HIV je virus koji uzrokuje AIDS, spada u porodicu retrovirusa, a ulaskom u ljudski organizam virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica te se u njima množi, uništava ih i tako postupno dovodi do slabljenja imuniteta.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do studenoga 2021. godine, zabilježeno 1886 osoba (1679 muškarac, 206 žena, jedan neupisan spol) s dijagnozom infekcije HIV-a, od čega ih je 590 oboljelo od AIDS-a, a u istom razdoblju je od AIDS-a umrlo 240 osoba.
U prvih deset mjeseci 2021. godine je od 58 novooboljelih od HIV-a/AIDS-a bilo 53 (91 %) muškaraca.
U Hrvatskoj oko 100 novodijagnosticiranih infekcija HIV-om u godini dana
Posljednjih godina se u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om.
Razgovarali smo s prim. Tatjanom Nemeth Blažić, dr. med., voditeljicom Odjela za HIV, krvlju i spolno prenosive infekcije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o HIV-u, njegovu prenošenju i liječenju.
Kako se prenosi HIV?
NET.HR: Kako se prenosi HIV?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Virus HIV-a nalazi se u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak) te je prijenos moguć unosom virusa u krvotok ili spolnim odnosom. Infekcija HIV-om može se prenijeti krvlju, najčešće prilikom injektiranja droge (kada osoba koristi tuđi, već korišten pribor za injektiranje droge) ili nezaštićenim spolnim odnosom. Prijenos transfuzijom zaražene krvi ili zaraženih krvnih preparata, tkivima ili stanicama se u razvijenim zemljama, uključujući i Hrvatsku sprječava obaveznim testiranjem.
U Hrvatskoj se infekcija HIV-om najčešće prenosi spolnim odnosom, a najčešće se bilježi među muškarcima, koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima.
Simptomi HIV-a
NET.HR: Koji su simptomi HIV-a?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: HIV nema specifične simptome, nego se mogu javiti različiti simptomi i različite upale, infekcije i maligne bolesti uslijed oslabljenog imunološkog sustava osobe koja ima HIV infekciju. To je zato što virus HIV-a napada i uništava bijele krvne stanice u krvotoku oboljelog čovjeka, odnosno limfocite koji se bore protiv infekcija. To oslabljuje imunosni sustav i otežava mu borbu protiv raznih infekcija i upala u organizmu. Kad imunosni sustav jako oslabi onda se javljaju razne takozvane oportunističke infekcije i upale koje zdrav čovjek uspješno savladava. To je krajnja faza infekcije HIV-om koja se zove AIDS i javlja se kod osoba koje se ne liječe antiretrovirusnim lijekovima. Tada su te tzv. oportunističke infekcije jako opasne za oboljelu osobu jer im obrambeni sustav ne funkcionira pa nastupa smrt.
S obzirom na to da osoba koja ima infekciju HIV-om dugo vremena nema nikakve simptome i najčešće se osjeća dobro i nema specifične vanjske znakove infekcije, ne može se po izgledu zaključiti ima li netko ili nema infekciju HIV-om. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi bolesti (dok se nije razvio AIDS) je testiranje na HIV.
Na samom početku infekcije, u ranoj fazi takozvane akutne (rane) infekcije, mogu se (ali ne kod svih osoba) javiti nespecifični simptomi kakvi se mogu javiti u početnoj fazi i drugih zaraznih bolesti. Ti simptomi rane infekcije HIV-om javljaju se oko tri do šest tjedana od rizika izlaganju infekciji (nezaštićenog spolnog odnosa, korištenja droga injektiranjem...). Ti simptomi su slični simptomima gripe ili infektivne mononukleoze, a uključuju pojavu vrućice, povećanja limfnih čvorova, grlobolje, osipa po tijelu, bolova u mišićima i zglobovima. Ti simptomi traju neko vrijeme (1-3 tjedna) i nestaju i bez liječenja te nakon toga slijedi dugo vrijeme bez izraženih simptoma bolesti koje može potrajati i do 10 godina.
Ako se infekcija HIV-om ne liječi, zbog slabljenja imunosnog sustava mogu se javiti razni simptomi bolesti. Češći simptomi koji se povezuju s neliječenom infekcijom HIV-om su: oteklina limfnih čvorova (osobito na vratu i u pazuhu), jak umor (koji traje duže vrijeme i nastaje bez očitih razloga), neočekivano mršavljenje (primjerice više od 4,5 kg u dva mjeseca), dugotrajni proljev, gljivične infekcije usta, otežano disanje i kašalj koji duže traje, vrućica i znojenje.
NET.HR: Pjevač Freddie Mercury umro je od AIDS-a 1991., a pretpostavlja se da je živio desetak godina s AIDS-om te je rečeno da mu se kao znak na tijelu pojavila crvena mrlja na obrazu koja je vidljiva i na njegovim fotografijama. Možete li komentirati tu crvenu mrlju na obrazu? Pojavljuje li se uvijek baš na licu?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Ne znam što je uzrokovalo crvenu mrlju na obrazu F. Mercuryja. Taj simptom nije jedini karakterističan simptom kasne faze infekcije HIV-om, odnosno AIDS-a, kao simptomi AIDS-a mogu se javiti razne kožne promjene zbog infekcija ili malignih bolesti (npr. Kaposijev tumor/sarkom), no mogu se pojaviti i na drugim dijelovima tijela, ne samo na licu.
Freddie Mercury
Može li se izliječiti?
NET.HR: Može li se HIV danas izliječiti?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Bolest se ne može izliječiti, ali se može uspješno spriječiti napredovanje bolesti antiretrovirusnim lijekovima te je infekcija HIV-om danas kronična bolest s kojom osoba može dugo i kvalitetno živjeti. Ako se osoba redovito kontrolira kod liječnika i uzima antiretrovirusne lijekove te postigne takozvanu nemjerljivu količinu virusa u krvi, nije zarazna niti za svog spolnog partnera, čak i ako ne koristi kondom.
Razvoj komplikacija i AIDS faze bolesti može se spriječiti uzimanje antiretrovirusnih lijekova koji sprječavaju razmnožavanje virusa HIV-a u tijelu i time sprječavaju slabljenje obrambenog sustava.
Liječenje infekcije HIV-om je uspješnije što se ranije nakon infekcije započne. U početku i jedno vrijeme trajanja infekcije, koje može biti i do 10 godina osoba nema nikakve simptome i može se osjećati zdravo. Tada se jedino testiranjem na HIV može otkriti infekcija. Zato je testiranje važno ako je osoba bila u situaciji u kojoj se mogla zaraziti infekcijom HIV-om (nezaštićeni spolni odnos, korištenje nesterilnovg pribora za injektiranje droga...)
Napredak u liječenju
NET.HR: Do kojeg napretka je došlo u usporedbi s osamdesetim godinama?
DR. NEMETH BLAŽIĆ: Od pojave prvih slučajeva bolesti do danas puno toga se unaprijedilo, u dijagnostici, u liječenju i u odnosu prema oboljelima. Do polovine devedesetih godina prošlog stoljeća nije bilo specifičnih lijekova za liječenje te se bolest mogla samo pratiti i liječiti simptomatski, odnosno ublažavati simptome. Onda su se pojavili prvi lijekovi, koji su se do danas također puno unaprijedili, sada se jednostavnije uzimaju (dovoljna je jedna tableta dnevno) te imaju puno manje nuspojava nego prije. Dijagnostika, odnosno testiranje se također unaprijedilo. Razvijeni su različiti testovi, koji su pouzdani i jednostavni, uključujući razne vrste probirnih testova koji se mogu koristiti i izvan laboratorija i zdravstvenih ustanova (tzv. point-of care testovi, testovi za samotestiranje, testovi za samouzrokovanje i sl.). Također, iako se oboljeli još uvijek sreću s problemima stigme i diskriminacije, edukacijom zdravstvenih djelatnika i javnosti, postignut je velik napredak u smanjenju stigme i diskriminacije.
3. HIV: Ranice u ustima i afte česte su kod osoba koje pate od HIV-a, kao i suha usta. To je zato što virus može uzrokovati oticanje žlijezda slinovnica, što dovodi do smanjene proizvodnje sline. Suha usta također mogu biti nuspojava lijekova protiv HIV-a, navodi Medical News Today.
