Pitanje zvuči jednostavno, ali odgovor ovisi o osobi koju pitate. Različiti znanstvenici različito gledaju na to. Tako se potencijal droge da stvara ovisnost može procijenjivati u u smislu štete koju nanosi, ulične vrijednosti droge, koliko djeluje na dopaminski sustav u mozgu, koliko užitka stvara, koliko su strašni simptomi odvikavanja i kako se lako osoba 'zakači'.
Postoje i drugi načini mjerenja stupnja ovisnosti koji stvara određena droga, a neki znanstvenici čak tvrde i da niti jedna droga ne stvara ovisnost kod baš svakoga.
Zbog tako raznolikih stavova znanstvenika, jedan od sigurnijih načina određivanja stupnja stvaranja ovisnosti bilo bi pitati stručnjake. A David Nutt i njegovi kolege učinili su baš to - pitali su stručnjake za ovisnost i dobili zanimljive rezultate.
5. Nikotin
Nikotin je glavni sastojak duhana koji stvara ovisnost. Kada osoba puši cigaretu, nikotin se brzo apsorbira preko pluća i dolazi u mozak. Dok su Nutt i stručnjaci postavili na 12. mjesto supstanci koje stvaraju ovisnost, postoje razlozi kooji stavljaju nikotin na daleko više mjesto.
Više od dvije trećine Amerikanaca koji su pokušali pušiti postali su ovisni tijekom svog života. Godine 2002. Svjetska zdravstvena organzacija (WHO) procijenila je kako na svijetu postoji više od milijarde pušača te se procijenilo da će duhan ubiti preko 8 milijuna ljudi godišnje do 2030.
Laboratorijske su životinje bile prepametne da bi pušile, ali štakori su pritiskali gumb koji im je ubrizgavao nikotin direktno u krvotok, što je prouzrokovalo rast količine dopamina u dijelu mozga za nagradu za oko 25-40%.
4. Barbiturati
Barbiturati, poznati i kao plavi metci ili gorile, klasa su droga koje su u početku korištene u tretmanima za tjeskobnost ili da bi pomogli u spavanju. Oni ometaju kemijsko signaliranje u mozgu, što rezultira isključivanjem raznih područja mozga. U malim dozma barbiturati izazivaju euforiju, ali u većim mogu biti smrtonosni jer spriječavaju disanje.
Ovisnost o barbituratima bila je česta dok ih se moglo nabaviti preko recepta, ali im je popularnost dramatično pala nakon što su ih zamijenile druge droge. Ovo naglašava ulogu koju kontekst igra u ovisnosti - ako droga nije lako nabavljiva, činiti će manje štete. Nutt i stručnjaci označili su barbiturate kao četvrtu po redu supstancu koja najviše stvara ovisnost.
3. Kokain
Kokain direktno utječe na to kako mozak koristi dopamin da prenosi poruke s jednog neurona na drugi. U osnovi, kokain spriječava neurone da isključe signal za dopamine, što rezultira abnormalnom aktivacijom moždanih centara za nagrađivanje.
U eksperimentima na životinjama, kokain je utrostručio količinu dopamina. Procjenjuje se kako između 14 i 20 milijun ljudi širom svijeta koristi kokain ta de je tržište kokain 2009. vrijedilo oko 75 milijardi dolara.
Stručnjaci su procijenili kako je crack kokain treća najštetnija droga, a da je kokain u prahu, koji malo manje diže, peta najštetnija droga. Oko 21% ljudi koji probaju kokain postati će ovisni o njemu tijekom svog života. Kokain je sličan drugim adiktivnim simulantima, poput metamfetamina i amfetamina.
2. Alkohol
2. Pretjerano pijenje alkohola: Opijanje je, uz pušenje, jedan od glavnih uzroka prerane smrti kod ljudi. U SAD-u zbog bolesti uzrokovanih pretjeranim unosom alkohola umre oko 90.000 ljudi godišnje. Procjenjuje se da postoji oko 200 tipova poremećaja koje u organizmu može izazvati alkohol što u konačnici može dovesti do smrti.
Iako je legalan u većini zemalja, alkohol je označen kao druga po redu substanca koja stvara najveću ovisnost. Alkohol utječe na mozak na brojne načine, ali u laboratorijskim eksperimentima n životinjama povećao bi količinu dopamina za 40 do 360%, i što bi životinja više pila, to bi se količina dopamina više povečavala.
Nekih 22% ljudi koji su probali alkohol razviti će ovisnost o njemu tijekom svog života. WHO je procijenio da je 2 milijarde ljudi koristio alkohol u 2002., te da je preko 3 milijuna ljudi umrlo od njega 2012. zbog oštećenja tijela izazvanih alkoholom. I drugi su stručnjaci označili alkohol kao najštetniju drogu.
1. Heroin
Nutt i ostali stručnjaci označili su heroin drogom koja najviše stvara ovisnost. Heroin je opijat koji prouzrokuje da se količina dopamina u dijelu mozga za nagradu skoči za 200% u eksperimentalnim životinjama. Uz to što je bez sumnje droga koja stvara najjaču ovisnost, heroin je i opasan, jer je smrtonosna doza samo pet puta više od one koja vas diže.
Heroin je uz to označen i kao druga najštetnija droga i u smislu štetnosti po individualnu osobu, i u smislu šttnosti po društvo. Tržište za nezakonite opijate, uključujući heroin, procijenjeno je na 68 milijardi dolara širom svijeta 2009. godine.
