ZNANSTVENICI OTKRILI /

Jednostavne životne navike koje mogu pomladiti mozak za čak osam godina

Naizgled male životne navike mogle bi igrati ključnu ulogu u tome koliko brzo naš mozak stari

19.12.2025.

22:18

Antonela Ištvan

Shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Prema novom istraživanju, usvajanje određenih pozitivnih životnih navika može rezultirati biološkom dobi mozga koja je i do osam godina mlađa od kronološke dobi pojedinca.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Floridi otkrili su da su optimizam, dovoljno dubokog sna, upravljanje stresom i snažna društvena podrška povezani s mozgom mlađeg izgleda na snimkama, piše Daily Mail.

Utjecaj psiholoških čimbenika na biološku dob mozga

Studija je pratila 128 odraslih osoba srednje i starije životne dobi s četiri kontinenta tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Gotovo 70 posto sudionika bile su žene, a većina je živjela s kroničnom boli povezanom s osteoartritisom koljena ili rizikom od njega. Koristeći napredne MRI snimke i tehnike strojnog učenja, istraživači su procijenili "moždanu dob" svakog sudionika i usporedili je s njihovom stvarnom dobi.

Sudionici koji su izvijestili o najpovoljnijoj kombinaciji psiholoških i životnih čimbenika imali su mozak čija je procijenjena biološka dob bila i do osam godina mlađa od očekivane. Suprotno tome, niz nepovoljnih okolnosti, poput kronične boli, nižih prihoda, niže razine obrazovanja i socijalne deprivacije, bio je povezan s mozgom koji je pokazivao znakove ubrzanog starenja.

Međutim, istraživači su uočili važnu razliku: dok je negativan utjecaj nepovoljnih okolnosti na starenje mozga s vremenom slabio, blagotvorni učinci pozitivnih životnih čimbenika pokazali su se jačima i dugotrajnijima. Ostala ponašanja povezana sa zdravijim starenjem mozga uključivala su izbjegavanje pušenja i održavanje zdrave tjelesne težine.

"Poruka je dosljedna u našim studijama. Ponašanja koja promiču zdravlje nisu povezana samo s manjom boli i boljom fizičkom funkcijom. Čini se da zapravo jačaju zdravlje na aditivan način na značajnoj razini", rekla je Kimberly Sibille, izvanredna profesorica fizikalne medicine i rehabilitacije na Sveučilištu u Floridi, koja je vodila istraživanje.

Nalazi, objavljeni u časopisu Brain Communications, doprinose sve većem broju dokaza koji upućuju na to da mentalno blagostanje i životni stil imaju značajnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, čak i kod osoba koje se suočavaju s kroničnom boli ili drugim dugotrajnim zdravstvenim stanjima.

Osobine ličnosti koje utječu na dugovječnost

Ovi se nalazi podudaraju s rezultatima zasebnog istraživanja koje pokazuje da određene osobine ličnosti mogu utjecati na duljinu životnog vijeka. U velikoj analizi koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Limericku, znanstvenici su ispitali podatke više od pola milijuna ljudi. Tijekom razdoblja istraživanja umrlo je 43.851 sudionika.

Tim je promatrao pet glavnih osobina ličnosti: neuroticizam, ekstraverziju, otvorenost, ugodnost i savjesnost te kako su one povezane s rizikom od smrti. Ljudi s višim razinama neuroticizma, kojeg karakteriziraju anksioznost i emocionalna nestabilnost, imali su tri posto veći rizik od ranije smrti. Nasuprot tome, veća savjesnost, povezana s organiziranošću, disciplinom i pouzdanošću, bila je povezana s deset posto nižim rizikom od smrti. Ekstraverzija, koja odražava društvenost i angažman s drugima, bila je povezana s tri posto nižim rizikom od smrti. Nije pronađena jasna veza između smrtnosti i otvorenosti ili ugodnosti.

TJEDAN ISKRENOSTI /

Ego i samopoštovanje: Razlika koja čini puno za tvoje mentalno zdravlje

"Naš rad pokazuje da način na koji razmišljamo, osjećamo se i ponašamo nije povezan samo sa zadovoljstvom životom i društvenim odnosima, već i s time koliko dugo živimo", rekla je dr. Máire McGeehan, docentica na Sveučilištu u Limericku koja je vodila studiju.

Istraživanja naglašavaju duboku vezu između uma, tijela i dugovječnosti. Dr. Páraic S Ó Súilleabháin, jedan od autora studije, zaključio je: "Ličnost je ključni pokretač zdravlja i dugovječnosti, s učincima slične veličine kao i općepriznati javnozdravstveni čimbenici poput socioekonomskog statusa."