi, to se brže topi jer se sve više metana koje je dotada bilo zarobljeno ledu se otpušta u atmosferu, a sve je manja površina koja reflektira sunce natrag u svemir. Procjene variraju kada će točno nestati sjeverna ledena kapa, no nestati će sigurno. Ako mislite da su u pitanju tek nagađanja,  najbolje je proučiti koliko se točno Rusija i SAD, a odnedavno i Kina (koja se proglasila zemljom bliskom Arktiku) nadmeću oko prvenstva nad korištenjem resursa jednom kada se led otopi. 
</para>

Arktik

MITOVI JAČI OD ISTINE

<para>Čak se i centralni prizor rođenja u Bibliji opisuje prilično šturo, a tri mudraca i životinje zapravo su bili skrivena poruka koja je nastala stoljećima kasnije</para>

PXL_141221_91135669 (1).jpg

Vitomir Dragčević

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

Božić dolazi od riječi 'mali Bog', a običaj kićenja bora dolazi iz Njemačke

Božićni ugođaj diljem svijeta

BOŽIĆ KROZ POVIJEST

Znate li odakle dolazi riječ Božić i zašto se na taj dan kiti bor? Nekoć davno on je predstavljao ulazak u novu godinu

<para>1. Umjetni bor - može se koristiti do 10 godina, a njegov utjecaj na okoliš je neznatan. Borovi, drveće i šume su od vitalnog značaja za rješavanje klimatskih promjena s kojima ćemo imati sve više problema u narednim godinama ako ne počnemo više paziti na okoliš.</para>

Umjetni bor

<para>2. Pokloni - potrudite se pokloniti svojoj omiljenoj osobi jedinstven i kvalitetan poklon. Na primjer, darujte joj drvo u Tanzaniji, to možete učiniti putem udruga koje se bave takvom vrstom humanitarnog rada. Nakon što donirate novac za sadnju drveta u Tanzaniji, vaša osoba će od određene udruge dobiti certifikat i narukvicu ili ogrlicu da je ponosni vlasnik drveta - plemenito i jako simpatično.</para>

Drvo

<para>Između ostalog, ne morate svojoj dragoj osobi pokloniti drvo u Tanzaniji, možete pokloniti i bonsai u staklu ili neobičnu šalicu za kavu, tvrdi sapun, višekratne maramice za uklanjanje šminke, može biti bilo što. Bitno da taj poklon pokrene pozitivne promjene ponašanja, kod vas i vaše osobe, koje će dovesti do održivijeg načina života.</para>

Bonsai

<para>3. Zamatanje poklona - bilo bi idealno koristiti papir za omatanje koji se može reciklirati. Možete koristiti stare novine za zamatanje darova ili čak reciklirati prošlogodišnji papir. </para>

Poklon

<para>4. Čestitke - lijep način da nekome zaželite &quot;Sretan Božić&quot; je upravo čestitka. Svake godine bacimo oko milijardu božićnih čestitki. Za izradu te količine kartice bilo bi potrebno 33 milijuna stabala. Ako je moguće  kupite čestitke koje se mogu reciklirati, neke kartice na prednjoj strani imaju odvojene &quot;džepiće&quot; u kojima se nalaze sjemenke divljeg cvijeća, a koje se kasnije mogu posaditi u zemlju za iduću godinu.</para>

Čestitke

<para>5.  Ukrasi - izbjegavajte korištenje ukrasa za jednokratnu upotrebu. Zašto ne biste bili kreativni i umjesto toga napravili neke domaće ukrase.</para>

Ukrasi

<para>6. Božićna večera - kada je u pitanju kuhanje božićne večere i drugih poslastica, postoji nekoliko jednostavnih, ali važnih načina na koje možemo zaštititi okoliš. Pokušajte kupiti što više artikala od lokalnih dobavljača, poput mesa, voća i povrća. Mliječni proizvodi su jedan od najštetnijih proizvoda za okoliš, a često ih samo izlijemo u sudoper. Za razgradnju mliječnih proizvoda potrebno je puno kisika, što znači manje kisika u vodi za divlje životinje.</para>

Božićna večera

<para>Nemojte biti u iskušenju baciti ostatke kreme od deserta i jogurta u sudoper. Ako imate ostatke mliječnih proizvoda, reciklirajte ih.</para>

<para>7. Božićni vijenac - Vijenci su prekrasan božićni ukras, ali neki su ekološki prihvatljiviji od drugih. Izbjegavajte vijence ukrašene plastičnim dodacima i svjetlucavim ukrasima. Ne samo da su izrađeni od neodrživih materijala, već mogu biti štetne za ptice i divlje životinje ako se objese vani.</para>

Božićni vijenac

<para>8. Božićna šetnja - Umjesto vozikanja uokolo automobilom ili drijemanja pred televizorom, zašto ne biste izašli u božićnu šetnju? </para>

Božićna šetnja

<para>Boravak u prirodi dobar je za vaše zdravlje, osobito nakon obilnog božićnog ručka. Šetanje je dobro za vaše fizičko i mentalno zdravlje, ta činjenica postala je još očitija tijekom pandemije. Možemo se brinuti o sebi tako što ćemo više boraviti na otvorenom, ali ne zaboravite da moramo paziti i na prirodu.</para>

Šetnja

OD BORA DO POKLONA

<para>S globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama koje su nas opako stisle, nije li krajnje vrijeme da se opametimo i počnemo manje opterećivati Zemlju? Da, ovo se posebno odnosi na vrijeme Božića jer upravo tada najviše zagađujemo planet. Pa, evo kako svi možemo pridonijeti da imamo jednako raskošne blagdane, ali s naglaskom na ekologiju.</para>

#Božićni Običaji

Uz ove savjete božićna zvijezda može potrajati cijelu godinu. Doznajte kako je održavati

Uz ove savjete božićna zvijezda može potrajati cijelu godinu. Doznajte kako je održavati

Znate li što se točno slavi na Božić i koji su naši božićni običaji? Kutleša pozvao vjernike da budu spremni na iskorake iz svoje rutine

Znate li što se točno slavi na Božić i koji su naši božićni običaji? Kutleša pozvao vjernike da budu spremni na iskorake iz svoje rutine

Vanilin kiflice bez glutena poslužite uz šalicu toplog čaja ili kave

Vanilin kiflice bez glutena poslužite uz šalicu toplog čaja ili kave

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

Znate li odakle dolazi riječ Božić i zašto se na taj dan kiti bor? Nekoć davno on je predstavljao ulazak u novu godinu

Znate li odakle dolazi riječ Božić i zašto se na taj dan kiti bor? Nekoć davno on je predstavljao ulazak u novu godinu

U blagdansko vrijeme nenormalno zagađujemo: Osam načina na koje svi možemo imati eko Božić

U blagdansko vrijeme nenormalno zagađujemo: Osam načina na koje svi možemo imati eko Božić

Kod naših susjeda darove dobivaju neudane žene, a u jednoj zemlji umjesto čizmice ostavlja se kanta vode

Kod naših susjeda darove dobivaju neudane žene, a u jednoj zemlji umjesto čizmice ostavlja se kanta vode

Hrvati su za njih 'mila majka': Na Božić spaljuju kozu i jedu panjeve, a poklone im donosi vještica

Hrvati su za njih 'mila majka': Na Božić spaljuju kozu i jedu panjeve, a poklone im donosi vještica

Koji su božićni običaji koje poznajete?

Koji su božićni običaji koje poznajete?

Koji su božićni običaji u Slavoniji?

Koji su božićni običaji u Slavoniji?