Ponekad inzistirate da radite stvari "na svoj način" ili "stari način" čak i kad vam se predstavi prečac koji će vam pomoći da brže postignete svoj cilj? To je čest oblik kognitivne pristranosti, nesvjesni proces koji uključuje utapanje u sustav vjerovanja, čak i kad nam se ponudi efikasnije rješenje.
Možete se zapitati i zašto bi to bio problem? Kakvu razliku ima ako koristite stari pristup za rješavanje problema, sve dok on djeluje? Znanstvenici kažu da je problem što stari načini ne funkcioniraju uvijek najbolje, jer držanje za ono što već znamo da je istina, onoga što je poznato i ugrađeno u naša sjećanja, može ponekad rezultirati pristranom, iskrivljenom ili iracionalnom odlukom.
Zanimljivo istraživanje s ljudima i majmunima
Majmuni su, s druge strane, mnogo otvoreniji za prelazak na učinkovitije strategije za postizanje svojih ciljeva, nadmašujući ljude kada su u pitanju testovi kognitivne fleksibilnosti, pokazuje istraživanje ponašanja sa Sveučilišta Georgia, a objavljeno 2019. u časopisu Nature's Science.
Istraživanje je obuhvatilo 60 ljudi, 7 rezusa makaki majmuna i 22 majmuna kapucina, a zatim su testirali radno pamćenje i koliko se držimo ranije naučenog ponašanja i koliko razvijamo ili učimo nove i efikasnije strategije za rješenje problema ili dostizanje cilja, prenosi Psychology Today.
(Foto: Pexels)
Svi sudionici istraživanja su nakon postignuća dobili nagrade i priznanje. Zatim im je objašnjen prečac koji će im pomoći da lakše dođu do cilja i prime nagradu ranije. Rezus makaki majmuni i kapucini lakše su se prilagodili i primijenili nove metode kako bi došli do cilja u odnosu na ljude. Čak i kada su ljudi odlučili koristiti prečace trebalo im je mnogo dulje da prihvate nove strategije u odnosu na majmune, a značajan broj (skoro trećina) se i dalje odupirala i koristila stari pristup. Prethodne studije pokazale su da su, s obzirom na izbor, i drugi primati poput čimpanza i babuna, također spremniji koristiti prečace u odnosu na ljude.
(Foto: Thinkstock)
Često postoji dobar razlog da se držimo isprobanog i istinitog. I dok je noviji ili alternativni pristup problemu možda učinkovitiji, za pojedinca učenje i korištenje tog pristupa možda neće biti. Možda ne prihvaćamo da stara pravila više ne pružaju najbolje rješenje ili da bi nova strategija mogla bolje funkcionirati. Znamo da postoji više načina da se postigne cilj i odlučimo koristiti onaj koji nam je najpoznatiji i najudobniji, bez obzira na njegovu učinkovitost.
Je li važno mijenjati navike u našim životima? Prema tim istraživačima ako ne razmišljamo "izvan okvira" i ne tražimo nove pristupe to nas može sprječavati da napravimo najbolje odluke u mnogim područjima našeg života, poput promjenama kod zdravlja i financijama.
