Bio je kompulzivni šopingholičar, no mali trik spasio mu je financije
Ovisnost o kupovanju i gomilanje nepotrebnih stvari nije rijetkost, no postoji jednostavno rješenje. Nekima može itekako pomoći
Novinar The Guardiana Tam Patachako u dirljivoj ispovijesti otkrio je da je bio kompulzivni šopingholičar te da je zahvaljujući jednostavnom triku riješio taj problem. Čim bi vidio da ima viška novca, potrošio bi ga na predmete koji mu zapravo nisu trebali.
Sjeća se jednog dana na poslu prije dvije godine kada mu je na mobitel stigla obavijest: "plaća je sjela". Za studenta je to bio pristojan iznos, pa je učinio ono što je uvijek radio na dan isplate – otvorio je sve aplikacije za kupovinu koje je imao. U roku od sat vremena potrošio je gotovo 100 eura na odjeću, ukrase za dom i potpuno beskorisnu deku koju nikada nije ni dotaknuo.
Ovakav obrazac ponašanja nije rijetkost, a rješenje može biti iznenađujuće jednostavno. No, put do tog rješenja za Tama bio je popločan gomilom nepotrebnih stvari.
Začarani krug impulzivne kupnje
Svega nekoliko dana nakon te prve kupnje, Tam je ponovno online naručio sušilo za kosu. Već je imao jedno koje je savršeno radilo, ali je pomislio kako "rezerva" ne može škoditi. Zatim je u košaricu dodao LED trake i dva para cipela koje čak nisu bile ni njegove veličine. To nije bilo novo ponašanje: zapravo, bio je poznat po tome otkad je prvi put zaradio vlastiti novac.
Kad god bi bio pod stresom, umoran ili kada bi ga uhvatila dosada, beskonačno bi pregledavao ponude na internetu sve dok to ne bi završilo impulzivnom kupovinom. Njegovo opravdanje uvijek je bilo isto: "Ma, to je samo pet eura." Ali tih pet eura brzo bi postalo deset, pa 20, i tako u nedogled.
Nikada nije bio sasvim siguran zašto to radi. Možda je razlog ležao u odrastanju u skromnijim uvjetima, gdje su mjesecima živjeli bez nove odjeće ili sitnica koje bi uljepšale dom. Svaki put kad bi imao nešto viška novca, javljala se podsvjesna žudnja za novim i uzbudljivim stvarima. Ili je, što je vjerojatnije, bila riječ o financijskoj nepismenosti i lakom popuštanju pred zahtjevima potrošačkog društva.
Pravilo od 24 sata
Tam je s vremenom odlučio isprobati novu taktiku. Prije nego što bi bilo što kupio, stavio bi artikl u virtualnu košaricu, ali bi pričekao puna 24 sata prije plaćanja. Najbolji dio ove metode bio je prostor za razmišljanje – nešto što sebi prije nije dopuštao. Prvi put nakon osamnaestog rođendana počeo se pitati: "Treba li mi ovo doista?". Najčešće je odgovor bio negativan.
Kada bi nakon 24 sata otvorio aplikaciju za kupovinu i vidio artikle u košarici, jednostavno bi ih izbrisao. Koristeći ovu metodu, prestao je kupovati stvari za koje je duboko u sebi znao da ih nikada neće koristiti. Jednom je prilikom htio kupiti tri društvene igre, ali nakon što je pričekao s odlaskom na blagajnu, shvatio je da zapravo nikada ne igra društvene igre.
Slična situacija dogodila se i prije njegovog prvog ljetovanja u Hrvatskoj. Htio je kupiti jednokratnu filmsku kameru kako bi zabilježio uspomene. Nakon čekanja, sjetio se da, kao i svi drugi, posjeduje pametni telefon s izvrsnom kamerom i da mu dodatni trošak nije potreban.
Oslobađanje od srama
Ova promjena znači da je Tam postao mnogo izbirljiviji oko stvari koje kupuje, a napokon može pogledati stanje na bankovnom računu bez osjećaja srama ili nelagode.
Naravno, bilo je trenutaka kada bi se vratio starim navikama – to je prirodno. Razlika je u tome što sada može rano prepoznati znakove, posebno kada žuri s plaćanjem. Shvatio je da je dosada snažan okidač, možda i najveći pokretač njegovog impulzivnog trošenja.
Imate li vi neke metode kojima pokušavate uštedjeti novac i izbjeći kupovinu nepotrebnih stvari? Podijelite svoje trikove s nama u komentarima.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'