Mozak tih tzv. 'superstaraca' ne samo da djeluje, već i je različit. Oni imaju puno deblji korteks, vanjsku koru mozga bogatu sivom tvari, piše Business Insider.
Od početka bistri ili samo sporije stare
U studiji koja je trajala 18 mjeseci znanstvenici su istraživali da li ove bistre osobe jednostavno od samog početka imaju veće mozgove, ili su nekako bolje zaštićeni od polake erozije sive tvari.
Skenirano je preko 1.000 ljudi, od kojih su manje od 5% bili dokazani 'superstarci'. Zatim su usporedili mozgove tih 24 muškaraca i žena (koji su svi bili stariji od 80) s mozgovima 12 slično starih "kognitivno prosječnih" odraslih pomoću MRI tehnologije.
Ispada da mozgovi superstaraca nisu od početka veći i robustniji. Umjesto toga, znanstvenici su otkrili kako mozak prosječnog sudionika studije atrofirao više nego dvostruko brže od mozga superstarca tijekom 18 mjeseci. Drugim riječima, po ovom novom istraživanju ove su rijetke individue zastićene od procesa normalne dobne atrofiranosti koja umanjuje vanjski sloj mozga bogat neuronima.
Ovo otkriće pruža nam važan novi dio za slagalicu koja se odnosi na pitanje što čini superstarca.
Kako zaštititi mozak koji stari
Kako starimo, siva tvar u našem mozgu, tj. ono što koristimo za gledanje, slušanje, procesiranje emocija, samokontrolu, učenje novih informacija i još puno toga, smanjuje se i radi sve slabije.
Ista je stvar i sa bijelom tvari, koja sadrži složenu mrežu vlakana koji prenose informacije u razne dijelove mozga.
Mala studija iz 2014. tvrdi kako kod nekih starijih ljudi bijela tvar služi kao neka vrsta rezervnog generatora koji se uključi kada ponestane sive tvari.
Sedam činjenica o tome kako radi naš mozak, a koje će vas zapanjiti
No ako se to ne dogodi, ljudi prolaze kroz tipične učinke starenja - nepravilno pamćenje, teža koncentracija i teškoće u učenju novih vještina,
Superstarci i ljudi s posebno fleksibilnom bijelom tvari su rijetki, ali neki znanstvenici tvrde kako postoje stvari koje bi prosječna osoba mogla raditi kako bi ostala bistra uma i u starosti.
Između ostalog to su i redovita tjelovježba, održavanje čvrstih veza s prijateljima i obitelji, nepušenje, te učenje novih stvari kako bi održali intelektualni izazov.
