Virus koji uzrokuje Covid-19 trenutno hara svijetom i sije smrt. Poznato je još barem šest drugih vrsta koronavirusa koji zahvaćaju ljude. Neke uzrokuju tek običnu prehladu, dok su dvije odgovorne za velike epidemije, kojima smo svjedočili u ne tako davnoj prošlosti: SARS 2002. i MERS u 2012. godini.
Koronavirus svoj naziv duguje krunastim šiljcima koji strše s njegove površine. Virus je omotan u mjehurić masnih molekula lipida koji se raspada prilikom kontakta sa sapunom, piše New York Times.
Ulazak u ranjivu stanicu
Virus ulazi u tijelo kroz nos, usta ili oči, a zatim se veže na stanice u dišnim putevima koje proizvode protein zvan ACE2. Vjeruje se da virus potječe od šišmiša, gdje se možda na početku pripojio sličnomu proteinu.
, Image: 502040773, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Hazem Kamal / Alamy / Alamy / Profimedia
Oslobađanje virusne RNA
Virus inficira stanicu spajajući svoju masnu membranu s membranom stanice. Jednom kada dospije unutra, koronavirus oslobađa djelić genskoga materijala koji se naziva RNA.
Preotimanje stanica
Genom virusa dugačak je manje od 30.000 genskih "slova". Usporedbe radi, ljudsko tijelo ih ima više od tri milijarde. Zaražena stanica očitava RNA i počinje stvarati proteine koji će zadržati imunosni sustav po strani te tako pomoći u sastavljanju novih kopija virusa.
Antibiotici ubijaju bakterije i ne djeluju protiv virusa. No, istraživači testiraju antivirusne lijekove koji mogu poremetiti virusne proteine i zaustaviti infekciju.
Stvaranje virusnih proteina
Kako infekcija napreduje, mehanizam stanice počinje lučiti nove šiljke i druge bjelančevine koje će formirati više kopija koronavirusa.
Coronavirus blood test concept. Doctor hand in medical glove holding test tube with Coronavirus positive blood over laboratory desk. 2019-nCoV Coronavirus originating in Wuhan, China, Image: 494786633, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no
Sastavljanje novih primjeraka
Nove kopije virusa sastavljaju se i prenose na vanjske rubove stanice.
Širenje zaraze
Svaka zaražena stanica može osloboditi milijune primjeraka virusa prije nego što se stanica konačno raspadne i odumre. Virusi mogu zaraziti susjedne stanice ili završiti u kapljicama koje izlaze iz pluća.
Imunosni odgovor
Većina infekcija Covid-19 uzrokuje vrućicu dok se imunosni sustav bori s virusom. U teškim slučajevima imunosni sustav može pretjerano reagirati i početi napadati plućne stanice. Pluća se začepljuju tekućinom i umirućim stanicama, što otežava disanje. Mali postotak infekcija može dovesti do akutnoga respiratornog sindroma, a moguće i smrti.
Napuštanje tijela
Kašalj i kihanje mogu izbaciti kapljice zaražene virusom na obližnje ljude i površine, gdje virus može ostati zarazan između nekoliko sati i nekoliko dana. Zaražene osobe mogu izbjeći širenje virusa noseći masku, ali zdravim ljudima ona ne može pomoći, osim u slučaju da skrbe o bolesnoj osobi.
Moguće cjepivo
Buduće cjepivo moglo bi pomoći tijelu da proizvede antitijela koja ciljaju virus SARS-CoV-2 i spriječi ga da inficira ljudske stanice. Cjepivo protiv gripe djeluje na sličan način, ali antitijela koja nastaju cjepivom protiv gripe ne štite od koronavirusa.
Najbolji načini da se izbjegne zaraza koronavirusom i drugim virusima jesu: redovito pranje ruku sapunom, izbjegavanje dodirivanja lica, držanje podalje od bolesnih ljudi te redovito čišćenje često korištenih površina.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
