Rak dojke Rak otkriven u ranom stadiju kirurški je izlječiv i manja je vjerojatnost presadnica u limfnim čvorovima, plućima, mozgu i drugim organima - stoga se povećava izgled za preživljenje. U dobi od 20 i 30 godina, bez prisutnih rizičnih čimbenika (pozitivna obiteljska anamneza) dovoljni su mjesečni samopregledi te ultrazvučni pregled od strane liječnika svake 3 godine. Mamografija se preporuča ženama s povišenim rizikom od 40-e godine, jednom godišnje, a inače svake dvije godine u dobi od 50-e do 74-e godine. Mamografijom se može otkriti tumor prije nego što bude opipljiv, iako normalni mamogram ne isključuje u potpunosti mogućnost postojanja raka dojke.
Rak vrata maternice Vrat maternice je dio maternice koji se proteže u šupljinu rodnice. Dugotrajna infekcija HPV-om je najvažniji rizik za razvoj raka vrata maternice. Kada se nađe rano rutinskim pregledom, izlječiv je. Tako se mogu otkriti i prekancerozne stanice koje se uklone prije nego što prijeđu u rak. Skrinig se radi PAPA testom kojim se uzima uzorak stanica s vrata maternice koje se pregledavaju u laboratoriju kako bi se našle eventualne prekancerozne stanice ili stanice raka. PAPA test bi trebalo početi raditi s 18 godina odnosno nakon prvog spolnog odnosa. Postoji cjepivo Gardasil za žene i djevojke između 9 i 26 godina koje stvara imunitet za 4 soja HPV-a te Cervarix za djevojke i žene u dobi od 10 do 25 godina protiv 2 soja HPV-a. Cjepiva mogu znatno smanjiti broj slučajeva raka vrata maternice, ali ne štite od svih sojeva HPV-a niti je svaki rak uzrokovan HPV-om tako da je PAPA test od primarne važnosti.
Osteoporoza Osteoporozu karakterizira gubitak kosti, što se ubrzano događa kod žena u menopauzi. Prvi simptom je najčešće bol zbog prijeloma kosti koji se dogodi često nakon bezazlenog pada, udarca ili samo nezgodnog pokreta. Osteoporozu je moguće spriječiti i liječiti. Denzitometrija mjeri mineralnu gustoću kostiju i otkriva osteoporozu prije nego što dođe do patološkog prijeloma. Također predviđa rizik od frakture. Denzitometrija se preporuča ženama u dobi od 65 godina i starijima, a u žena s povišenim rizikom (osteoporoza kod majke, rana menopauza, krhka građa tijela, prekomjerno uživanje alkohola i kave, pušenje, neadekvatni unos kalcija hranom, duže mirovanje npr. zbog prijeloma, uzimanje kortikosteroida, lijekova za štitnjaču, za liječenje želučanih tegoba) i ranije.
Rak kože Najopasniji oblik raka kože je melanom, maligna promjena stanica koje stvaraju kožni pigment. Neki su ljudi genetski pod većim rizikom za razvoj melanoma. Rizik se povećava pri nekontroliranom izlaganju suncu i opeklinama od sunca. Rano liječenje može imati učinka, i melanom otkriven u stadiju kada je tanji liječi se uspješnije nego kada dublje raste u kožu. Osim melanoma, postoje i karcinom pločastih stanica i bazalni karcinom. Preporuča se redoviti samopregled i procjena promjene boje, oblika, veličine postojećih madeža re redovita godišnja kontrola dermatologa.
Povišen krvni tlak Rizik pod povišenog krvnog tlaka raste s godinama. Povezan je s tjelesnom težinom te određenim životnim navikama (prehrana, alkohol, pušenje, stres). Povišeni krvni tlak može imati ozbiljne komplikacije, uključujući aneurizmu. Međutim, lako se liječi. Liječenjem se smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega. Krvni tlak iskazuje se putem dva broja: prvi (sistolički) je pritisak krvi na zidove arterija pri svako otkucaju srca. Drugi (dijastolički) je tlak između dva otkucaja. Normalni krvni tlak odrasle osobe je 120/80 mmHg. Krvni tlak od 140/90 ili viši se smatra povišenim. Vrijednost između ove dvije se smatra „pre-hipertenzijom“. Koliko često ćete mjeriti krvni tlak ovisi o tome kolika mu je vrijednost te o drugim rizičnim čimbenicima (pretilost, srčana bolest, povišene masnoće i sl.)
Kolesterol Visoka vrijednost LDL kolesterola je glavni rizični čimbenik za razvoj srčanih bolesti i ateroskleroze zbog stvaranja plaka unutar krvnih žila koja se može razvijati godinama bez ikakvih simptoma. S vremenom će dovesti do srčanog ili moždanog udara. Čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze su visoki krvni tlak, dijabetes i pušenje. Promjene životnih navika i lijekovi smanjit će rizik nastanka srčanih bolesti. Jednostavnim krvnim pretragama određuje se razina ukupnog kolesterola, „lošeg“ LDL kolesterola, „dobrog“ HDL kolesterola i triglicerida. Iza 20 godine preporuča se mjerenje razine masnoća barem svakih 5 godina.
Dijabetes tip 2 Dijabetes može dovesti do niza komplikacija; srčanog udara, moždanog udara, bolesti bubrega, sljepoće, oštećenja živaca. Kada se rano otkrije, dobro se kontrolira te se dijetom, vježbanjem i mršavljenjem sa ili bez lijekova mogu navedene komplikacije izbjeći. Test koji se najčešće rabi je profil glukoze, tj. mjerenje vrijednosti šećera u krvi i urinu natašte u 7h, zatim u 11h te u 17h. Normalna vrijednost glukoze natašte je 4.5-6.5 mmol/l, a nakon jela do 8 mmol/l. Pri uobičajenom riziku za razvoj dijabetesa preporuča se testiranje svake 3 godine počevši od 45 godine. U slučaju povišenog rizika (dijabetes u obitelji, pretilost) potrebno je početi ranije i testirati se češće.
HIV HIV je virus koji uzrokuje AIDS. Nalazi se u krvi i drugim tjelesnim izlučevinama zaraženih pojedinaca, čak i ako nemaju simptome. Prenosi se kada te izlučevine dođu u kontakt s rodnicom, analnom regijom, ustima, očima ili pukotinama na koži (ne razgovorom, rukovanjem ili drugim oblikom socijalnog kontakta sa zaraženom osobom). Nema izlječenja niti cjepiva. Ali rana primjena anti-HIV lijekova pomoći će imunološkom sustavu da obuzda virus. Osobe zaražene HIV-om mogu godinama biti bez simptoma. Krvni test je jedini način otkrivanja zaraze, to je test koji otkriva protutijela na HIV, rade se dvije vrste testova radi potvrde. Ako ste imali rizičan spolni odnos ili iz nekog drugog razloga smatrate da biste mogli biti zaraženi, testirajte se. Većina zaraženih pojedinaca postaje pozitivna unutar 2 mjeseca od infekcije. Ali do 5% zaraženih je negativno i nakon 6 mjeseci. Uporaba kondoma je nužna. U HIV pozitivnih trudnica preporučljivo je poduzeti mjere za smanjenje prijenosa infekcije na dijete.
Rak debelog crijeva Rak debelog crijeva drugi je najčešći uzrok smrti od raka općenito, a na 3. mjestu u žena, nakon raka pluća i dojke. Većinom raka nastaje iz polipa debelog crijeva, a kad se proširi može zahvatiti udaljene organe. Način sprječavanja razvoja raka debelog crijeva je uklanjanje polipa. Metoda skrininga je kolonoskopija pri kojoj se mogu i odstraniti polipi. Preporuča se godišnja kolonoskopija iza 50 godine, a u slučaju pozitivne obiteljske anamneze iza 40. godine.
Glaukom Glaukom, povišenje očnog tlaka, je stanje koje može dovesti do sljepoće zbog oštećenja vidnog živca. Glaukom otvorenog kuta je najčešći oblik. Uglavnom je asimptomatski dok ne počne slabljenje vida i bude već prekasno. Dokazano je da liječenje povišenog očnog tlaka kod glaukoma sprječava razvoj sljepoće. Osobe starije od 60 godina, osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom ili ranijom ozljedom oka, osobe koje uzimaju kortikosteroide te crnci su pod povećanim rizikom. Osobama bez povišenog rizika preporuča se rutinsko mjerenje očnog tlaka svake 2 do 4 godine prije 40-e godine. U dobi od 40 do 54 godine preporuča se testiranje svake 1 do 3 godine, između 55-e i 64-e godine svaku godinu ili dvije, a u starijih od 65 godina svakih 6 do 12 mjeseci.
http://www.mojdoktor.hr/
Prethodni članci:
arti-201001140509006 arti-200912160248006
T.T.
