1. Refleksi
"Reakcija tijela na škakljanje je nenamjeran refleks, u kojem lagani dodir inicira reakciju u dva područja mozga, somatosenzorni i anteriorni cingularni korteks", kaže dr. Santosh Kesari, neurolog u bolnici Saint John u Kaliforniji. No naš odgovor na golicanje je pod utjecajem našeg emocionalnog stanja, kao i naše pažnje i bilo kakve smetnje. Ovo znači da škakljanje nije svakome ugodno.
2. Istraživanja
Mnogi istraživači imaju različite teorije vezane za škakljanje. Loša reakcija na škakljanje povezana je s osjetljivijim refleksima ili s većom sklonosti tjeskobi.
3. Čudno djeluje na naše tijelo
Psiholog Stephen Glicksman sa Sveučilišta Yeshiva slaže se da je škakljanje djece u igri univerzalna aktivnost koja je povezana s našom DNA. "Ponekad djeca govore 'ne', ali to je dio igre", objašnjava on. "U isto vrijeme živimo u svijetu u kojem trebamo učiti da se zaštite od neželjenog dodirivanja, a jednostavno podučavanje djece da ne razgovaraju s nepoznatima neće djelovati", kaže dalje.
4. Treba slušati dijete
Glicksmanov savjet je vrlo jednostavan: ako škakljaš dijete koje kaže "prestani" onda staneš. Tada možeš upitati: "Mogu li to opet učiniti? i vidjeti odgovor. Ako netko i dalje nastavalja škakljati dijete nakon što je rečeno dosta, znači da je to sumnjivo i neprikladno.
5. Poštujte njihovu volju
Socijalna radnica i seksualna terapeutkinja Stefani Goerlich potpuno se slaže. "Škakljanje, kao i bilo koja fizička zabava dvoje ljudi treba pristanak obiju strana. To je stvar zbog koje dijete može osjećati traumu jer često odrasli ljudi misle da je smijeh reakcija na škakljanje, uz uživanje ili pristanak. To krši pristanak i tjelesnu autonomiju i može ostaviti dijete u strahu, čak uplašeno i povrijeđeno", kaže ona.
6. Kontrola nad tijelom
"Dati djeci kontrolu nad tijelima i pravo da kažu 'ne', čak i roditelju ili drugom autoritetu, čini više nego samo pokazivanje poštovanja", kaže Goerlich. "To im daje alate i osnažuje ih za stvaranje granica i ograničenja za druga okruženja koja možda neće biti tako benigna", kaže dalje.
7. Poruke koje šaljemo
Kad našoj djeci šaljemo poruke da nemaju autonomiju nad svojim tijelima to ide protiv svega što ih želimo naučiti. Vrlo je važno naučiti djecu da kažu "ne" i da znaju da drugi trebaju poštovati te granice.
