Liječnici koji pate od sindroma sagorijevanja na poslu imaju veće izglede počiniti veće pogreške u liječenju bez obzira na sigurnosne protokole koji su uvedeni na poslu, pokazuje novo istraživanje.
“Nije dovoljno samo pokušati popraviti okruženje u kojemu se pruža zdravstvena zaštita kako bi se spriječile pogreške. Moramo se posvetiti i stvarnom ljudskom faktoru koji pridonosi tim pogreškama i ciljano proučiti sindrom sagorijevanja liječnika”, kaže voditelj istraživanja dr. Daniel Tawfik s medicinskog fakulteta sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
Sindrom sagorijevanja je vezan uz posao i karakterizira ga emocionalna iscrpljenost, cinizam i osjećaj manje učinkovitosti na poslu, objašnjava dr. Tawfik. Zdravstveni radnici i bilo tko na stresnom radnom mjestu, koje uključuje interakcije s drugim ljudima, izložen je posebno velikom riziku sagorijevanja.
Procjenjuje se da više od polovice liječnika pati od toga sindroma, a 45 posto se žali na ekstremni zamor, naveli su dr. Tawfik i njegov tim u radu u časopisu Mayo Clinic Proceedings.
Sagorijevanje liječnika može utjecati na sigurnost pacijenta?
Sve je više dokaza da sagorijevanje liječnika može utjecati na
sigurnost pacijenta, napominju autori, što može pridonijeti
liječničkim pogreškama koje su odgovorne za tisuće izgubljenih
života u američkim bolnicama svake godine, dodaju
znanstvenici.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 6695 američkih liječnika koji su
davali podatke o tome jesu li imali simptome sagorijevanja,
zamora ili suicidalne misli i jesu li u prethodna tri mjeseca
počinili neku veću medicinsku pogrešku. Liječnici obuhvaćeni
istraživanjem bili su reprezentativni primjer ukupne američke
liječničke populacije.
Prema istraživanju 10,5 posto liječnika izvijestilo je da je
nedavno napravilo veću liječničku pogrešku uključujući pogrešne
procjene, pogrešne dijagnoze ili tehničke pogreške. U 55 posto
slučajeva te pogreške nisu utjecale na ishod liječenja, 5,3 posto
rezultiralo je trajnim zdravstvenim problemima i 4,5 posto smrću
pacijenta.
(FOTO:
Thinkstock)
Simptome sagorijevanja imalo je 78 posto liječnika koji su
počinili pogreške, u odnosi na 52 posto koji nisu počinili
pogreške. Liječnici koji su griješili imali su veće izglede
patiti od visoke razine zamora (78 posto u odnosu na 52 posto) i
imali su nedavno suicidalne misli (13 posto u odnosu na šest
posto). “Veza sagorijevanja liječnika na poslu i medicinskih
pogreški bila je snažna čak i kad se uzelo u obzir sigurnosne
protokole na poslu”, dr. Tawfik.
Tawfik dodaje da su i male promjene nabolje kod liječnika koji pate od sindroma sagorijevanja povezana sa smanjenjem liječničkih pogreški. "Pacijenti bi trebali slobodno reći svaki puta kad im se čini da su uočili grešku koja ih ugrožava”, kaže dr. Tawfik i dodaje da bi svaki zdravstveni radnik prema tome trebao biti otvoren.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
