Sportska 2025. godina ostat će upisana kao uspješna godina u kojoj smo se vratili nekim starim sportskim navikama. Dok se spušta zastor na još jedno razdoblje ispunjeno trijumfima, emocijama, suzama radosnicama i pothvatima, pregled ostvarenih rezultata potvrđuje ono što odavno znamo. Da je Hrvatska sportska velesila, tako mala zemlja s tako nevjerojatnim sportašima. S ukupno 577 osvojenih medalja na međunarodnim natjecanjima, od čega su 311 seniorske, hrvatski sportaši i sportašice ponovno su pomicali granice i ispisivali povijest, te sportsku naciju bacali u trans i prisjećali na neko bolje, uspješnije sportsko razdoblje, kad su pravi sportski giganti koračali sportskom zemljom i svojim uspjesima, pothvatima, uveseljavali Hrvate. Godinu su tako obilježili povijesni uspjeh u skijanju, euforija zbog rukometaša na domaćem terenu i dominacija u nizu pojedinačnih sportova. To je podsjetilo na eru Janice Kostelić kao i zlatnu generaciju hrvatskih rukometaša predvođenu Ivanom Balićem ili onu prije predvođenu Patrikom Ćavarom. 

'EVO ZAŠTO TO MISLIM' /

Legendarni kapetan zlatne generacije tvrdi: 'Patrik Ćavar je najbolji svjetski rukometaš ikad'

Apsolutna vladarica bijelih padina i rukometni san na domaćem terenu

Ako bi se cijela godina mogla sažeti u jedan trenutak, mnogi bi odabrali onaj u kojem je Zrinka Ljutić podigla Mali kristalni globus i bacila naciju u trans. Mlada Zagrepčanka ostvarila je san i postala ukupna pobjednica Svjetskog kupa u slalomu, pridruživši se tako spomenutim velikanima Janici i Ivici Kosteliću. Pobjedama u Semmeringu, Kranjskoj Gori i Courchevelu pokazala je nevjerojatnu zrelost i mentalnu snagu, okrunivši sezonu iz snova na finalu u američkom Sun Valleyju. Njezin uspjeh nije samo individualni trijumf, već i dokaz da hrvatsko skijanje ima svijetlu budućnost. Zasluženo je ponijela titule najbolje sportašice Hrvatske u izborima Sportskih novosti i Hrvatskog olimpijskog odbora.

Početak godine donio je sportsku euforiju kakva se rijetko viđa i povratak trofejnog sporta na sportsku mapu Hrvatske i Europe. Hrvatska je, uz Dansku i Norvešku, bila domaćin Svjetskog prvenstva za rukometaše, a podrška s tribina nosila je naše reprezentativce do finala. Iako je Danska u Oslu bila prejaka, osvojeno srebro itekako je velik i značajan uspjeh. Turnir je bio nabijen emocijama, a ostat će upamćen i kao oproštaj kapetana Domagoja Duvnjaka od reprezentacije, kao i po spektakularnoj proslavi na Trgu Bana Josipa Jelačića, koji je gorio. Rukometna reprezentacija proglašena je najboljom momčadi godine, kao kruna za još jedan nezaboravan siječanj.

Vatreni dominantno na Svjetsko prvenstvo, Rijeka osvojila dvostruku krunu

Hrvatska nogometna reprezentacija ponovno je demonstrirala svoju snagu odradivši najučinkovitije kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u povijesti. Momčad Zlatka Dalića, nakon dramatičnog ispadanja u četvrtfinalu Lige nacija od Francuske, prohujala je skupinom sa sedam pobjeda i jednim remijem, osiguravši nastup na smotri u SAD-u, Meksiku i Kanadi 2026. godine. Ždrijeb u Washingtonu donio je atraktivnu skupinu s Engleskom, Panamom i Ganom, a nacija s nestrpljenjem iščekuje novo ljeto ispunjeno nogometnim uzbuđenjima.

GODINA ZA PAMĆENJE /

Vatreni između drame Lige nacija i dominantnog marša na SP: Evo što se sve događalo

Na domaćoj sceni dogodila se promjena na vrhu. Nakon dugogodišnje dominacije Dinama, dvostruku krunu osvojila je Rijeka. U napetoj završnici prvenstva Riječani su do naslova stigli zahvaljujući boljem međusobnom omjeru s Dinamom, a uspješnu sezonu zaokružili su osvajanjem Kupa u finalu protiv Slaven Belupa, čime je 2025. postala jedna od najtrofejnijih u povijesti kluba s Rujevice.

Žetva medalja s borilišta, bazena i strelišta

Kao i prethodnih godina, borilački sportovi bili su pravi rudnik medalja. Džudašica Lara Cvjetko potvrdila je status jedne od najboljih na svijetu osvojivši srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Karatisti su nastavili nizati uspjehe; Ema Sgardelli obranila je naslov europske prvakinje, a Ivan Kvesić se okitio europskim zlatom i svjetskom broncom. Njegov brat Anđelo također je osvajao medalje, potvrđujući status najuspješnije sportske braće.

Za povijesni uspjeh pobrinuo se boksač Gabrijel Veočić, koji je na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu osvojio broncu, prvu svjetsku medalju za hrvatski boks nakon dugih 20 godina. U Zagrebu je, na domaćem terenu, svjetsku broncu osvojio i hrvač Karlo Kodrić, a najljepša hrvačka priča stigla je krajem 2025. godine kada je Ivanu Hukleku retroaktivno dodijeljena olimpijska bronca iz Tokija nakon što je njegov suparnik pao na doping testu. Taekwondo se na kartu upisao broncom Matije Črepa sa Svjetskog prvenstva u Kini.

Hrvatsko plivanje dobilo je novog junaka. Na Europskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Poljskoj zablistao je 21-godišnji Jere Hribar. Osvojio je zlato na 50 metara slobodno, srebro na 100 metara slobodno te broncu u štafeti 4x50 slobodno, donijevši Hrvatskoj prve medalje s velikih plivačkih natjecanja nakon dugo vremena. Streljaštvo je još jednom potvrdilo da pripada svjetskom vrhu. Nevjerojatni trojac Josip i Anton Glasnović te Giovanni Cernogoraz osvojio je momčadsko svjetsko zlato u trapu, a Josip Glasnović je tom naslovu dodao i pojedinačno svjetsko zlato, jedino koje mu je nedostajalo u bogatoj kolekciji.

Popularni Hanžek doživio promjenu, Sandra u fokusu

Najveće atletsko natjecanje u Hrvatskoj, Memorijal Borisa Hanžekovića u Zagrebu, ove je godine doživjelo promjenu termina te je po prvi put održano na samom početku sezone, krajem svibnja. Najviše razloga za zadovoljstvo ponovno je imala najbolja hrvatska bacačica diska u povijesti. velika Sandra Elkasević, koja je slavila s hicem od 65,03 metra, što joj je bio najbolji rezultat sezone i ukupno 12. pobjeda na Hanžekovićevu memorijalu. U muškoj konkurenciji pobijedio je Slovenac Kristjan Čeh, čiji je izvanredan hitac od 72,34 metra u tom trenutku predstavljao šesti najbolji rezultat svih vremena u bacanju diska.

Na Svjetskom prvenstvu u Tokiju Hrvatsku je predstavljalo osmero atletičara i atletičarki, a najbolji rezultat, očekivano, ostvarila je ponovno Elkasević. S daljinom od 65,82 metra zauzela je peto mjesto, a do medalje joj je nedostajalo manje od metar i pol – broncu je osvojila Kubanka Silinda Morales s 67,25 m. Naslov svjetske prvakinje pripao je Amerikanki Valarie Allman, dvostrukoj olimpijskoj pobjednici, koja je pobijedila s hicem od 69,48 m. Marija Tolj natjecanje je završila u kvalifikacijama na 14. mjestu s rezultatom 61,80 m.

Sjajne rezultate ove je sezone ostvario i Marino Bloudek, koji je u srpnju postavio novi hrvatski rekord na 800 metara (1:44.01), a na svjetskoj smotri u Tokiju stigao je do polufinala, gdje je s vremenom 1:44.33 zauzeo 13. mjesto. U kvalifikacijama skoka u dalj zaustavljeni su Roko Farkaš i Filip Pravdica, koji su završili na 18., odnosno 35. mjestu. Matija Gregurić bio je 18. u kvalifikacijama bacanja kladiva, Sara Kolak 33. u kvalifikacijama koplja, dok je Veronika Drljačić natjecanje na 400 metara završila na 43. mjestu.

McNulty ponovno najbolji na CRO Raceu

Hrvatska je ove godine bila domaćin 10. izdanja međunarodne biciklističke utrke CRO Race, koja iz godine u godinu uspješno spaja vrhunski sport i promociju hrvatskih turističkih destinacija. Jubilarno izdanje okupilo je rekordnih šest WorldTour momčadi, a ukupnu pobjedu, kao i prošle godine, ponovno je odnio Amerikanac Brandon McNulty. Time je postao prvi vozač u povijesti utrke koji je CRO Race osvojio dvaput, i to uzastopno.

Izvrsne nastupe imao je i Francuz Paul Magnier, koji je pobijedio u četiri od šest etapa, čime je postao vozač s najviše etapnih pobjeda u povijesti ove utrke.

Dodatnu potvrdu sve većeg međunarodnog ugleda CRO Racea donijela je i odluka da utrka od iduće godine bude uvrštena u ProSeries kategoriju. To znači da će od 22. do 27. rujna sljedeće godine hrvatskim cestama nastupiti najmanje 12 momčadi s WorldTour licencom, što predstavlja veliki iskorak za domaći biciklizam i sport u cjelini.

Novi počeci i povijesni iskoraci

Veslačku godinu obilježilo je stvaranje nove moćne posade. Braći Martinu i Valentu Sinkoviću u četvercu bez kormilara pridružila su se braća Patrik i Anton Lončarić. Već u prvom zajedničkom nastupu na Europskom prvenstvu osvojili su srebrnu medalju, najavivši velike stvari za budućnost. U badmintonu je ispisana povijest; Aria Dinata, 22-godišnjak rođen u Jakarti koji nastupa za Hrvatsku, osvojio je broncu na Europskom prvenstvu, što je prva velika medalja za hrvatski badminton ikad.

Posebno poglavlje zaslužuju i parasportaši, koji su se s velikih natjecanja redovito vraćali s pregršt medalja. Nevjerojatni Hrvatski gluhi rukometaši osvojili su šesto olimpijsko zlato na Igrama gluhih u Tokiju.

Na Svjetskom paraatletskom prvenstvu osvojene su četiri medalje, a Deni Černi i Ivan Katanušić postali su svjetski prvaci. Brojne uspjehe nizali su i parastolnotenisači, parakarataši i parastrijelci, još jednom pokazavši nevjerojatnu snagu volje i sportski duh.

Vaterpolisti peti na SP-u

Hrvatska vaterpolska reprezentacija, predvođena najtrofejnijim izbornikom ikad u hrvatskoj povijesti - Ivicom Tuckom - nije supjela uzeti medalju na SP-u u Singapuru. Nakon iznimno uspješne 2024. godine, u kojoj je osvojila tri medalje na velikim natjecanjima – srebro na Olimpijskim igrama, zlato na Svjetskom prvenstvu i srebro na Europskom prvenstvu, hrvatska vaterpolska reprezentacija u 2025. osvojila je na SP-u peto mjesto. 

Hrvatska je natjecanje otvorila uvjerljivo, ostvarivši tri pobjede u skupini protiv Kine, Crne Gore i Grčke. U četvrtfinalu je zaustavljena porazom od Mađarske (12-18), nakon čega je u razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta svladala SAD i Crnu Goru te turnir završila bez odličja.

Na istom prvenstvu nastupila je i hrvatska ženska reprezentacija, kojoj je to bio prvi nastup na svjetskoj smotri. U skupini su upisane tri poraza, no u razigravanju za poredak od 13. do 16. mjesta Hrvatice su pobijedile Južnu Afriku i Argentinu te završile natjecanje na 13. mjestu među 16 reprezentacija.

Na domaćoj sceni treću sezonu zaredom naslov prvaka Hrvatske osvojili su vaterpolisti Jadrana. I drugu godinu uzastopno finalna serija završena je bez poraza, a ovog puta Jadran je slavio s 3-0 protiv Mladosti (15-14, 9-7, 11-10). Mladost je uzvratila u studenome osvajanjem Kupa Hrvatske, pobijedivši Jadran 16:11 na završnom turniru u Šibeniku.

U ženskoj konkurenciji naslov pobjednica Kupa pripao je vaterpolisticama Jadrana, koje su u finalu bile bolje od Mladosti rezultatom 12-11. Superkup Hrvatske osvojili su vaterpolisti Jadrana, svladavši u listopadu Jug AO s 11-8, dok je u ženskoj konkurenciji Superkup pripao Mladosti nakon pobjede 17:16 protiv Jadrana.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

U Ligi prvaka sezone 2024./25. Jadran je prošao skupinu, ali je zaustavljen u četvrtfinalnoj fazi natjecanja. Mladost i Jug AO ispali su u prvoj rundi kvalifikacija te su natjecanje nastavili u Eurokupu. Mladost je u tom natjecanju stigla do polufinala, gdje ju je zaustavio Radnički iz Kragujevca, koji je ranije u osmini finala eliminirao i Jug AO.

POGLEDAJTE VIDEO: Pravda je zadovoljena! Hukleku konačno dodjeljena bronca: 'Napokon sam dočekao'