Saša Pavličić Bekić, član Nadzornog odbora Dinama i poznati odvjetnik, gostovao je u podcastu Net.hr-a Maksanov korner i po prvi put progovorio o demokratizaciji Dinama. Sa Sašom Pavličićem Bekićem prošli smo, u više od sat vremena razgovora, brojne teme. Saša Pavličić Bekić otvoreno je govorio o ključnim temama koje oblikuju sadašnjost i budućnost zagrebačkog kluba. Od povijesnog procesa demokratizacije i novog statuta, preko konkretnih planova za izgradnju stadiona u Maksimiru, do zategnutih odnosa sa Zagrebačkim nogometnim savezom (ZNS) na čelu s Tomislavom Svetinom, Saša Pavličić Bekić ponudio je jasan uvid u viziju nove uprave i otkrio situaciju sa ZNS-om.

Više od 64 000 članova

Ono što je u priči oko demokratizacije Dinama bitno je to da Dinamo broji rekordnih više od 64 000 članova koji sad u sudjeluju u radu kluba. Članovi Dinama maju određena prava i mogućnosti utjecaja, no i dalje postoje tijela kluba koja vode posao u klubu. Klub je objavio da su članovi mogli sudjelovati u javnoj raspravi o prijedlogu novog Statuta. Više od 25 % predloženih amandmana od strane članova je ušlo u konačni prijedlog. Prema novom Statutu usvojenom 19.8.2025., članovi kluba izravno biraju svih 50 članova Skupštine kluba na načelu "jedan član – jedan glas“. 

Dakle članovi imaju mogućnost izravnog utjecaja na sastav tijela koje ima odlučujuću ulogu. Skupština kluba ima ovlasti za donošenje/izmjene Statuta i izbor tijela kluba. Članovi posredno sudjeluju, jer biraju ljude u Skupštinu koja ima te ovlasti. Iako članovi biraju Skupštinu, upravljanje klubom (Uprava, Nadzorni odbor, izvršna tijela) nije u rukama svakog člana posebno. 

U ranijem statutu (do promjena) samo dio članova Skupštine bio je biran izravno, dok je veći dio imenovan. Novi Statut mijenja to, ali tek je nedavno usvojen, što znači da je proces u tijeku. 

Članovi kluba ne sudjeluju direktno u svim operativnim odlukama (npr. tržišne aktivnosti, transferi, svakodnevno vođenje). Ti poslovi su u nadležnosti Uprave i Nadzornog odbora. Isto tako, da bi član imao pravo glasa, treba ispuniti uvjete učlanjenja i članstva.

Sve to bi značilo, a o čemu govori i Saša Pavličić Bekić u podcastu Net.hr-a Maksanov korner, da članovi Dinama sada imaju značajan utjecaj u smislu da mogu birati članove Skupštine kluba (nakon usvajanja novog Statuta) i da imaju pravo sudjelovati u demokratskom procesu kluba (izmjena Statuta, izbori). Međutim, to ne znači da pojedini član upravlja klubom i donosi svaku odluku. Oni biraju tijela koja imaju izvršnu ulogu... 

POVIJESNI USPJEH /

Dinamo se oglasio dan nakon drame u Švedskoj i izdvojio jednog igrača

Maksanov korner gledajte na portalu Net.hr. 

Nakon prvih potpuno demokratskih izbora u povijesti kluba, Dinamo je, prema njegovim riječima, ušao u novu eru u kojoj članovi postaju stvarni vlasnici, a transparentnost temeljno načelo poslovanja. No, dok se unutar kluba postavljaju novi temelji, vani se vode bitke za dva ključna projekta: izgradnju stadiona i demokratizaciju i transparentnost krovne gradske nogometne organizacije.

"Dinamo će se sad nakon demokratizacije i prvih demokratskih izbora u klubu, promjene statuta, izdignuti na visoku euro razinu", tvrdi Saša Pavličić Bekić. 

Stadion u Maksimiru: San koji postaje stvarnost do 2030.?

Pitanje stadiona desetljećima je bolna točka zagrebačkog i hrvatskog nogometa, no Pavličić Bekić izražava optimizam i iznosi konkretan plan. Projekt, kako ističe, više nema formalnih prepreka vezanih uz vlasništvo zemljišta ili financiranje.

"Mislim da više ne postoji nikakva prepreka da se stadion u Kranjčevićevoj i Maksimir naprave bez ikakvih, ali zaista ikakvih više prepreka", naglasio je.

Tko gradi i tko financira?

Formalni nositelji projekta su Grad Zagreb i država, a ne Dinamo. Pavličić Bekić pojašnjava kako će se osnovati posebna tvrtka (SPV) koja će voditi izgradnju.

"Zapravo će to raditi grad i država. Mislim da je iznos projekta negdje oko 175-180 milijuna eura", otkriva Pavličić Bekić, dodajući:

"Dinamo neće sudjelovati u gradnji jer to radi grad, ali Dinamo će apsolutno plaćati sve svoje obveze", referirajući se na budući zakup stadiona.

Koji su sljedeći koraci i kada će biti gotov?

Ključni korak koji slijedi je javni natječaj za arhitektonsko rješenje.

"Nadamo se da će do kraja godine arhitektonsko rješenje biti gotovo, odnosno natječaj, a onda da ćemo sljedećih šest mjeseci dobiti pobjednika tog natječaja i da će se onda krenuti u realizaciju."

Iako su se Zagrepčani naslušali obećanja, Pavličić Bekić nudi realnu procjenu završetka radova.

"Mislim da, recimo, 2029. i 2030. je objektivan nekakav rok da bi se taj stadion napravio. A daj Bože da taj stadion bude i prije gotov."

LUDNICA /

Dinamo objavio hit-snimku: Fotoreporter izvan sebe nakon pogotka Varele u nadoknadi

Novi stadion imat će kapacitet od oko 35.000 gledatelja i bit će samoodrživ zahvaljujući komercijalnim sadržajima.

"Morate imati čitav niz sadržaja koji moraju biti uklopljeni u taj dio priče da bi se isplatila gradnja takvog stadiona", pojasnio je, naglašavajući da će takav kompleks preporoditi cijeli taj dio grada.

Otvoreni sukob sa ZNS-om: 'Nećemo odustati od demokratizacije'

Dok se planovi za stadion konkretiziraju, odnosi sa Zagrebačkim nogometnim savezom, nakon izbora Tomislava Svetine za predsjednika, postaju sve napetiji. Pavličić Bekić tvrdi da Dinamo nema osobni sukob sa Svetinom, već se radi o principijelnoj borbi za vrijednosti koje su uveli i u vlastiti klub.

"Nemamo mi sukob s Tomislavom Svetinom ili ZNS-om, ali mi nećemo sigurno odustati od demokratizacije i veće transparentnosti Zagrebačkog nogometnog saveza i to mora svima biti jasno", odlučno poručuje.

"Ako smo uspjeli izboriti demokratizaciju Dinama, onda budite uvjereni da ćemo se izboriti i za demokratizaciju ZNS-a. Borba za demokratizaciju i veću transparentnost ZNS tek počinje", tvrdi Saša Pavličić Bekić. 

O izbacivanju Dinama i Futsal Dinama iz Izvršnog odbora ZNS-a

Odluku da se Dinamo i Futsal Dinamo uklone iz Izvršnog odbora ZNS-a nije htio detaljno komentirati, prebacujući odgovornost na one koji su je donijeli.

"To ćete morati pitati one koji su to napravili. Naravno da mi smatramo da bi trebalo biti drukčije."

Unatoč ovom potezu, uvjeren je da Dinamo neće ostati bez utjecaja...

"Neće Dinamo ostati bez utjecaja u Zagrebačkom nogometnom savezu. To niti može, niti će biti tako, jer Dinamo je ipak perjanica zagrebačkog nogometa. I ako je netko zamislio drukčije, to tako neće ići", samouvjereno je izjavio.

Netransparentni statut ZNS-a i 'indikativni' potezi

Pavličić Bekić posebno je istaknuo problematičnim način na koji je ZNS funkcionirao, navodeći kao primjer promjenu statuta koja se dogodila neposredno nakon dolaska nove uprave u Dinamo.

"Indikativno je da je Statut tada 2024. godine promijenjen. Mi smo ušli u Dinamo 10. ožujka, a 28. ožujka su bili promijenjeni. Taj statut nije nigdje objavljen. Zagrebački nogometni savez se mora otvoriti javnosti, kao što se Dinamo otvorio", kritičan je član Nadzornog odbora Dinama Saša Pavličić Bekić.

Vizija Dinama za ZNS je jasna. Savez mora biti transparentan, decentraliziran i raditi u interesu svih zagrebačkih klubova, a ne samo uskog kruga ljudi. Prvi preduvjet za to, smatra, jest ulaganje u infrastrukturu koja je ključna za razvoj talenata i opstanak manjih klubova.

Borba za moderni Dinamo, čini se, vodi se istovremeno na više frontova – onom infrastrukturnom, gdje se nazire svjetlo na kraju tunela, i onom političkom, gdje bitka za transparentnost i demokraciju tek predstoji.

'ZNS mora biti transparentan, decentraliziran i raditi u interesu svih'

Vizija Dinama za ZNS je jasna. ZNS mora biti transparentan, decentraliziran i raditi u interesu svih zagrebačkih klubova. Borba za moderni Dinamo, čini se, vodi se istovremeno na više frontova. S jedne strane je infrastrukturni, gdje se s projektom stadiona nazire svjetlo na kraju tunela. S druge je onaj politički, gdje bitka za transparentnost ZNS-a tek predstoji. Uspjeh na oba fronta, vjeruje nova uprava, nije samo pitanje rješavanja dugogodišnjih problema, već i ključan preduvjet za Dinamov iskorak na još višu europsku razinu.

A što je s Cibonom? 'Gdje je nestao dug?'

Na kraju razgovora, tema se prebacila na Cibonu. Na pitanje koje muči mnoge, "gdje je nestao višemilijunski dug kluba?", Pavličić Bekić ponudio je pravno i ekonomsko pojašnjenje...

"Slažem se s vama da je KK Dinamo zdrava priča. Idem na utakmice i KK Dinamo i svih ostalih, s tim nemam problema, ali ja sam cibonaš kojeg boli situacija s Cibonom i koji je realan. Dug Cibone nije i ne može magično 'nestati'. Radi se o složenom procesu financijskog restrukturiranja koje je pokrenula nova uprava s novim investitorima. To podrazumijeva pregovore s vjerovnicima, otpis dijela duga u zamjenu za trenutnu isplatu manjeg iznosa, pretvaranje duga u vlasničke udjele i ulazak svježeg kapitala koji omogućuje da klub ponovno prodiše", pojasnio je Saša Pavličić Bekić. 

Naglasio je kako je ključno razlikovati stari, naslijeđeni dug koji je blokirao klub, od novog, zdravog poslovanja.

"Novi investitori su preuzeli klub s jasnim planom: riješiti se tereta prošlosti kako bi se mogla graditi budućnost. To je jedini put za spas kluba takve tradicije. Bez toga, Cibona bi otišla u stečaj i ugasila se. Sada imaju priliku za novi početak, fokus na razvoj mladih igrača i povratak na staze stare slave, ali na održivim temeljima."

Čitav podcast Maksanov korner sa Sašom Pavličićem Bekićem gledajte u priloženom videu gore. 

POGLEDAJTE VIDEO: Saša Pavličić Bekić: 'Dvadeset godina zatvarali smo oči na vladavinu Milana Bandića. Pa, nije on davao svoj novac u sport, to je bio novac građana. Situacija s Cibonom sad je tragična'