Krvni tlak definiramo kao pritisak koji krv vrši na stijenke krvnih žila, a ključan je njegov gradijent koji omogućava strujanje krvi kroz tijelo. Hipertenzija, tj. povišen krvni tlak je jedan od tihih ubojica modernoga doba, no često se postavlja pitanje mijenja li se vrijednost krvnoga tlaka kako starimo? Saznajte koji je normalan tlak po godinama starosti.
Što je krvni tlak?
Krvi tlak predstavlja pritisak koji krv vrši na stijenke krvnih žila, a mjerimo pomoću tlakomjera ili manometra. Pri mjerenju krvnoga tlaka uvijek dobijemo dvije vrijednosti: onu za sistolički tlak (često nazivanu „gornjom“ vrijednosti) i onu za dijastolički tlak (često nazivanu „donjom“ vrijednosti).
Vrijednost sistoličkog krvnog tlaka odgovara tlaku u trenutku kada se srce stišće i aktivno izbacuje krv, dok vrijednost dijastoličkog krvnog tlaka predstavlja vrijednost tlaka dok je srce opušteno te se puni krvlju. Krvni tlak je potrebno redovito kontrolirati kako bi se na vrijeme otkrilo postojanje hipertenzije, tj. povišenoga krvnoga tlaka. Hipertenziju je potrebno liječiti jer dovodi povećanoga rizika nastanka srčanog i moždanoga udara, ali i povećava rizik i smrtnost i kod niza drugih bolesti.
Mijenja li se krvni tlak?
Vrijednost krvnoga tlaka nije statička i njezina vrijednost se normalno može razlikovati između dvaju čak uzastopnih mjerenja. Vrijednost krvnoga tlaka se normalno mijenja tijekom dana, ovisi o razini tjelesne aktivnosti, ali i o našem trenutnom emocionalnome stanju. Zanimljivo je i da se vrijednost prosječnog krvnog tlaka mijenja i kako starimo. U tablici ispod prikazan je prosječan raspon vrijednosti normalnoga krvnog tlaka po godinama i vidljivo je da se krvnoga tlaka povećava kako starimo. Biološko objašnjenje povećanja krvnoga tlaka sa godinama leži u činjenici da starenjem naše krvne žile gube svoja elastična svojstva te postaju rigidna, pružaju veći otpor toku krvi i stoga raste i vrijednost krvnoga tlaka.
Tablica prema godinama
Iako je normalno da krvni tlak raste s godinama, svejedno se za odraslu populaciju normalnim krvnim tlakom smatra vrijednost sistoličkog tlaka od 120 mmHg i dijastoličkog tlaka od 80 mmHg. Vrijednosti krvnoga tlaka koje smatramo povišenim su se mijenjale kroz vrijeme, no prema najnovijim smjernicama Američkog udruženja za bolesti srca (AHA), vidljivim u tablici ispod, svaki sistolički tlak iznad 120 i dijastolički tlak iznad 80 mmHg smatramo povišenim.
Normalno je da krvni tlak raste sa godinama, no svejedno ga je potrebno održavati unutar željenih raspona radi prevencije komplikacija hipertenzije, poglavito kako bi se smanjio rizik pojedinca od nastanka srčanog ili moždanog udara. Kao mjere kontrole povišenoga krvnog tlaka prvenstveno se preporučuju nefarmakološke metode održavanje zdravih životnih navika: redukcija tjelesne težine, povećana tjelesna aktivnost, smanjeno unošenje soli, šećera i prerađene hrane, povećan unos sviježeg povrća, voća i ribe. Ukoliko do smanjenja krvnoga tlaka ne dođe uz pomoć nefarmakoloških metoda, liječnik će pacijentu prepisati neki od dostupnih lijekova protiv visokog krvnog tlaka, tj. antihipertenziva. Važno je naglasiti da za oko 90 posto ljudi koji imaju povišen krvni tlak uzrok je nepoznat. Većini ljudi povišeni krvni tlak ne uzrokuje simptome, no oni se mogu pojaviti
Ljudi s povišenim krvnim tlakom mogu imati simptome:
- glavobolje,
- krvarenja iz nosa,
- vrtoglavice,
- umora,
- mučnine,
- bolova i pritiska u glavi,
- crvenila lica,
- smetenosti,
- pretjeranog znojenja,
- uznemirenosti,
- osjećaja lupanja srca,
- zujanja u ušima,
- krvarenja iz nosa,
- smetnji vida.
Niski tlak, s druge strane, često se smatra manje opasnim od visokog, ali može izazvati neugodne simptome i utjecati na kvalitetu života. Službeno, niski krvni tlak, odnosno hipotenzija, definira se kao vrijednost krvnog tlaka niža od 90/60 mmHg. Iako neki ljudi s niskim tlakom nemaju nikakve simptome i ne zahtijevaju liječenje, kod drugih može uzrokovati vrtoglavicu, umor ili čak nesvjesticu, što povećava rizik od padova i ozljeda. Uzroci niskog tlaka mogu biti različiti, uključujući dehidraciju, nagle promjene položaja tijela, hormonalne poremećaje, određene lijekove, srčane probleme, infekcije, pa čak i nasljedne faktore.
Ljudi s niskim krvnim tlakom mogu imati simptome:
- vrtoglavice,
- nesvjestice,
- zamagljenog vida,
- mučnine,
- umora,
- osjećaja slabosti,
- teškoće u koncentraciji,
- hladnu i vlažnu kožu,
- ubrzano disanje i plitak puls.
Kako izmjeriti krvni tlak?
Ako imate problema s krvnim tlakom, trebali biste često provjerati vrijednosti krvnog tlaka. Krvni tlak možete izmjeriti odlaskom kod doktora, kućnim tlakomjerom ili čak mobilnom aplikacijom. No za mjerenje krvnog tlaka nije dovoljno doći do doktora ili sjesti i uzeti tlakomjer - postoji i priprema. Kako biste osigurali točne rezultate prilikom mjerenja krvnog tlaka, važno je slijediti nekoliko ključnih smjernica prije i tijekom postupka:
- Izbjegavajte kofein, alkohol i duhanske proizvode najmanje 30 minuta prije mjerenja.
- Prije mjerenja obavite stolicu ili mokrenje, ako je potrebno.
- Odmorite se 3 do 5 minuta kako biste smirili tijelo i puls.
- Sjednite u udoban položaj, oslanjajući leđa na naslon stolca.
- Položite ruku na stol tako da bude u razini srca.
- Ostanite mirni i opušteni tijekom mjerenja.
POGLEDAJTE VIDEO: Braniteljima mjerili tlak, Medvedu izmjeren nešto viši: 'Puno je toga što utječe…'
