U Hrvatskoj godišnje oko 23.000 građana oboli od raka, a istraživanje o ishodima liječenja bolesnika sa zloćudnim bolestima provedeno u dvanaest zemalja srednje i istočne Europe pokazalo je da 25 posto bolesnika na prvi pregled kod onkologa čeka više od mjesec dana. Također je pokazalo i da pacijenti u Hrvatskoj brzo počinju s liječenjem u usporedbi s drugim zemljama.
Za razliku od Hrvatske, u Albaniji na prvi pregled kod onkologa više od mjesec dana čeka samo 13 posto bolesnika, a u Sjevernoj Makedoniji 17 posto. Najlošije je stanje u zemljama regije. U Bosni i Hercegovini čak 42 posto onkoloških bolesnika mora na prvi pregled čekati više od mjesec dana, pokazuje prvo takvo istraživanje koje je u Hrvatskoj online ispunilo 2460 bolesnika.
Istraživanje je pokazalo da ipak u Hrvatskoj pacijenti brzo počinju s liječenjem u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe te 71 posto bolesnika prvu terapiju dobije unutar mjesec dana nakon postavljanja dijagnoze. Najlošije je stanje u Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj gdje samo 47 posto bolesnika počinje s liječenjem unutar mjesec dana od postavljanja dijagnoze.
Način priopćevanja dijagnoze
Načinom kako im je onkolog priopćio dijagnozu nije zadovoljno 47 posto bolesnika. Samo je 34 posto bolesnika na odgovarajući način dobilo odgovor kako će se provesti njihov plan liječenja, a 31 posto njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju ili kakvu zdravstvenu skrb očekuju.
Da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj smatra 57 posto onkoloških bolesnika, pokazuje istraživanje predstavljeno na sastanku "Združena akcija onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe" u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i platforme Onkologija.hr.
Većina bolesnika sama otkrila bolest
Čak 72 posto bolesnika, koji su sudjelovali u istraživanju, zloćudnu je bolest u Hrvatskoj otkrilo na vlastitu sumnju, a samo sedam posto u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Slično je stanje i u drugim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a najlošije je u Bugarskoj u kojoj ne postoje Nacionalni programi otkrivanja raka.
"U Hrvatskoj godišnje oko 23.000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije. Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi", rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.
Iako Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, je, kaže Belina, poražavajući, stoga poručuje da je sve Nacionalne programe potrebno revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite "jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede".
