Subhondralna skleroza degenerativna je bolest kostiju i zglobova.

Subhondralna skleroza bolest je koja pogađa ljude koji već pate od osteoartritisa, ljude starije dobi i žene u menopauzi. Subhondralna skleroza i osteoartritis povezani su uzročno posljedičnim slijedom. Osteoartritis pogađa ljude srednje do starije živote dobi, a to je upalna bolest zglobova čija je karakteristika upala i razaranja hrskavice i posljedično suženje zglobnih prostora. U zglobovima koji više nisu pokriveni hrskavicom, dolazi do stvaranja nove kosti (osteofita) i okoštavanja uništenih dijelova hrskavice, što zovemo subhondralnom sklerozom.

Naravno, subhondralna skleroza može nastati i nakon drugih oštećenja koja zahvaćaju zglobnu hrskavicu.

Faktori rizika za nastanak subhondralne skleroze

Kod svakog pacijenta s osteoartritisom dolazi do određenog stupnja sklerozacije ( okoštavanja, otvrdnuća) ostatne hrskavice, međutim neki od rizika koji predisponiraju nastanak prave subhondralne skleroze su:

Kako prepoznati subhondralnu sklerozu?

Na subhondralnu sklerozu sumnjamo i tražimo ju kod svakog bolesnika s osteoartiritisom.

Neki od karakterističnih simptoma su :

Najčešće lokalizacije subhondralne skleroze su kralježnica, vrat, rame i mali zglobovi šaka i stopala.

Subhondralna skleroza koja zahvaća kralježnicu kompleksnija je od skleroze drugih zglobova zbog građe kralježnice. Na mjestu oštećenja diskova dolazi do sklerozacije malih zglobova između kralježaka, što u konačnici dovodi do značajnog smanjenja pokretljivosti kralježnice, bolova i smanjenja visine osobljele osobe.

Subhondralna skleroza vrata podrazumijeva zahvaćanje cervikalne kralježnice. Ova vrsta subhondralne skleroze posebno je opasna jer može doći do pritiska na kralježničnu moždinu i na velike krvne žile koje opskrbljuju mozak, kao i do pritiska na produljenu moždinu, što može dovesti do represije disanja. Kod osoba koje počnu razvijati sklerozu vrata potrebno je uporno vježbati i ojačavati mišiće vrata.

Rame je prvi od velikih zglobova koji budu zahvaćeni subhondralnom sklerozom, zbog svog čestog prekomjernog korištenja. Osobe koje fizički rade, sportaši i osobe koje rade poslove u kojima su im ruke pozicionirane iznad glave razvijaju najviše oštećenja ramena i posljedično najbrže razvijaju i subhondralnu sklerozu.

Mali zglobovi šaka i kasnije stopala prvi su zahvaćeni osteoartritisom i najbrže skleroziraju. Zbog svog oblika, pri čemu se kosti u šaci dodiruju jedna u drugu i cijeloživotnog korištenja, hrskavice između malih zglobova često su do starije životne dobi nepostojeće i nakon kratkog upalnog razdoblja brzo skleroziraju. Tipični simptomi zahvaćenosti šaka su :

Subhondralna skleroza  dijagnosticira se uz pomoc RTG-a, gdje su vidljiva zasjenjenja i kontinuitet zglobova na mjestima gdje bi trebali biti zglobni prostori obloženi hrskavicom.

Lijeka za ovu bolest nema, međutim pravovremenom fizikalnom terapijom i razgibavanjem te korištenjem NSAID-a možemo usporiti i gotovo zaustaviti progresiju bolesti.