Zabrinjavajuća nova studija u časopisu Nature identificirala je zajedničko obilježje gotovo svih događaja masovnog izumiranja tijekom povijesti. Ujedno ta studija upozorava da su predznaci sljedeće takve katastrofe u porastu zbog klimatskih promjena, piše IFLScience. Autori studije otkrili su da su sve povijesne epizode ekstremnog globalnog zatopljenja potaknule otrovno cvjetanje slatkovodnih algi koje traju stotinama tisućljeća, a kako tvrde, ponovno je vidljiva proliferacija ovih štetnih mikroba.
Prije otprilike 252 milijuna godina dogodio se najveći događaj izumiranja u povijesti Zemlje, poznat i kao događaj s kraja Perma (EPE) ili Veliko umiranje. Izazvan dramatičnim povećanjem vulkanske aktivnosti, EPE je povezan s naglim povišenjem razine ugljičnog dioksida i globalnih temperatura te se vjeruje da je izbrisao oko 90 posto svih vrsta na planetu.
Analiza fosilnih, sedimentnih i kemijskih zapisa u stijenama
Kako bi proučili kako je ova apokaliptična epizoda utjecala na slatkovodne ekosustave, istraživači su analizirali fosilne, sedimentne i kemijske zapise u stijenama oko Sydneyjskog bazena u Australiji. Pritom su otkrili veliko povećanje mikroskopskih algi i cijanobakterija neposredno nakon EPE-a, s ponovljenim cvjetanjem koje traje oko 100.000 godina.
U normalnim okolnostima, mikrobi poput ovih pomažu vodenim ekosustavima da napreduju oksigenacijom vode. No, kada cvjetanje izmiče kontroli, oni imaju suprotan učinak - iscrpljuju kisik i oslobađaju toksine koji čine okoliš neprihvatljivim za sve ostale oblike života.
Prema autorima studije, pretvaranje slatkovodnih tijela u štetni mulj spriječilo je oporavak ekosustava oko tri milijuna godina nakon EPE-a.
Nadalje su pojasnili kako je ovaj razorni procvat izazvan olujom ubrzanih emisija stakleničkih plinova i višim globalnim temperaturama kao posljedicom vulkanske aktivnosti, u kombinaciji s priljevom hranjivih tvari u slatkovodna tijela. Ovaj treći sastojak dogodio se jer su požari i suše doveli do masovnog krčenja šuma, uzrokujući istjecanje spojeva u tlu u vodene putove.
Predstoji nam ekološka katastrofa?
Autori su otkrili da ovaj fenomen nije bio jednokratan i da se dogodio tijekom svakog masovnog izumiranja osim poznatog izumiranja na kraju krede koje je izbrisalo dinosaure.
Autorica studije Tracy Frank kaže da moderne antropogene klimatske promjene imaju potencijal obnoviti uvjete potrebne za takav procvat, pa bi stoga mogle izazvati veliku ekološku katastrofu.
"Vidimo sve više i više otrovnih cvjetanja algi u jezerima i plitkim morskim sredinama koje su povezane s povećanjem temperature i promjenama u biljnim zajednicama, što dovodi do povećanja doprinosa hranjivih tvari slatkovodnom okruženju", kazala je Frank.
"Puno je paralela s današnjicom. Vulkanizam je u prošlosti bio izvor CO2, ali znamo da je stopa unosa CO2 koja je tada viđena bila slična stopi povećanja CO2 koju danas vidimo zbog antropogenih učinaka", poručila je.
Istraživači su izračunali da je optimalna temperatura vode za rast ovih štetnih algi između 20 i 32° C. Ono što zabrinjava je da sadašnji modeli klimatskih promjena predviđaju da će ljetne temperature površinskog zraka kontinentalnih srednjih zemljopisnih širina pasti u ovaj raspon do kraja ovog stoljeća. Ovoj jednadžbi dodaje se i značajan nedavni porast šumskih požara, koji ima potencijal potaknuti cvjetanje dopuštajući hranjivim tvarima tla da istječu u rijeke i jezera.
Autori ove zabrinjavajuće studije navode da "naši nalazi iz dubokog geološkog zapisa podcrtavaju ova upozorenja i pružaju uznemirujuće predviđanje za dugoročne posljedice stalnog zagrijavanja i krčenja šuma."
