Perilica posuđa dezinficira sve što prođe kroz nju, ako koristite i proces sušenja, kazao je Bonnie Richmond, stariji predavač o sigurnosti hrane i sanitarija pri sveučilištu Cornell.
Tijekom tog procesa unutarnja temperatura u perilici doseže 76°C, što je itekako dostatno za dezinfekciju. (Dezinfekcija je proces reduciranja štetnih mikroba na prihvatljivu razinu. Sterilizacija je proces potpunog uklanjanja svih živućih organizama, što je nešto za čim ne možemo težiti u vlastitim domovima.)
Evo Richmondovo prvo pravilo: u perilicu ugurajte sve što može stati u nju, uključujući tanjure, čaše, staklene predmete, pribor za jelo, plastične posude te spužve. Sve što je bilo u direktnom doticaju sa sirovim mesom i ribom te njihovim prirodnim sokovima ili krvlju, odmah bi se trebalo 'ubaciti' u perilicu posuđa.
To znači da, ako koristite spužvu kojom ste brisali površinu po kojoj se izlila tekućina od mesa, istu odmah trebate staviti na pranje u perilicu posuđa i koristiti novu spužvu dok se umrljana ne opere u perilici. Na kraju krajeva, spužve biste trebali prati u perilici posuđa svaki svaki put kad perilicu uključite. Stoga se pobrinite da pri ruci uvijek imate novu i čistu spužvu kako ne biste došli u iskušenje da nastavite koristiti onu prljavu.
Jedina stvar koju ne možete 'uvaliti' u perilicu posuđa su vaše ruke, pa bi itekako bilo dobro da pored sudopera imate antibakterijski sapun. Kako biste se pobrinuli da ne širite zarazne bakterije, ruke dubinski operite svaki put kad se nađete u kuhinji, između svake radnje koju obavljate u kuhinji i prije nego iz nje iziđete.
