I svakodnevne funkcije možda obavljate na krivi način?
Tuširanje
Svakodnevno se tuširate vrućom vodom i jakim sredstvima za pranje? Na ovaj način možete uništiti gornji zaštitni sloj na koži, zbog čega postajte skloniji bolestima. Tuširanje često ne ubija mikroorganizme, nego ih premješta s noge na glavu ili sa slabina na ruku. No, zaštitni sloj kože se sasvim sigurno oštećuje. Da biste održali zdravu kožu, upravo taj zaštitni sloj treba ostati netaknut. Koristite blaga sredstva za pranje (ponekad je dovoljna i samo voda) i ne prevruću vodu. Poslije tuširanja se namažite hidratantnom kremom ili uljem.
Pranje ruku
Žalosna je činjenica da jako malo ljudi pere ruke pravilno. Osnova pranja sastoji se u energičnom trljanju ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Koristite li antibakterijski sapun pripazite - on sadrži kemikaliju triclosan, koja može uzrokovati otpornost na antibiotike te potencijalo utjecati na promjenu hormona. Povrh svega, antibakterijski sapun neće smanjiti šanse da obolite.
Konačno, vjerojatno i ruke sušite krivo - sušenje papirnatim ručnicima treba trajati 15 sekundi, a u sušilom za ruke 45 sekundi.
Disanje
Najvjerojatnije i upravo sad dišete na pogrešan način. Udahnite duboko. Ako ste kao i većina, malo ste podignuli ramena i isprsili se. I ne vidite ništa loše da dišete na taj način – jer tu se nalaze i pluća? A zapravo ste trebali koristiti dijafragmu, koja se nalazi ispod pluća, bliže trbuhu. Dok smo uspravni, uglavnom svi dišemo prsima, što je plitko disanje jer se koriste samo gornji dijelovi pluća. A većina krvnih žila koje prenose kisik je na dnu pluća. Plitkim disanjem unosimo manje kisika, pa dišemo brže nego što bismo trebali. Osim toga, dišemo li prsima remetimo, ravnotežu kisika i ugljikovog dioksida, zbog čega može doći do glavobolje, napetosti, umora, tjeskobe, pa čak i napadaja panike.
Bebe znaju daleko bolje disati nego većina odraslih. One dišu trbuhom, čime koriste dijafragmu. Počnite trenirati ovu vrstu disanja. Steknete li dobru naviku, disat ćete tako i dok spavate.
Dok udišete uvlačite trbuh, dok je prsni koš relativno miran. Zatim stegnite trbušne mišiće i izdahnite. Imate ćete više kisika i ojačat ćete. Moguće da vam se i uravnoteži krvni tlak.
Spavanje
Pa tko ne zna spavati? Legneš i zaspiš? Problem je što mnogi ne mogu zaspati do kasno u noć. Možda su vam već dali tablete za spavanje, ali vam i one ne pomažu na zadovoljavajući način.
Ako vas već muči nesanica, kad se probudite ne buljite u strop nervozno razmišljajući zašto ste budni, radije se opustite i ako želite nešto pročitajte. Ljudi su vjekovima imali rascjepkan san, a nedostatak sna nadoknadite, ako možete, spavanjem u poslijepodnevnim satima. Danas problem pogoršava umjetna rasvjeta koja odgađa normalan odlazak u krevet, pa liježemo sve kasnije i kasnije. Zamračite sobu i ugasite sve elektronske naprave koje šire čak i malu svjetlost.
Rađanje
Očito rađanje zahtijeva puno više truda nego disanje. Ovaj težak proces moderna medicina čak i otežava – ležećim položajem. Ovaj klasičan položaj na leđima (glava dolje, noge u zrak) jedan je od najgorih za rađanje. To misle i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iz koje poručuju da je ležeći položaj očito štetan.
Žene koje leže na leđima i njihova beba se zapravo bore s gravitacijom. Rezultat je teži porod.
Dakako, ne postoji jedan položaj koji odgovara svakoj situaciji. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da žena ima mogućnost kretati se tijekom poroda i da može promijeniti svoj položaj prema onome što osjeća da je dobro.
Pranje zuba
Loš dah je odličan način da izgubite nove prijatelje. Nitko ne želi razgovarati ili sjediti pored takve osobe.
Međutim, opsesivno-kompulzivno četkanje može dovesti do pogoršanja oralnog zdravlja, uključujući i povećanje broja šupljina i eventualnog gubitka zubi. Britanski stomatolozi danas ipak ne preporučuju da ljudi, posebice djeca u dobi između pet i 10, četkaju zube nakon svakog obroka. Razlog tome je kiselost hrane i pića koja omekšava zubnu caklinu, pa bi četkanje odmah nakon jela moglo oštetiti caklinu, ostavljajući zube podložnijima karijesu.
Istraživanja pokazuju da je čišćenje zubi zubnim koncem puno važnije od četkanja. Zubni konac, zapravo, uklanja bakterije koje se nalaze između zubi, bez ribanja i skidanja slojeva.
Četkanje dvaput dnevno općenito se još uvijek smatra najboljom zaštitom, ali to ne bi trebalo činiti odmah nakon obroka. Studije pokazuju da bi trebalo koristiti mekanu četkicu i usredotočiti se na desni.
Sjedenje
Duže sjedenje povećava rizik od dijabetesa, bolesti srca, pa čak i raka, bez obzira koliko radite kad ne sjedite. Sjedite li svakodnevno dulje vrijeme, vjerojatno ćete umrijeti ranije. A sve vam to prijeti zbog izuma stolice.
Donedavno su bile gotovo isključivo namijenjene stvarno važnim osobama. Naša tijela nisu 'dizajnirana' za položaj koji pruža prosječna stolica. Kada sjedite na stolici, opušteni su i trbušni mišići i odjednom vaša kralježnice sama mora preuzeti cijelu težinu gornjeg dijela tijela, kao grančica koja drži veliku kuglu. Dodatni stres stvara i pritisak na diskove, što može na kraju dovesti do kronične boli u leđima.
Neki stručnjaci preporučuju 'aktivno sjedenje' na lopti, klečeći stolac ili nešto drugo bez visoke podloge za leđa. Tu su također i radni stolovi pred kojima se stoji.
Vršenje nužde
Što je jednostavnije nego sjesti na zahodsku školjku i olakšati se? I mala djeca to znaju. Problem je što je zahodska školjka jedan od krivaca za pojavu hemoroida, a može potaknuti i bolesti probavnog trakta, koje se uglavnom javljaju u dijelu svijeta u kojem ljudi sjede na školjci dok vrše nuždu. Što je školjka viša, problem je veći.
Studija iz 2003. godine, provedena na 28 volontera, pratila je brzinu i lakoću izbacivanja izmeta na visokoj zahodskoj školjci, na nižoj ili čučeći. Vršenje nužde je prosječno trajalo minutu kraće iz čučnja, a sudionici istraživanja su ovaj položaj opisali kao najlakši.
Na ovaj način ljudi su stoljećima vršili nuždu, dok je visoka zahodska školjka relativna novotarija. Zapravo, milijuni ljudi širom svijeta još uvijek koriste ovu prirodniju pozu.
Naime, liječnici smatraju da ljudsko tijelo nije 'dizajnirano' za sjedenje na školjci nego za čučanje u polju. Dok sjedimo stvara se kut između toga gdje je trenutno izmet i mjesta gdje treba izaći. Postoji i mišić koji otežava izlaženje jer je njegova funkcija spriječiti 'nezgode' dok sjedimo ili stojimo.
Ne mislite li uvesti čučavac u kuću, kupite barem malu drvenu klupicu na koju ćete staviti noge dok sjedite na školjci, istovremeno gornji dio tijela nagnite prema naprijed.
