Na tržištu postoje razni dodaci prehrani koji mogu pomoći u tretiranju raznih psiho-fizičkih bolesti. Najbolji od njih su tzv. adaptogeni. Radi se o skupni biljaka koje se još nazivaju i superbiljke. One pomažu kod stresa, teških bolesti te jačaju otpornost organizma, a uzimaju ih i vrhunski sportaši kako bi poboljšali svoj performans.
No, imajte u vidu da se ne radi o nikakvim čudotvornim lijekovima, već o prirodnim preparatima koji mogu ublažiti tegobe, a prije njihove konzumacije najbolje je da se posavjetujete sa svojim liječnikom.
Adaptogeni uspostavljaju hormonalnu ravnotežu u organizmu, a preporučuju se konzumirati ako ste pod stresom jer pomažu tijelu da se lakše prilagodi i nosi s njim. Oni normaliziraju lučenja hormona, tj. balansiraju aktivnosti endokrinog sustava podržavajući hipotalamičko - hipofizno - endokrinu os. Pojednostavljeno rečeno, adaptogeni se prilagođavaju odgovoru tijela na stres i hormone koji se tada luče, a naziv su dobili od latinske riječi "adaptatio", što znači prilagodba.
Moderni i užurbani tempo života, ekonomska kriza te pandemija koronavirusa plodno su tlo da vam se krhka hormonalna ravnoteža u organizmu uruši kao kula od karata. Tada se od hormona pretežno proizvodi kortizol, koji se još zove i hormon stresa. U malenim dozama on je dobar, no on čovjeku zna dobrano zagorčati život ako ga u tijelu ima u velikim dozama. Adaptogeni pomažu kod uspostavljanja hormonalne ravnoteže jer potiču proizvodnju onih koji su u manjku, a stopiraju taj proces kada ih u tijelu imate dovoljnu količinu.
Oni se na tržištu nalaze u kapsulama, prahu ili kao tinkture, a za vas smo izdvojili par osnovnih i, po stručnjacima, najboljih preparata. Imajte u vidu da se adaptogeni mogu i kombinirati, primjerice često se zajedno u kombinaciji uzimaju Ashwagandha i Maca.
Ginseng
Vjerojatno ste čuli za Ginseng koji se stoljećima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. On ima snažna protuupalna svojstva, a najpoznatiji je po svom blagotvornom djelovanju na moždane funkcije poput pamćenja i raspoloženja, a može pomoći i kod očuvanja mentalnog zdravlja. Također, studije su pokazale da ponekad može pomoći osobama s Alzheimerovom bolesti.
Ginseng neki koriste kod prevencije raka, a navodno ublažava simptome kemoterapije, mada je potrebno više kliničkih istraživanja kako bi se to dokazalo. Ova biljka pomaže kod kroničnog umora, smanjuje razinu šećera u krvi, jača imunološki sustav, a istraživanja su pokazala kako može biti dobra alternativa za tretiranje erektilne disfunkcije.
Ashwagandha
Ashwagandha (lat: Withania somnifera) se smatra jednim od najboljih adaptogena, a podrijetlom je iz Indije i sjeverne Afrike. Poznata je i pod nazivima zimska trešnja te indijski ginseng. Nekoliko studija pokazalo je da ona snižava razinu šećera u krvi kod zdravih ljudi i kod osoba s dijabetesom. Također, studije na životinjama i in vitro pokazale su da vithaferin, bioaktivni spoj u Ashwagandhi, potiče smrt tumorskih stanica te da može biti učinkovit protiv nekoliko vrsta raka.
No, još je uvijek nepoznat učinak na tumorske stanice kod ljudi. Dokazano je da Ashwagandha smanjuje razinu kortizola u organizmu, ublažava stres i anksioznost. Također, nekoliko studija pokazalo je da ona može umanjiti simptome depresije. Ashwagandha povećava razinu testosterona i plodnost kod muškaraca te može povisiti mišićnu masu i snagu. Pokazala se i kao odlična pomoć kod smanjena upalnih procesa u tijelu jer ima protuupalno djelovanje, a osim toga smanjuje kolesterol i trigliceride. Ashwagandha također može poboljšati rad mozga i pamćenje.
Maca
Maca (Lepidium meyenii) je poznata i kao peruanski ginseng. Uglavnom raste u Andama u središnjem Peruu. Obožavaju je žene u perimenopauzi i menopauzi jer ublažava valunge,a zabilježeni su njeni blagotvorni učinci na PMS. Također, pokazala se dosta učinkovitom i kod ostalih simptoma menopauze (razdražljivost, problemi sa spavanjem itd.). Studije su pokazale da Maca povećava libido kod muškaraca i žena. Također, ona može pomoći u povećanju broja spermija te poboljšava njihovu kvalitetu, a učinkovita je i kod smanjenja povećane prostate.
Nekoliko studija pokazalo je Maca može popraviti raspoloženje jer smanjuje aneksionist i simptome depresije. Osim žena, vole je i sportaši jer povećava performans, izdržljivost, mišićnu masu i daje im energiju. Maca može poslužiti i kao učinkovita zaštita od sunca, ako njen ekstrakt nanesete na kožu, no ipak ne može zamijeniti kreme za sunčanje. Starosjedioci u Peruu davali su Macu djeci kako bi poboljšali njihov uspjeh u školi. Studije na životinjama pokazale su da je ona kod glodavaca, koji su imali oštećenje mozga, poboljšala pamćenje i sposobnost učenja.
Tulsi
Sveti bosiljak (lat. Ocimum sanctum) poznat je još i kao Tulsi, a porijeklom je iz jugoistočne Azije. O njemu i njegovoj djelotvornosti kod raznih oboljenja mogle bi se ispisati na stranice tekstova. Svetom bosiljku tepaju da je kralj ljekovitog bilja jer krijepi i duh i tijelo, a njegovi dijelovi koriste se za tretiranje raznih zdravstvenih poteškoća: bronhitisa, malarije, proljeva, povraćanja, očnih bolesti, čireva itd. Tulsi smanjuje simptome stresa i depresije te potiče mentalnu ravnotežu. Također, može biti koristan i kod zaboravnosti, iscrpljenosti, seksualnih problema te poteškoća sa spavanjem.
Kurkuma
Kurkuma nije samo začin. Ona je moćni adaptogen koji se od davnina koristio u Ayurvedi za razna upalna stanja u organizmu, a u toj funkciji mora se uzimati s crnim paprom. Također, kurkuma može pomoći u borbi protiv različnih degenerativnih procesa u mozgu, smanjuje rizik obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, velika je pomoć kod prevencije raka, smanjuje simptome depresije itd.
Reishi
Reishi gljiva (Ganoderma lucidum) poznata je i pod nazivom Hrastova sjajnica, a podrijetlom je iz Azije. Reishi je bila jedna od glavnih remedija za tretiranje raznih oboljenja u istočnjačkoj medicini, a najpoznatija je po jačanju imunološkog sustava. Najviše se koristi kod prevencije raka ili u borbi protiv te opake bolesti. Znanstvenici opominju kako Reishi treba prepisivati u kombinaciji s farmaceutskim lijekovima i terapijama, a nipošto kao samostalnu terapiju za tretiranje raka. Hrastova sjajnica također se pokazala kao dobra kod ublažavanja simptoma umora i depresije. Navodno snižava šećer i kolesterol u krvi, no da bi se to dokazalo potrebno je više kliničkih istraživanja.
Lavlja griva
Resasti igličar (Hericium erinaceus), koji je kod nas poznat i kao lavlja griva, ima dugu tradiciju primjene u medicini u azijskim zemljama poput Kine, Indije, Japana i Koreje, a najbolje djeluje na smetnje vezane uz mozak, crijeva i srce. Studije su otkrile da lavlja griva sadrži dva spoja koja mogu potaknuti rast moždanih stanica: hericenon i erinacin. Osim toga, istraživanja na životinjama pokazala su da ova gljiva možda štititi od Alzheimerove bolesti, a najavljuju se klinička ispitivanja njene djelotvornosti kod multiple skleroze.
Studija na životinjama pokazala je i kako pomaže kod brzog oporavka od ozljeda živčanog sustava te ublažava oštećenja mozga nakon moždanog udara. Lavlja griva također pomaže kod ublažavanja simptoma anksioznosti i depresije. Osim toga, pokazalo se kako štiti od čireva u probavnom traktu, smanjuje rizik od srčanih bolesti te snižava nivo šećera u krvi. Lavlja griva ima antioksidativna i protuupalna svojstva, a neki ljudi je koriste u prevenciji raka.
Schisandra
Schisandru (kinesku šisandru), zovu još i bobicom s pet okusa. Ona je već stoljećima dio tradicionalne kineske medicine, a smatra se da povoljno djeluje na životnu silu (qi energiju). Studije su pokazale da ona može biti korisna kod tretiranja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Također, vrlo je učinkovita kod ublažavanja tegoba menopauze, poput valunga, prekomjernog znojenja i ubrzanog rada srca (tahikardije) te pomaže kod simptome PMS-a. Schisandra je djelotvorna i kod simptoma stresa i depresije.
Rhodiola
Rhodiola (Rhodiola rosea) kod nas je poznata i kao ružičasti žednjak te zlatni korijen, a raste u hladnim, planinskim predjelima Europe i Azije. Korijen ove biljke od davnina se koristi protiv kroničnog umora, stresa, anksioznosti i depresije. Također, može poboljšati kognitivne sposobnosti i memoriju. Neke studije na glodavcima pokazale su da je Rhodiola dobra u borbi protiv dijabetesa te raka, no to još nije znanstveno dokazano na ljudima.
Chaga
Chaga (Inonotus obliquus) je gljiva koja raste na kori breza, a od milja je zovu i "kraljicom gljiva". Ona se stoljećima koristila u Rusiji i sjevernoeuropskim zemljama za jačanje imuniteta te za tretiranje nekih vrsta raka, dijabetesa i srčanih bolesti. Chaga se može koristiti i za snižavanje šećera i kolesterola u krvi. Ipak, to njeno blagotvorno djelovanja još nije potkrijepljeno znanstvenim dokazima na ljudima.
Cordyceps
Cordyceps (kordiceps) je rod parazitskih gljiva koje se uzgajaju na ličinkama kukaca, a stoljećima se koristio u tradicionalnoj kineskoj medicini za tretiranje bolesti bubrega, kroničnog umora i niskog libida. Znanstvenici vjeruju da Cordyceps može usporiti rast tumora te da sprječava leukopeniju nakon zračenja i kemoterapije. No, kako bi to dokazali tek su napravili in vitro studije. Ova gljiva ima snažna antioksidativna svojstva, a smatra se da pomaže i kod srčanih bolesti te u tretiranju dijabetesa tipa 2. Također, sportašima rekreativcima može pomoći kod poboljšanja performansa za vrijeme treninga, a pripisuju mu se i anti-ageing svojstva.
Astragalus
Astragalus (Kozlinac) je još poznat i kao huáng qí, a već stoljećima se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Postoji 2.000 vrsta te biljke, a samo se dvije koriste kao remedije u tretiranju zdravstvenih problema: Astragalus membranaceus i Astragalus mongholicus. Ova superbiljka najpoznatija je po tome što jača imunitet te ima snažno protuupalno djelovanje. Također, žene je vole jer navodno usporava starenje i produžuje život.
Astragalus se još koristi za tretiranje kroničnog umora, prehlade, alergija, dijabetesa, srčanih bolesti, oboljenja bubrega, prehlada itd. Prema nekim studijama, ova biljka može ublažiti nuspojave kemoterapije, pa se u svijetu često daje intravenozno u bolnici tijekom kemoterapije. Također, in vitro studije pokazale su kako Astragalus može pomoći u borbi protiv raka, no da bi se to dokazalo, potrebno je još kliničkih ispitivanja.
Svaki adaptogen dozira se posebno i po potrebama, ovisno o tome koja se zdravstvena poteškoća tretira. Nuspojave su općenito rijetke, a ne preporučuje se konzumacija djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe s autoimunim bolestima i oni s bolestima štitnjače, dijabetičari itd. ne bi ih smjeli uzimati adaptogene bez savjetovanja s liječnikom.
