"Ljudski mozak može se modelirati, odnosno, pod utjecajem određenih poticaja iz okruženja može se mijenjati i postati bolji", tvrdi Majid Fotuhi, osnivač Centra za pručavanje mozga u američkom gradu Lutherville.
Znanstvenici centra došli su do mnogih zanimljivih saznanja o tome što sve utječe na ljudski mozak i pamćenje.
1. Nedostatak sna
Stručnjaci stalno upozoravaju da nedostatak sna može značajno utjecati na obavljanje svakodnevnih obaveza. Smanjena koncentracija, usporene reakcije i umor ne utječu loše samo na poslovne ili školske aktivnosti, nego i na mozak. Funkcije mozga neće se ozbiljnije poremetiti nakon poneke neprospavane noći, već nakon dugoročne nesanice.
2. Štitnjača
Štitna žlijezda nema određeni utjecaj na mozak, ali utječe na sve metaboličke procese u tijelu, stoga bi bilo dobro obaviti liječnički pregled primijetite li da imate problema s pamćenjem.
3. Pušenje
Pušenje šteti mozgu jer negativno utječe na njegovu prokrvljenost. Može izazvati zaboravnost, ozljedu moždane funkcije i značajno smanjiti vaš riječnik. Istraživanje u kojem je sudjelovalo 7.000 muškaraca i žena pokazalo je da su stariji pušači imali smanjenu funkciju mozga više nego njihovi vršnjaci nepušači.
4. Valunzi
Velik utjecaj na pamćenje imaju i valunzi kroz koje prolazi većina žena u periodu menopauze. "Što su više valunga imale, to su bili i izraženiji problemi s pamćenjem, a osobito su imale poteškoće da se sjete nekog imena ili događaja", naveo je Fotuhi. Ipak, valunzi ne ostavljaju trajnu posljedicu na funkciju mozga. Žensko tijelo tijekom menopauze prolazi kroz period hormonskih promjena, i čim se to završi, i pamćenje se vraća u normalu.
5. Depresija i anksioznost
Stručnjaci su dokazali da anksioznost i depresija remete živčane sklopove koji utječu na pamćenje. Međutim, ako se iza gubitka pamćenja nalazi poremećaj raspoloženja, postoji šansa da se pamćenje u potpunosti vrati. Kako se popravlja raspoloženje pojedinca, tako se poboljšava i njegova memorija.
6. Prehrana
Istraživanje koje je provedeno na miševima je pokazalo da su glodari koji su jeli masnu hranu, nakon osam tjedana imali lošije rezultate od onih koji su imali drugačiji režim prehrane. Druga analiza je utvrdila da prehrana bogata mastima utječe na hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za kratkotrajno pamćenje.
7. Stres
Hormoni stresa utječu na dijelove mozga koji kontroliraju memoriju. Kronični ili ponavljani stres značajno štete mozgu.
Novosti/Magazin.hr
