Pojava u svemiru istraživače dovodi do ludila: 'Nemamo objašnjenje'
Riječ je o tajanstvenom oblaku atoma željeza u obliku trake, smještenom unutar Prstenaste maglice (Messier 57), udaljene oko 2.600 svjetlosnih godina od Zemlje
Istraživači su u jednoj od najpoznatijih maglica na noćnom nebu otkrili neobičnu strukturu koja bi mogla pružiti uvid u daleku budućnost našeg planeta. Riječ je o tajanstvenom oblaku atoma željeza u obliku trake, smještenom unutar Prstenaste maglice (Messier 57), udaljene oko 2.600 svjetlosnih godina od Zemlje, piše Sky News.
Ovo otkriće, napravljeno pomoću novog instrumenta na jednom od najvećih teleskopa u Europi, iznenadilo je astronome i potaknulo niz pitanja o tome kako je takva struktura uopće mogla nastati.
Prstenasta maglica, poznata i pod oznakom Messier 57, nalazi se u zviježđu Lire i sastoji se od sjajnih ostataka nekadašnje zvijezde slične Suncu. Iako se proučava već više od dva stoljeća, novi podaci otkrili su nešto što dosad nitko nije primijetio: izduženi oblak atoma željeza koji se proteže preko lica maglice u gotovo savršenom obliku trake.
Astronomi procjenjuju da se ta „željezna traka” proteže oko 3,7 bilijuna milja, odnosno približno šest bilijuna kilometara.
Prstenasta maglica proučava se još od 1779. godine, kada ju je prvi zabilježio francuski astronom Charles Messier, što ovo otkriće čini još iznenađujućim s obzirom na to koliko je objekt već detaljno istražen.
Prema istraživačima, moguće je da se radi o ostacima stjenovitog planeta koji je ispario kada je matična zvijezda izbacila svoje vanjske slojeve. Ako se ova teorija pokaže točnom, otkriće bi moglo poslužiti kao svojevrsni pogled u budućnost Zemlje.
Nagađa se, naime, da bi se naš planet mogao suočiti sa sličnom sudbinom kada Sunce, za nekoliko milijardi godina, prođe kroz istu fazu svog životnog ciklusa.
Kako je nastala Prstenasta maglica
Vjeruje se da je Prstenasta maglica nastala prije otprilike 4.000 godina, što je vrlo nedavno u kozmičkim razmjerima. Uglavnom se sastoji od vodika i helija. Maglica je formirana kada je zvijezda, otprilike dvostruko masivnija od Sunca, ostala bez nuklearnog goriva u svojoj jezgri. Tada se napuhala u takozvanog crvenog diva, a potom izbacila svoje vanjske slojeve.
U središtu je ostao kompaktni zvjezdani ostatak poznat kao bijeli patuljak, približno veličine Zemlje, čije zračenje i dalje osvjetljava izbačeni materijal i stvara prepoznatljiv prstenasti oblik maglice.
Neobična struktura uočena je zahvaljujući instrumentu WEAVE (WHT Enhanced Area Velocity Explorer), postavljenom na teleskop William Herschel na otoku La Palma, u sklopu Kanarskih otoka.
Zahvaljujući ovoj tehnologiji, znanstvenici su mogli detaljno analizirati kemijski sastav maglice i uočiti raspored pojedinih elemenata u prostoru.
Astronom Roger Wesson sa Sveučilišta u Cardiffu i University College Londona istaknuo je važnost novog pristupa promatranju: „Uzbudljivo je vidjeti da čak i vrlo poznat objekt, koji se proučava desetljećima, može donijeti novo iznenađenje kada se promatra na nov način.“
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Znanstvenici bez jasnog objašnjenja
Koautorica studije Janet Drew s University College Londona opisala je otkriće kao iznimno neobično: „Nijedan drugi kemijski element koji smo otkrili ne nalazi se u toj istoj traci. Ovo je, iskreno, čudno. Njena važnost leži u jednostavnoj činjenici da za sada nemamo spremno objašnjenje za to.“
Drew dodaje da postoji mogućnost da željezo potječe od isparavanja planeta, ali naglašava kako to nije jedina opcija: „Podrijetlo željeza možda vodi do isparavanja planeta. Ali moglo bi postojati i drugo objašnjenje za ovaj fenomen koje ne uključuje planet.“
I sam Wesson priznaje da je riječ o zagonetnoj pojavi: „Planet poput Zemlje sadržavao bi dovoljno željeza da se formira takva traka, ali kako bi ona završila u tako pravilnom, izduženom obliku, za to nemamo dobro objašnjenje.“
U našoj galaksiji poznato je oko 3.000 sličnih maglica, koje nastaju u završnim fazama života zvijezda sličnih Suncu. Njihovo proučavanje omogućuje astronomima da bolje razumiju kako zvijezde umiru, kako se elementi raspršuju u svemir i na koji način se iz tog materijala kasnije mogu formirati novi zvjezdani i planetarni sustavi.
Otkriće tajanstvene željezne „trake” u Prstenastoj maglici pokazuje da čak i najpoznatiji objekti u svemiru još uvijek kriju iznenađenja – i da bi odgovori na neka od najvećih pitanja o sudbini planeta, pa i naše Zemlje, mogli ležati upravo u tim dalekim, svjetlucavim oblacima plina i prašine.
POGLEDAJTE VIDEO: Pitali smo vas što mislite o Trumpovom preuzimanju Grenlanda, odgovori su izazvali žestoku raspravu!
EP RUKOMET