Tehnologija koja je ranije ovoga tjedna predstavljena u Tokiju, koristi vrlo precizni laser kako bi se preko malenog komada kvarcnog stakla ugradile točkice binarnog koda.
Optički mikroskop (u paru s računalom sposobnim da dešifrira taj otisak) se potom može koristiti za dobivanje izvornih podataka koji su pohranjeni na komadu kvarcnog stakla.
Hitachijevo rješenje je takvo da će moći preživjeti bilo kakav apokaliptični scenarij koji možete zamisliti: 2-centimetarski komad kvadratnog kvarcnog stakla je u biti vatrootporan - Hitachi je zagrijao jedan takav uzorak na 1000 Celzijevih stupnjeva na dva sata i nakon toga još uvijek su mogli uspješno oporaviti podatke koji su bili urezani na njemu.
To ipak još ne znači da Hitachi nema više nikakvih prepreka koje mora prevladati.
Kapacitet je jedan od problema jer višeslojno kvarcno staklo može pohraniti maksimalno oko 40MB po kvadratnom inču. To ga stavlja u rang s CD-R, ali ne i u rang s mnogo većim (i daleko manje pouzdanim) vanjskim tvrdim diskovima.
Unatoč tome, ova tehnologija se čini zaista fascinatnim načinom da se arhiviraju važni povijesni i kulturni podaci.