Prema podacima iz ljekarni, u Hrvatskoj su najpopularniji antidepresivi: sertralin, koji je na tržištu od 1991. (registriran pod nazivima Asentra, Halea, Luxeta, Sonalia, Tralin, Zoloft) i fluvoksamin, koji je na tržištu od 1993. (registriran kao Fevarin). Oba lijeka spadaju u antidepresive nove generacije koji se nešto lakše podnose, tj. selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Kako djeluju? Selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, dakle ciljano djeluju isključivo na serotoninski sustav. Ova selektivnost za serotoninski sustav i slab ili nikakav učinak na druge prijenosničke sustave u mozgu razlog su njihove dobre podnošljivosti. U ovu skupinu, uz sertralin i fluvoksamin, spadaju i paroksetin, citalopram i fluoksetin. Ovaj zadnji je možda i najpoznatiji antidepresiv na svijetu. Name, fluoksetin je registriran i pod imenom Prozac (Sarafem i Fontex) i prodaje se od 1986. U Hrvatskoj sve više trošimo na antidepresive. Primjerice, u 2008. godini ukupno je potrošeno 78.481.240 kn, u 2009. godini 82.757.982 kn, a u 2010. godini 88.254.464 kn na lijekove iz skupine antidepresiva, tako poručuju iz domaće Agencije za lijekove. Ovaj porast potrošnje lijekova iz skupine antidepresiva u skladu je s općim porastom potrošnje lijekova u svim drugim zemljama svijeta, izuzev siromašnih ili nerazvijenih zemalja.
Pojedine studije temeljene na statističkim podacima na mlađima od 25 godina pokazuju da antidepresivi mogu povećati sklonost samoubojstvu kod mlađih osoba. Ovaj podatak se u Hrvatskoj mora navesti u deklaraciji o lijeku, ali ne i na ambalaži. No, zar praksa ne pokazuje da antidepresivi zapravo smanjuju broj suicida? O ovom i nekim drugim pitanjima vezanima za upotrebu antidepresiva porazgovarali smo za početak s prof. dr. sc. Danijelom Buljanom, predstojnikom Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Sestara milosrdnica.
Što psihijatri preferiraju, liječenje depresije lijekovima ili neki oblik razgovorne terapije? Psihijatrija je uvelike napredovala, pa tako danas većina ili praktički svi psihijatri znaju da je psihoterapija uvijek najvažnija. Uz takav pristup, određenom broju pacijenata koji imaju ozbiljnije smetnje propisuju se i antidepresivi, koji su za njih neophodna pomoć.
Kako komentirate vijesti o beskorisnosti antidepresiva, da je riječ o lijekovima koji imaju tek placebo efekt? Svi lijekovi imaju placebo efekt, a posebno ako pacijenti imaju povjerenje u liječnika. Uvijek je bolji placebo nego nocebo efekt (pogoršanje uslijed očekivanja najgoreg – ono što očekuje, pacijent najčešće i dobije). Ali antidepresivi imaju i originalnu učinkovitost zbog djelotvorne supstancije u samom lijeku. Prije nego je neki lijek odobren i pušten na tržište, morale su biti provedene ozbiljne studije koje su morale dokazati određenu učinkovitost lijeka.
Koliko dugo pacijent smije koristiti antidepresive? Najmanje šest do osam mjeseci, a realno je za očekivati jednu, dvije do tri godine. Posebno je potrebna duža terapija ukoliko je došlo do ponavljanja depresije, ako se ona pojavila već drugi ili treći put. Ukoliko je potrebno, pacijent može uzimati antidepresive doživotno.
Doživotno uzimanje antidepresiva može biti opasno, smanjiti životni vijek? Ne mislim da uzimanje antidepresiva može imati toliko značajne negativne nuspojave da bi to utjecalo na životni vijek oboljelog.
No, što kažete o opasnosti od pojave suicidalnih misli i počinjenja suicida? Osobno ne vjerujem da sami antidepresivi utječu na kreiranje takvih ideja. Radi se o pacijentima koji u okviru svojih bolesti mogu imati opterećenje suicidnim mislima, pa je za očekivati da će u nekim slučajevima do suicida doći. Sama je bolest opterećena ovim idejama.
Dr. Branka Zorc, s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, objašnjava u čemu je razlika. Naime, originalni lijek je lijek s novom aktivnom supstancijom za koji je inovator na osnovi vlastitih eksperimentalnih podataka izradio potpunu dokumentaciju s dokazima učinkovitosti, kvalitete i sigurnosti. Generički lijek djeluje isto kao i originalni, jednako je siguran i djelotvoran kao originalni. Obavezno je jeftiniji jer tvrtka koja ga proizvodi nije ulagala novac u njegov razvoj i farmakološka ispitivanja. Aktivna supstancija mora biti identična u svakom pogledu, ali pomoćne tvari upotrijebljene u formuliranju gotovog lijeka ne moraju biti i u pravilu nisu.
Ove pomoćne tvari mogu utjecati na učinkovitost lijeka? Pomoćne tvari utječu na topljivost lijeka, raspodjelu lijeka po organizmu, apsorpciju u želucu... Stoga osjećaj pacijenta da mu generička verzija nekog lijeka ne pomaže jednako kao originalna ne mora biti tek subjektivan dojam.
Kada ih treba prestati koristiti? Pitanje trebate li početi uzimati antidepresive je kompleksno i teško je na njega odgovoriti. No, ponekad je još maglovitije odrediti kad ih treba prestati koristiti. Američki National Public Radio na ovu temu iznosi mišljenja nekoliko uvaženih psihijatara koji su ustvrdili da nema dovoljno podataka koji bi nam omogućili točno određivanje pravog trenutka za prekidanje terapije antidepresivima.
Farmaceutske kompanije u pravilu testiraju nove proizvode par mjeseci do godinu dana. Uglavnom ne istražuju kako prekinuti upotrebu proizvoda koji prodaju. U uputama se nalazi puno informacija o tome kad se proizvod koristi, ali ne i kako se i kad prestaje s korištenjem.
Prema istraživanju Sveučilišta Johns Hopkins terapija antidepresivima uključuje tri faze:
• Akutna faza Kad osoba prvi put počne uzimati antidepresive, obično je potrebno četiri do 12 tjedana da osjeti potpune koristi.
• Faza nastavka Cilj je spriječiti povratak depresije. Može trajati od četiri mjeseca do godinu dana. Obično se uzima ista doza kao i tijekom akutne faze. Ako nakon toga nema simptome bolesti, osoba može prestati uzimati antidepresive.
• Faza održavanja Za osobe koje podliježu sljedećim kriterijima nastupa faza održavanja ravnoteže, koja traje godinu dana ili duže. Tijekom ove faze uzimaju istu ili manju dozu lijeka. • Povijest bolesti uključuje tri ili više epizoda teže depresije • Povijest bolesti uključuje teške simptome depresije • Trenutna distimija (spada u skupinu poremećaja raspoloženja i predstavlja blaži oblik depresije koju karakterizira trajno negativan stav prema životu) • U obitelji postoje slučajevi poremećaja raspoloženja • Trenutni tjeskobni poremećaj • Zloupotreba alkohola ili narkotika • Nepotpun odgovor na liječenje • Simptomi depresije javljaju se sezonski
Odluka o prekidu uzimanja mora biti donesena ne na osnovi neke opće prakse, nego stvarnih potreba određene osobe. Ne postoji opće pravilo za sve. Primjerice, iako mnoge studije pokazuju da je za liječenje teže depresivne epizode ili tjeskobe potrebna terapija lijekovima u trajanju od jedne godine ili duže, postoje i pacijenti koji trebaju samo par mjeseci terapije lijekovima.
Postoji i ogromna varijacija između ljudi koji prestaju uzimati lijekove. Kod onih kod kojih depresija nastupi nakon velike životne tragedije, prestanak uzimanja antidepresiva nakon faze stabilizacije može biti logičan korak. Međutim, kod onih kod kojih depresija nastupi bez očitog razloga, obično postoji veći rizik od kronične depresije. Uza sve to, tu je i temeljna biologija – ljudi reagiraju različito na isti lijek ili prestanak uzimanja.
Jedino pravilo kojeg se drže svi liječnici je da osoba ne smije naglo prestati uzimati lijekove, nego treba postupno smanjivati dozu. Osim toga, niz će novih antidepresiva, uključujući Paxil, Luvox, Effexor, Trazodone, Remeron i Serzone, u roku od 24 do 72 sata nakon prekida unošenja izazvati niz simptoma, kao što su vrtoglavica, mučnina, letargija, glavobolja, nervoza, napad plača, probleme sa snom i simptome slične gripi. Oko 20 posto osoba koje naglo prekinu uzimati antidepresive nakon više od šest tjedana terapije osjeti neke od navedenih simptoma.
Dr. Richard Shelton, profesor psihijatrije na Sveučilištu Vanderbilt, napominje što treba imati na umu prilikom prestanka uzimanja lijeka:
1. Razmislite o ozbiljnosti svoje bolesti Najbolje šanse imaju oni s lakšom depresijom, oni koji imaju tek jednu epizodu i oni kojima simptomi bolesti nisu utjecali na sposobnost funkcioniranja na neki znatniji način.
2. Nikad ne prekidajte naglo Nagli prekid je u većini slučajeva loša ideja. Tada se javlja i puno problema i dolazi do ponovnog posjeta liječniku. Dr. Shelton preporučuje da se uvijek konzultirate s liječnikom koji vam je propisao lijek.
3. Ne žurite Ako se želite uspješno riješiti antidepresiva, učinite to polako. A kad se kaže polako, tu nema pravila. To može značiti jedan mjesec, šest tjedana ili dva mjeseca.
4. Bolje je pokušati u proljeće ili ljeto Antidepresive nije najmudrije prestati uzimati ujesen ili zimi, posebno ako živite na sjeveru.
5. Izaberite neko mirnije razdoblje u životu Primjerice, osobe koje se upravo rastaju, sele ili prolaze kroz neko drugo stresno razdoblje nisu u najboljoj poziciji da prestanu uzimati lijekove.
6. Budite realni Oko 80 posto pacijenta prestaje uzimati antidepresive na svoju ruku. No, većina opet osjeti simptome depresije, pa polovica iznova počinje uzimati lijekove.
Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode nude dvije liste najpopularnijih antidepresiva. Prva se temelji na međunarodnoj jedinici mjerenja potrošnje lijekova (DDD), koja je neovisna o cijeni lijeka. Dakle, ako se uzme da je jedinica kojom se iskazuje potrošnja DDD/1.000 stanovnika/dan, onda je prvih pet antidepresiva: 1. Asentra (sertralin) 2. Seroxat (paroksetin) 3. Fevarin (fluvoksamin) 4. Cipralex (escitalopram) 5. Citalon (citalopram)
Prvih pet prema potrošnji u kunama: 1. Asentra (sertralin) 2. Seroxat (paroksetin) 3. Cipralex (escitalopram) 4. Fevarin (fluvoksamin) 5. Velafax (venlafaksin)
