U našim susjednim državama, Italiji i Sloveniji, brojka zaraženih koronavirusom raste iz dana u dan. U Hrvatskoj je situacija ipak malo drukčija jer prema službenim informacijama kod nas je ukupno 13 zaraženih pa se postavlja pitanje ima li Lijepa naša zaista odlične mjere opreza ili je pak manji broj zaraženih rezultat toga što se testiranja provode samo na jednom mjestu.
Neki će se složiti s ovim potonjim jer postoji mogućnost da u Hrvatskoj broj zaraženih ne raste tako brzo jer se testiranja provode samo u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Tamo su primjerice do ponedjeljka ujutro napravljena 344 testa. Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji gdje je nakon Hrvatske otkriven prvi slučaj zaraze, testirano je 1277 osoba od čega je bilo 23 zaraženih ljudi.
Osobe se ne mogu testirati na vlastiti zahtjev
Bez obzira na to što je Stožer civilne zaštite obavijestio javnost da se u Europi epidemiološka slika pogoršala i da je zato bilo potrebno uvesti puno novih mjera, u Hrvatskoj se i dalje ne testira puno ljudi. Prema pisanju Večernjeg lista, test na koronavirus radi se samo na osobama koje su posljednjih 14 dana boravile u zahvaćenim područjima te su razvile simptome bolesti. U slučaju da se netko želi testirati, a boravio je u zaraženom području, baš kao i osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženima, on to ne može učiniti ako nema simptome.
U uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stoji da se rutinski ne provodi testiranje na novi koronavirus kod bliskih kontakata osobe s potvrđenim COVID-19 koji nemaju simptome bolesti. Kažu da se razlog krije u tome što negativni nalaz testiranja u asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Zbog toga se testiranje na koronavirus provodi samo kada se postavi sumnja na COVID-19. Ukratko, osobe se testira kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriterij bolesti.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Krunoslav Capak, još je ranije najavio da bi se moglo početi s testiranjem prema proširenim kriterijima jer je to preporuka Europskog centra za suzbijanje i sprječavanje bolesti.
Unatoč najavama, nema testiranja izvan 'Dr. Fran Mihaljević'
"Najprije ćemo testirati teške slučajeve plućnih bolesnika iz bolnica, prema preporukama ECDC-a, a onda ćemo vidjeti hoćemo li testiranje proširiti i na kontakte oboljelih i na sumnjive kontakte", kazao je proteklog vikenda dr. Capak za Večernji list. Osim te najave, prošlog tjedna stigla je još jedna o tome da će se s testiranjima krenuti i drugdje, dakle izvan bolnice "Dr. Fran Mihaljević". Rečeno je da će se testiranja na koronavirus provoditi i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Međutim, to se još nije dogodilo.
Dr. Capak kazao je Večernjem listu da su uspostavili test koji se radi PCR uređaju te da su sada omogućili da se na njemu testira je li neki uzorak pozitivan na koronavirus ili nije. Tada je rekao da na HZJZ-u nije bilo potrebe. Ravnatelj HZJZ-a kazao je i da je dogovoreno da predstavnici u utorak ujutro imaju sastanak s Klinikom "Dr. Fran Mihaljević" da bi se napravio plan njihova uključivanja u testiranja. No, Capak je upozorio da neće građani doći u HZJZ i testirati se, nego će njima biti poslani uzorci.
Capak je potvrdno odgovorio na pitanje hoće li se i dalje testiranja provoditi samo u Zagrebu, a baš zbog toga što se testiranje obavlja samo u metropoli, Stožer civilne zaštite je pod paljbom kritika. Dakle, svi uzorci iz svih krajeva Hrvatske šalju se na testiranje u Zagreb. To produljuje vrijeme čekanja premda u praksi za tim nema nikakve potrebe. Dr. Capak kaže da svaki treći zavod ili bolnica s mikrobiološkim odjelom i PCR uređajem mogu provoditi testiranja, no to još nije dogovoreno.
Molekularni biolog: 'Premalo testiramo, tako da je vrlo vjerojatno da je velik broj zaraženih neotkriven'
"Nema potrebe za više testiranja", uvjeravaju nadležni, ali njihovo mišljenje neki ljudi iz struke ne podupiru. Među njima je i molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc koji smatra da zbog premalog broja testiranja u Hrvatskoj zapravo ima više slučajeva zaraze.
"Znanstvenici su brzo shvatili potencijalne rizike, no političari uglavnom ne slušaju znanstvenike. Najbolji primjer je SAD gdje je neodgovorna antiznanstvena politika zavukla glavu u pijesak. Sada kada su konačno počeli provoditi testove, shvatili su da im se bolest proširila cijelom zemljom i da je više nije moguće zaustaviti. Bojim se da je slična situacija i kod nas, jer premalo testiramo, tako da je vrlo vjerojatno da je velik broj zaraženih neotkriven. S obzirom na intenzitet kontakata između Italije i Hrvatske, bojim se da kod nas postoje stotine zaraženih", rekao je Večernjem listu Lauc.
