Ovaj potez je sličan nastojanjima u smjeru masovne digitalizacije knjiga u Velikoj Britaniji i Finskoj, međutim Norveška je učinila još jedan dodatni korak sklopivši ugovore s mnogim izdavačima kako bi se dopustilo bilo kome s norveške IP adrese da ima pristup materijalu koji je zaštićen autorskim pravima.
Knjižnica posjeduje svu opremu za skeniranje i analizu tekstualne strukture knjiga. Također će prilikom procesa digitalizacije knjigama i zbirkama dodavati metapodatake (odnosno podatke koji opisuju podatke) te ih pohranjivati u baze podataka kako bi ta građa bila jednostavno pretraživa.
Knjižničari procjenjuju da će digitalizacija cjelokupne zbirke, koja uključuje materijale koji datiraju još iz srednjeg vijeka, trajati narednih 20 do 30 godina.
Credo Nacionalne knjižnice u Norveškoj je "sačuvati prošlost za budućnost". Knjižnica je smještena na dvije lokacije, u gradovima Oslo i Mo i Rana.
Može li se ovako nešto ikada dogoditi u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji čiji zakoni o autorskim pravima sprečavaju digitalizaciju velikih količina tiskanog sadržaja?
